Connect with us

Svijet

Vladimir Putin: Koriste i samog vraga protiv Rusije

Objavljeno

-

Screenshot

Ruski predsjednik Vladimir Putin održava danas svoje godišnje obraćanje parlamentu, nekoliko dana prije prve godišnjice invazije Moskve na Ukrajinu.

“Obraćam vam se u ovom teškom vremenu. Goleme su promjene u svijetu, povijesne promjene koje određuju smjer naše zemlje i ljudi. Svatko od nas ima veliku odgovornost. Prije godinu dana, kako bismo zaštitili svoje ljude na povijesnoj zemlji, osigurali im mir, odlučili smo pokrenuti specijalnu vojnu operaciju. Donbas se počeo braniti. Korak po korak, nastavit ćemo postizati ciljeve pred nama”, rekao je na početku…

“Napravili smo sve kako bismo riješili problem mirno. Bili smo strpljivi u pregovorima. No, nama iza leđa odvijao se drugačiji scenarij. Zapadni vođe koji su navodno htjeli mir u Donbasu, to su bile laži. Zatvarali su oči pred političkim ubojstvima kijevskog režima i pred nasiljem nad vjerom i terororističkim napadima u Donbasu. Prije specijalne vojne operacije Kijev je dogovarao isporuke teške vojne opreme, protuzračne obrane, aviona, ali i nuklearnog oružja.

Kad je Rusija iskreno pokušavala naći mirno rješenje, oni su igrali prljavu igru. Njihove odvratne laži i licemjerje je viđeno u Jugoslaviji i Siriji”, rekao je Putin o zapadnim zemljama, pa dodao: “Ispostavilo se da tretiraju vlastiti narod na taj način, pričali su im laži o mirovnim dogovorima u Donbasu. Tu su bile potpune laži. Inzistirali smo na zaštiti vlastitih interesa”.

“Oni su počeli rat”

“Krajem 2021. službeno smo od SAD-a i Europe tražili sigurnost, ali smo odbijeni. Rasla je prijetnja i do veljače 2022. sve je bilo spremno za vojne akcije u Donbasu. Sve to je bilo kontra dokumenata koje je prihvatilo Vijeće sigurnosti UN-a. Želim ponoviti – oni su počeli rat, a mi smo koristili silu da ga spriječimo.”

“Na nedavnoj sigurnosnoj konferenciji napadala se Rusija i zaboravilo se da je posljednjih 10 godina Zapad potaknuo sukobe. Oko 900.000 ljudi je poginulo i milijuni su izbjegli u ratu od 2021. Pokrivaju se riječima demokracija i vrijednost, a životi im nisu važni. Žele skrenuti pozornost s korupcije u vlastitim zemljama i s ekonomskih problema. Tridesetih su zapadne zemlje otvorile put nacističkoj Njemačkoj da se razvije. Sad su to napravili Ukrajini i svatko tko poznaje povijest, zna da se to proteže do 19. stoljeća i Austro-ugarskog carstva otkad se pokušavaju prekinuti povijesne veze s našom zemljom”, naglasio je Putin.

“Koriste i samog vraga protiv Rusije”

“Podržali su antikonstitucionalni puč 2014., kao da se ništa nije dogodilo. Ideološka podloga toga bila je rusofobija. Grozno je reći da je dio ukrajinske vojske nazvan po jednoj nacističkoj vojnoj jedinici. Imaju uniforme sa znakovima nacističke njemačke. Neonacisti ne skrivaju od koga su naslijedili vrijednosti. Moćnici na to zatvaraju oči jer ih je baš briga, pokušavaju se boriti s Rusijom. To znači da će koristiti bilo što, teroriste, naciste i samog vraga, kao oružje protiv Rusije.

Desetljećima su uništavali ukrajinsku industriju i zbog toga je u toj zemlji raslo siromaštvo i društvena nejednakost. Pretvorili su taj narod u topovsko meso. Odgovornost za ovoliki broj žrtava je na Zapadu i kijevskom režimu. Taj režim služi interesima stranih sila. Ukrajina je trenutno poligon za obuku zapadnih snaga.

Zapadne elite ne skrivaju ciljeve. Pokušavaju nanijeti strateški poraz Rusiji – žele lokalni konflikt pretvoriti u globalni. Tako mi to gledamo i tako ćemo reagirati. Govorimo o postojanju naše države. Moraju uzeti u obzir da je nemoguće poraziti Rusiju na bojištu. Zato ciljaju naše mlade i nastavljaju s lažima i izvrtanjem povijesnih činjenica.

Idu protiv naše kulture i vjere. Pogledajte što su napravili svojima, uništavaju obitelji, nacionalne identitete, zlostavljaju djecu, čak je i pedofilija normalna na zapadu, prepoznaju istospolne brakove. To je u redu, odrasli su, imaju pravo živjeti kako žele. Mi smo u Rusiji uvijek bili tolerantni, nećemo se miješati u tuđe živote. Obitelj je zajednica muškarca i žene. No čak i vjerske tekstove propituju kako bi opravdali ideju rodno neutralnog Boga. Što reći o tome?

Naša je dužnost zaštiti našu djecu od degradacije i poniženja. Zapad će nastaviti pokušati destabilizirati naše društvo. Koristit će naše izdajice. Pokušavaju terorističke napade kako bi destabilizirali naše društvo. Kijevski režim je naviknut na lov na vještice, nećemo ganjati izdajice, neka žive s tim.”

Poseban fond za vojnike

Zahvalio je vojsci i svim dužnosnicima. “Posebno želim zahvaliti stanovnicima Donbasa, Zaporižja i Hersona, vi ste sami odlučili o svojoj budućnosti. Odlučili ste bili zajedno s Rusijom, zajedno s domovinom. Započeli smo i nastavit ćemo rasti”, rekao je.

“Zbog toga, zbog naših predaka, zbog budućnosti naše djece, zbog povratka povijesne pravde – zato se naši vojnici bore. Želim odati poštovanje svim vojnicima i civilima koji su poginuli u ovoj vojnoj operaciji. Svatko tko sudjeluje u specijalnoj operaciji treba posebnu njegu. Predlažem osnivanje posebnog fonda za sudionike u specijalnoj operaciji i njihove obitelji. Odatle će se crpiti medicinska i psihološka pomoć, edukacija i slično”, najavio je. “Zaklada se mora osnovati do kraja godine. Već imamo mjere za potporu veteranima”, dodao je.

“Dobro shvaćamo da su potrebe specijalne operacije povezane s velikim psihološkim, fizičkim i financijskim teretom. Svi sudionici moraju imati barem 14 dana odmora svake godine. Imamo plan za ojačanje vojne sile i radimo na tome”, rekao je.

“Nastavit ćemo koristiti najnovije tehnologije kako bismo poboljšali kvalitetu vojske. Predlažem poseban program za stambeno zbrinjavanje zaposlenika obrambenog sektora s puno nižim najamninama, a razliku će pokriti država.

“Cilj je prisiliti naše građane na patnju”

Zapad govori građanima da je Rusija kriva za energenstku krizu. Pokušavaju prekinuti veze s našmim kompanijama, ograničiti naše stručnjake i krađa naših rezervi kao i napadi na našu infrastrukturu. Sankcije su samo sredstvo, cilj je prisiliti naše građane na patnju. To je njihov humanistički pristup. Pokušavaju nam destabilizirati društvo iznutra. Zahvaljujući našem zajedništvu osigurali smo stabilnu ekonomiju, zaposlenost.

Govorili su da će naša ekonomija pasti 20-25 posto. To se nije dogodilo. Najavljivali su potpuni kolaps. Uspostavili smo veze s partnerima, a ima ih puno u svijetu. Nastavit ćemo raditi s partnerima kako bismo stvorili stabilnu valutu i okruženje. Dijelovi ekonomije ne samo da se nisu smanjili, nego su se i pojačali. Poljoprivreda napreduje, puno smo gradili… Prije pandemije imali smo 4,7 posto nezaposlenosti, a sad je 3,7 posto. To je povijesni minimum. Ruska ekonomija je prevazišla probleme.

Trenutni cilj je podići ekonomiju na novu razinu. Sve se brzo mijenja. Ovo nije samo vrijeme izazova, nego i mogućnosti. Naša budućnost ovisi o tome kako ćemo iskoristiti te mogućnosti. Moramo se riješiti unutarnjih konflikta, potaknuti male poduzetnike, stvoriti nove ceste, nove škole, vrtiće… Moramo povećati međunarodne veze i uspostaviti nove dogovore s novim partnerima. Modernizirat ćemo željeznice na istoku, a to će osigurati nove smjerove za protok robe kao i razvoj istočnih regija. Ove ćemo godine početi naš veliki projekt modernizacije i ulažemo 4,3 milijarde rubalja.

Ovo nisu samo prognoze, nego konkretne brojke. Zahvaljujući pametnim potezima ne moramo pozajmljivati novac od stranih država.

Želim naglasiti s kojim se problemima susrela sovjetska ekonomija. Devedesetih se to počelo mijenjati i naša je ekomonija postala orijentirana prema Zapadu. No, novac se nije ulagao u dugoročne projekte. To smo morali prekinuti, trebala su nam ulaganja. Državi je bilo teško spriječiti prodor zapadnog kapitala, ali invazija je pokazala da su oni koji su Rusiju vidjeli samo kao izvor prihoda, pogriješili. Nikome nije žao onih koji su izgubili goleme račune na Zapadu. Zapad želi završiti s Rusijom kao moćnim igračem na istoku pa su pokušali financirati teroriste i urušiti našu ekonomiju.

Rusija je otvorena zemlja. Ne pretvaramo se da smo posebni, ali ovo je naša civilizacija koju su nam preci ostavili i moramo je očuvati. Nastavit ćemo graditi odnose s prijateljima. No, oslanjat ćemo se prvenstveno na vlastiti potencijal i vlastite vrijednosti. Uvijek smo bili velikodušni i suosjećajni. Znamo kako biti prijatelji, znamo održati riječ i podržavamo ljude u teškoćama.

Lokalni izbori u kolovozu ove godine i predsjednički 2024. provest će se po zakonu i prema ustavnim procedurama. Sva moć u društvu mora se oslanjati na sigurnost i nacionalnim interesima. Zahvaljujem vam na ovoj odgovornoj poziciji.”

Kao jedan od prioriteta za Donbas i Luhansk je oživljavanje kulture pa će, rekao je, izgraditi niz kulturnih centara. “Tako će imati osjećaj pripadanja”, istaknuo je i naglasio ulogu nastavnika i znanstvenika: “Važno je da mladi nauče sve o povijesti. Oni koji su se rodili i odrasli u Bjelorusiji i Donbasu moraju biti predvodnici našeg razvoja. Rusija računa na vas.”

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. Hrvoje

    22. veljače 2023. at 17:50

    Slava Ukrajini!

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat

Objavljeno

-

Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da je rat između Rusije i Ukrajine doveo Europu do “povijesne prekretnice”, naglasivši da američki predsjednik Donald Trump “nije odustao od svoje namjere da donese mir Ukrajini”.

Orban je rekao da se Europa sada suočava s “dva moguća puta”.

“Možemo se vratiti s ove slijepe ulice i konačno se ujediniti iza mirovne inicijative predsjednika Trumpa, uključujući i briselske birokrate. To bi zahtijevalo od čelnika koji zagovaraju rat da se suoče s činjenicom da su u protekle tri i pol godine trošili teško zarađeni novac Europljana na rat koji se ne može dobiti na bojnom polju”, rekao je.

Orban: Europa ima dvije opcije, jedna vodi izravno u rat
Druga opcija, rekao je, vodi “izravno u rat”.

“Ako europski čelnici koji zagovaraju rat nastave slati novac i oružje Ukrajini bez podrške Sjedinjenih Država, otvorit će put europsko-ruskom sukobu. Europa samo previše dobro zna kamo taj put vodi, a posljedice su oduvijek bile tragične”, rekao je Orbán.

Naglasio je da “nema sumnje koji put Mađarska bira, to je put mira.“

“Ovo je mandat koji nam je dao mađarski narod, a diktiraju ga moral i zdrav razum. Danas u tom duhu šaljem pismo predsjedniku Europske komisije“, dodao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Slovenci sutra izlaze na referendum o potpomognutom samoubojstvu

Objavljeno

-

Slovenci sutra biraju hoće li podržati ili odbaciti nedavno usvojeni “Zakon o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života”, na drugom referendumu u dvije godine o potpomognutom samoubojstvu. Slovenija je postala prva istočnoeuropska zemlja koja je legalizirala potpomognuto samoubojstvo, ali to možda promijeni rezultat sutrašnjeg zakonodavnog referenduma.

Slovenski je parlament u srpnju ove godine usvojio zakon s 50 glasova “za” i 34 “protiv”, a troje zastupnika bilo je suzdržano. Prethodno je 2024. godine 55 posto birača na savjetodavnom referendumu podržalo pravo na potpomognuto samoubojstvo. Inijacitivu za referendum potpisalo više od 46.000 građana
Ubrzo se pojavila inicijativa za referendum o odbacivanju zakona koji je pokrenula skupina na čelu s konzervativnim aktivistom Alešom Primcem i ima potporu oporbe, crkve i dijela zdravstvenih stručnjaka. Potpisalo ju je više od 46.000 građana.

Birači će na referendumu morati odgovoriti na pitanje: “Jeste li za uvođenje zakona o potpomognutom umiranju, koji je Državni zbor usvojio na sjednici 24. srpnja 2025.?”

Za odbacivanje zakona moraju se zadovoljiti dva uvjeta – da većina birača koji izađu na referendum glasaju protiv te da najmanje 20 posto svih birača glasa protiv. Prema podacima slovenskog ministarstva unutarnjih poslova, Slovenija ima 1.696.025 registriranih birača. Minimalan broj glasova potrebnih za odbacivanje zakona iznosi 339.205, prenijela je ranije STA. Što piše u izglasanom zakonu?
Prema izglasanom Zakonu o pomoći pri dobrovoljnom okončanju života, pacijenti u Sloveniji dobili bi pristup potpomognutom samoubojstvu. Ukoliko se uvaži zahtjev pacijenta, isti će dobiti supstancu kojom će si sam okončati život.

Pacijenti će morati dva puta izraziti svoju namjeru svom liječniku prije podnošenja formalnog zahtjeva, što će onda morati odobriti neovisni liječnik. Njihovu sposobnost donošenja odluke također će procijeniti psihijatar. Zdravstvenim radnicima se zadržava pravo da odbiju sudjelovati u ovoj proceduri.

Pravo neće moći biti korišteno u slučajevima neizdržive patnje koja je posljedica mentalne bolesti i za mlađe od 18 godina. Eutanazija, odnosno smrt od ruke njegovatelja na zahtjev bolesnika, ostaje zabranjena.

Prvi djelomični rezultati očekuju se nakon zatvaranja birališta u 19 sati, a službeni rezultat bit će potvrđen tek nakon 4. prosinca, kada se potvrdi konačan broj birača i utvrdi je li postignut kvorum za odbacivanje zakona, objavila je STA.

 
Nastavi čitati

Svijet

Institut: Gotovo desetina njemačkih kompanija u kritičnom stanju

Objavljeno

-

Gotovo svaka deseta njemačka tvrtka smatra da se nalazi u kritičnom stanju, a posebno je teška situacija u sektoru maloprodaje, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.

U listopadu ove godine 8,1 posto tvrtki iskazalo je bojazan za opstanak, nasuprot njih tek 7,3 posto u istom razdoblju prošle godine, objavio je institut za ekonomska istraživanja sa sjedištem u Münchenu.

“Broj korporativnih stečajeva stoga će vjerojatno ostati visok u mjesecima koji dolaze”, rekao je voditelj istraživanja u Ifou Klaus Wohlrabe.

Nedostatak narudžbi najveća prijetnja
Tvrtke u svim sektorima najvećom prijetnjom smatraju nedostatak narudžbi budući da im donosi uska grla u likvidnosti.

Pritišću ih i povećani operativni i troškovi radnika te slabija potražnja koja im smanjuje prihod, a dodatne probleme stvara im i birokracija.

“Zbog nedostatka novih narudžbi, slabe potražnje i sve jače međunarodne konkurencije, brojne tvrtke su pod pritiskom”, dodao je Wohlrabe.

Maloprodaja i usluge najugroženije
U posebno je teškom položaju, prema institutu, maloprodajni sektor, s 15 posto ispitanika koji imaju izrazite ekonomske probleme. U listopadu lani njihov je udio iznosio 13,8 posto.

Strah od stečaja pojačan je i u uslužnom sektoru, pokazalo je istraživanje, pa tako otprilike 7,6 posto tvrtki smatra da im je ekonomski opstanak ugrožen. U listopadu lani njihov udio iznosio je 5,8 posto.

Situacija u industriji neznatno se pak poboljšala, prema padu udjela tvrtki koje stanje ocjenjuju kritičnim za pola postotna boda, na 8,1 posto.

Osjetno je pak splasnuo pesimizam među građevinskim tvrtkama, zahvaljujući pojačanoj aktivnosti, pa se udio tvrtki koje strahuju za opstanak spustio sa 7,9 na 6,3 posto.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu