Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / PREDSTAVLJEN ZBORNIK RADOVA O ZADRU U DOBA ANŽUVINACA Zadarski mir filmska je priča o sukobu dviju imperijalnih sila na ovom prostoru

Objavljeno

-

Zbornik radova „Zadarski mir – prekretnica anžuvinskog doba“, urednika Mladena Ančića i Antuna Nekića, objavljen u izdanju Sveučilišta u Zadru sredinom 2022., predstavljen je danas u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Knjiga svoje korijene ima u znanstvenom skupu održanom u Samostanu Sv. Frane u Zadru 2008. godine, prigodom obilježavanja 650. obljetnice potpisivanja Zadarskog mira, na mjestu u čijoj je sakristiji navedeni mir i potpisan 18. veljače 1358. godine. S obzirom na kompleksnu tematiku, ali i najnovije spoznaje koje su urednici htjeli uvrstiti u nju, ova knjiga dugo je nastajala, ali je na kraju objavljena kao vrhunsko znanstveno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– Ova knjiga spomenik je jednom događaju iz 1358. godine, kada je Zadar postao poprište dvaju imperijalnih društava koji su se susreli na istočnoj obrani Jadrana, a to govori i o važnosti koju je Zadar imao u tom vremenu. Sveučilište se ozbiljno bavi proučavanjem hrvatskog jadranskog prostora i pokušava kompleksno razmatrati Jadran kao poveznicu među kontinentima. Ovo djelo daje ozbiljan doprinos našim istraživanjima ovog kompleksnog prostora, rekao je Faričić.

Uz autore knjigu su predstavili recenzenti izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović i doc. dr. sc. Tomislav Popić. Knjigu, osim autorskog uvoda, čini još 15 tekstova koji su razvrstani u tri sadržajne cjeline: „Rat, kuga i mir“,  „Anžuvinsko doba u hrvatskom kraljevstvu“ i „Likovna umjetnost anžuvinskog doba“. Kvantitetom sadržaja i pretresenih povijesnih vrela posebno dominira rasprava Mladena Ančića, koji na sustavan i temeljit način uspijeva ocrtati „sitni vez” složenih međusobnih odnosa koji su tvorili hijerarhijski ustrojenu strukturu dviju suprotstavljenih strana.

– Sukus Ančićeva članka može se svesti na sljedeće: Ludovik Anžuvinac koji je desetak godina ranije završio kao gubitnik u sukobu s Venecijom za prevlast nad Zadrom i ostalim dalmatinskim gradovima, izvukao je veliku pouku iz svojih grešaka, pa za skori uzvrat, simboličko „ispiranje gorkog okusa poraza“, ništa nije prepuštao slučaju te je svaki korak isplanirao i do najsitnijih detalja. Upravo zornom predočavanju te činjenice dano je najviše prostora, pa je tako do u detalje opisana složena mreža međusobnih odnosa glavnih Ludovikovih pobornika, počevši od zadarskih bjegunaca iz mletačkog zarobljeništva koji su se uz brojne dobivene povlastice oko 1350. godine skrasili na kraljevu dvoru; preko osiguranja „zaleđa“ u vidu savezništva sa svim važnim susjednim vladarima toga doba, pridobivanja na svoju stranu brojnih pripadnika hrvatskog plemstva iz zaleđa dalmatinskih gradova pa do rasvjetljavanja uloge bosanskoga bana i kasnijega kralja Tvrtka, koji je sudjelovanjem u Ludovikovu „revanšu“ zacijelo želio isprati ljagu neslavne uloge koju je u porazu kraljevih trupa pod Zadrom 1346. godine navodno imao njegov stric i prethodnik na bosanskom banskom prijestolju, ali i kraljev punac, Stjepan IV. Kotromanić, istaknuo je dr. Josipović.

Ančić je posegnuo za važnim likovnim izvorom, zadarskom škrinjom Sv. Šimuna. Po njemu, Tvrtko je iskupio grijeh svoga prethodnika, bana Stjepana IV., a „collocatio corporis“, tj. unos tijela Sv. Šime u Zadar nakon sklapanja Zadarskog mira bilo je svojevrsno Ludovikovo iskupljenje za napuštanje bojnoga polja i ostavljanje Zadra na cjedilu 1346. godine. Osvojeni grad Mlečani su tada ponizili upravo odnošenjem u Veneciju njegova gradskog statuta i tijela sveca mu zaštitnika, koje je Ludovik povratio u grad u svečanoj povorci nakon 1358., vraćajući time Zadru i njegovo dostojanstvo.

– Osvajanje dobro utvrđena grada koji je bio savršeno logistički podržan pomorskom komunikacijom sa središtem Serenissime, nije bilo moguće bez osigurane pomoći iznutra. Zbog toga autor stavlja naglasak na ulogu ključnoga Ludovikova „petokolonaša“ u Zadru, mletačkog podanika i kliškog kneza Mrcotu Mrcotića, „unutrašnjeg igrača“ koji je tijekom bitke za Zadar kraljevskoj vojsci osigurao nesmetano prebacivanje preko gradskog zida, a što će onda omogućiti puštanje u grad ostatka Ludovikovih snaga te u konačnici rezultirati i osvajanjem grada, rekao je Josipović, dodajući da će njegov tekst zasigurno biti nezaobilazna referentna točka svima onima koji budu pisali o ratu između Venecije i Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva za prevlast na istočnojadranskom obalom.

Uloga povjesničara, rekao je mlađi urednik zbornika, izv. prof. dr. sc. Antun Nekić, je da stvaraju priče na osnovu istraživačkog materijala. Objasnio je kako bi se Zadarski mir mogao ekranizirati.

– Zadru pod opsadom Mlečana u pomoć dolazi kralj Ludovik Anžuvinski, ali tu se događa i izdaja koja se pripisuje Stjepanu Kotromaniću (prizor sa škrinje sv. Šimuna). Kralj gubi rat a Mlečani za osvetu uzimaju Zadranima Statut grada, sveca, izbacuju plemiće izvan grada, a tu se još događa kuga.  Ludovik, međutim, iskazuje svoju genijalnost u ponovnom pohodu 1357. godine, napadajući Mlečane na njihov teritoriju te dolazi do trijumfa potpisivanjem Zadarskog mira, ispričao je prof. Nekić.

Ančić je izrazio zadovoljstvo zbornikom s obzirom na to da je objavljen s novim radovima koji su nastali nakon znanstvenog skupa kojeg je on za 650 godina Zadarskog mira organizirao 2008. godine.

– Za povijesne istraživače to razdoblje daje zastrašujuću količinu materijala, ali ti kao povjesničar iz toga nikad ne znaš jesi li došao do kraja. Iz tog razdoblja srednjovjekovne povijesti ja sam došao do zaključka da kolektivni identitet nije stvar biologije već sociološki i antropološki fenomen. U ratu protiv Mlečana tadašnji Zadrani, koji su imali najveći udio romanskog stanovništva, iskazali su najmanje lojalnosti Veneciji, za razliku od Šibenika, koji polovicom 14. stoljeća nije imao romanskog stanovništva i tretira se kao hrvatski grad, ustvrdio je autor udarnog rada u zborniku o Zadarskom miru.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) SVEUČILIŠTE / Projekt bacio novo svjetlo na naša područja u vrijeme anžuvinske dinastije

Objavljeno

-

By

U velikoj dvorani DHM-a na Odjelu za povijest Sveučilišta u Zadru danas je održano javno predstavljanje rezultata istraživačkog projekta „Anžuvinski archiregnum u srednjoistočnoj i jugoistočnoj Europi u 14. stoljeću: pogled s periferije“ – HRZZ IP-2019-04-9315, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost. Rezultate projekta predstavili su njegovi voditelji, prof. dr. sc. Mladen Ančić, koji je projekt osmislio i vodio do odlaska u mirovinu 2022. godine te izv. prof. dr. sc. Valentina Šoštarić.

Projekt je bio usmjeren na propitivanje funkcioniranja političke tvorbe kojoj je na čelu stajala anžuvinska dinastija u razdoblju s početka do 80-ih godina 14. stoljeća. Od temeljnog interesa bilo je istražiti odnos aktera s periferije prema „političkom središtu“ i narav veza koje ih povezuju. Pri tome su važni ciljevi projekta bili istražiti strukture vlasti istočnojadranskih gradova i analizirati njihove poveznice s kraljevskom vlašću, utjecaj elita na prostoru jugoistočnog oboda anžuvinskog archiregnuma u njegovoj političkoj (dez)integraciji, razumjeti reperkusije interakcije između (elita) pojedinih političkih cjelina itd.

 – Zacrtani rezultati projekta koji je dugo trajao, četiri i pol godine, najvećim su dijelom ostvareni, ali ne čine se spektakularnima jer nije ni zamišljeno da budu takvi. Nas je prvenstveno zanimalo kako je taj golemi sustav funkcionirao na svojim obodima, najviše južnom ali smo se preko suradnika iz Rumunjske dotaknuli i onog istočnog. Na ovom području stvorila se jedna specifična konfiguracija te smo došli do fonda spoznaja koji do sada nije postojao. Tijekom istraživanja otvorili smo nove arhive u koje hrvatski povjesničari nisu išli kao što je Firenca, dali novi pogled na materijale u Veneciji koji do sada nisu bili istraživani. Bilo mi je ugodno voditi projekt, to mi je bilo jedno od većih zadovoljstva u složenom istraživačkom životu koji prati akademsku zajednicu, rekao je na predstavljanju projekta prof. Ančić.

Voditeljica projekta predstavila je konkretne rezultate projekta, među kojima su brojni znanstveni radovi i izlaganja, kao i tri zbornika, od kojih je jedan objavljen a dva su u izradi. Ostvareni rezultati omogućuju ne samo nove historiografske spoznaje nego nude i komparativan pristup funkcioniranja anžuvinskog archiregnuma, promatajući ga iz njegove jugoistočne periferije, s drugim sličnim europskim političkim tvorbama.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NJIHOV DAN / Iz Županije upućena čestitka svim pripadnicima Oružanih snaga RH i Hrvatske kopnene vojske

Objavljeno

-

By

Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) i Dan Hrvatske kopnene vojske (HKoV) obilježava se svake godine 28. svibnja, na dan kada je 1991. godine održana svečana smotra Zbora narodne garde (ZNG) na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici i kada su hrvatskoj javnosti predstavljene prve brigade ZNG-a. Zbor narodne garde bio je naziv za profesionalnu, uniformiranu, oružanu formaciju, vojnog ustroja za obavljanje obrambeno-redarstvenih dužnosti u Republici Hrvatskoj, preteču Hrvatske vojske. Tim povodom, iz Županije zadarske upućeno je sljedeće priopćenje:

“Bila je to prva službena smotra postrojbe koja je predala prijavak Predsjedniku, pa je i sam čin označio povijesno osnivanje oružanih snaga.

“Vi ste danas položili prisegu i preuzeli veliku i plemenitu obvezu”, rekao je gardistima prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i dodao:

“Nadam se da ćemo demokratskim putem spriječiti one koji nam žele raditi o glavi. Ali, bude li potrebno branit ćemo svi skupa, do posljednjeg, svoju slobodu i suverenost.”

Ispred predsjednika bili su postrojeni i Združeni odred policije, Mornarička brigada ZNG-a, plave beretke, diverzanti, padobranci i pripadnici motoriziranih, zračnih, te protuoklopnih i protuzračnih jedinica. Također, uz puno simbolike, nazočni su bili i sinjski alkari.

Svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske, kao i pripadnicama i pripadnicima Hrvatske kopnene vojske čestitamo njihov dan te 33. obljetnicu osnutka Hrvatske vojske!”

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

NIGDJE BEZ KIŠOBRANA! / Nastavlja se nestabilno vrijeme. Obilna kiša najavljena za četvrtak i petak

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas djelomice sunčano s promjenljivom naoblakom te nestabilno. U drugom dijelu dana ponajprije u unutrašnjosti mjestimična kiša te pljuskovi s grmljavinom, lokalno moguće izraženi. Ujutro na kopnu ponegdje magla. Vjetar slab, u drugom dijelu dana do umjeren sjeverni i sjeveroistočni, mjestimice prolazno i jak. Na Jadranu jugozapadni i zapadni vjetar, navečer na sjevernom dijelu bura. Najviša dnevna temperatura između 22 i 27 °C.

U srijedu djelomice sunčano s promjenjivom naoblakom. U prvom dijelu dana lokalno kiša, a uglavnom poslijepodne i pljuskovi s grmljavinom, osobito u Gorskoj Hrvatskoj i u Dalmaciji. Vjetar slab, na istoku i umjeren sjeverozapadni, na Jadranu i jugozapadni, do sredine dana na sjevernom dijelu bura, podno Velebita ponegdje i jaka. Najniža jutarnja temperatura zraka između 10 i 15, na Jadranu od 15 do 19 °C. Najviša dnevna između 20 i 25 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima te nestabilno. Mjestimična kiša, nerijetko i u obliku pljuskova s grmljavinom, moguće i obilnijih, bit će češća u četvrtak i petak. Vjetar slab, u srijedu ponegdje umjeren sjeverozapadni, na sjevernom Jadranu još u prvom dijelu dana i bura. U četvrtak će na Jadranu zapuhati umjereno, povremeno i jako jugo, krajem petka u okretanju na jugozapadnjak. Temperatura zraka na moru bez veće promjene, dnevna na kopnu u petak malo niža.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu