Hrvatska
Stiže li pakleno ljeto? Dunja Mazzocco Drvar za N1: Rušit ćemo rekorde
Znanstvenici predviđaju povratak fenomena El Nino. Hoće li to uzrokovati snažan porast globalnih temperatura I dovesti do neviđenih toplinskih valova? To je samo jedno od pitanja koje smo postavili gostima Klimatske budućnosti – Dunji Mazzocco Drvar, ravnateljici Uprave za klimatske aktivnosti pri MINGOR-u, i morskom biologu Petru Kružiću.
Često ljudi za vrijeme hladnih prodora, poput aktualnog, znaju reći, evo vam sad vašeg globalnog zatopljenja. Dunja Mazzocco Drvar pojasnila je na koji način su ekstremne hladnoće povezane s ljudskim utjecajem na klimu, odnosno zašto globalno zatopljenje ne znači da neće biti hladnih prodora.
“Zatopljenje je jedan globalni trend, ali naravno da su moguća lokalna zahlađenja u takvim okolnostima. Pogotovo zato što uz klimatske promjene ide ekstremizacija vremena, odnosno pojava čestih i naglih promjena vremena”, kazala je Mazzocco Drvar.
Objašnjavajući kako su ekstremi usko vezani uz klimatske promjene, Mazzocco Drvar je dodala:
“Polovi i ekvator se različito zagrijavaju i zbog toga dolazi do narušavanja ravnoteže koju smo imali.”
Zašto više nemamo bijeli Božić?
Mi smo u godinu ušli proljetno, rušili su se rekordi. Zima je stigla, no daleko je to od ekstrema. Upitana je li novi klimatski trend prava zima u ožujku ili travnju, odgovorila je:
“Klima na kojoj smo bazirali većinu računanja anomalija i odnosa jako je dugo bila klima 61.-90. godine. To je bilo referentno razdoblje. U odnosu na ovu sadašnju klimu, vidimo zanimljiv fenomen da se najveća razlika između te dvije klime događa oko Božića, onda do kraja godine i u prvih 14 dana siječnja. Te razlike idu između 5 i 7 stupnjeva. To objašnjava i činjenicu zašto više nemamo bijelih Božića ili bijelih prosinaca”, pojasnila je Mazzocco Drvar.
“S druge strane, ako govorimo o kraju ožujka i početak travnja, to je period kada su te dvije klime najbliskije, čak ima i trenutaka kada nova klima ide i ispod stare klime. To zapravo pokazuje da možemo sve češće očekivati da ćemo krajem godine i početkom godine imati topla odstupanja, ali da zato možemo očekivati hladne prodore u vrijeme kada nam najmanje odgovara iz niza razloga”, dodala je.
Milijunske štete zbog blage zime
I sezonske prognoze ukazivale su na još jednu u nizu iznadprosječno toplih zima. Koje su to loše strane blage zime?
“Prva i najvažnija posljedica je što nema snježnog pokrivača, a samim time niti dovoljno zaliha vode, koju bismo imali topljenjem snježnog pokrivača u toplijem dijelu godine. Druga stvar, usjevi nisu pokriveni kako bi trebali biti zimi. Tu imamo različite posljedice – neće izumrijeti štetnici koji rade probleme na usjevima, a imamo i štetnike koji neće otići na jug. To nas košta i po nekoliko milijuna kuna godišnje. Nadalje, sve će propupati ranije, a onda kada dođe bilo kakvo zahlađenje, to zna napraviti veliku štetu i onda nema dovoljno voća i povrća”, navela je Mazzocco Drvar.
Mediteran kao žarište
Naša gošća otkrila nam je i da je u planu stroža zaštita mora, što je od izuzetne važnosti jer je upravo Mediteran jedno od žarišta.
Kako stojimo s prilagodbom u poljoprivrednom sektoru, koji se našao na velikom udaru klimatskih promjena?
“Mediteran trpi 20 posto jače posljedice nego ostatak zemlje. Jednostavno postoje područja na Zemlji koja su više i manje ugrožena. Mediteran spada u te koji su jače ugroženi”, rekla je Mazzocco Drvar te dodala da im slijedi borba s dva ekstrema – duže suše i češće poplave.
Vezano uz poljoprivredu, razgovaralo se i o emisijama stakleničkih plinova u stočarstvu. Mazzocco Drvar je otkrila da je u poljoprivredi 11 posto naših ukupnih emisija, a od toga je više od pola iz sektora stočarstva. Pritom je posebno ukazala na problem metana.
“Metan je staklenički plin koji je puno potentniji od CO2. Eliminacijom metana bismo mogli napraviti dosta brze uštede, odnosno brza smanjenja. Cilj je smanjene metana od 30 posto u odnosu na 2020. godinu”, rekla je.
Navela je i da metan uglavnom imamo u sektoru gospodarenja otpadom, sektoru poljoprivrede i sektoru energetike.
Povratak fenomena El Niño
Komentirala je i predviđanja znanstvenika o povratku klimatskog fenomena El Niño.
“Ovo je tek treći put da tri godine zaredom imamo La Niñu, što je suprotan efekt od El Niña, tako da je zaista vrijeme da se vratimo u drugi ekstrem – El Niño. Sljedeća godina ne pokazuje toliko jak El Nino, tek prelazimo u njega, što znači da ćemo imati vjerojatno topliju godinu od ovih dosad. Mislim da bi ona iduća, 2024. godina, mogla biti još toplija. Vrlo je izgledno da opet srušimo temperaturne rekorde.”
Govoreći o klimatskim planovi, rekla je da se naše ambicije poklapaju s ambicijama svih država EU – da do sredine stoljeća postanemo klimatski neutralni.
“Bit će to jako teško. Moramo raditi velike promjene u svim sektorima”, zaključila je.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže promjena vremena: Očekuje li nas bijeli Božić?
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti.
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom podržava stabilno vrijeme. Po visini se nastavlja pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike koji se nad Sredozemnim morem puni vlagom te uz mirnu anticiklonu uzrokuje pojavu magle u prizemnim slojevima atmosfere. Debljina sloja magle varira od 200 do 350 metara te planinski krajevi vire kao otoci iznad jezera prizemne magle. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje te se sporo premješta po osi sredozemnog mora prema istoku.
Promjena vremena uz naoblačenje
Očekujemo razvoj plitke ciklone na čijoj prednjoj strani južno i jugozapadno strujanje postupno donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature. Nailaskom ciklone i promjenom cirkulacije vjetra te naoblačenjem magla se postupno razilazi i diže u nisku naoblaku, a jačanjem juga u ponedjeljak i utorak će se potpuno razići. Naoblačenje sa zapad povezano uz ciklonu na sredozemnom moru donijet će manje količine kiše uglavnom na Jadranu, Lici i Gorskom kotaru te sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti.
Prolazom kratkotrajne kišne epizode od četvrtka ponovno stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, a na Jadranu slaba do umjerena bura.
Prema sadašnjim prognostičkim materijalima Božić će biti zeleni, a tek pred Novu Godinu mala je vjerojatnost za slab ugriz zime.
Danas će vrijeme biti s dva lica, sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu oko 15, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 12, a u predjelima s maglom oko 4C.
Sutra bez veće promjene osim pojave poledice mjestimice u unutrašnjosti kao posljedice razvedravanja tijekom noći. Jutarnje temperature u unutrašnjosti od -4 do -1, na Jadranu oko 5. Najviše dnevne u krajevima s maglom oko 4, u planinskim krajevima ioko 8. Na Jadranu i uz Jadran najviše dnevne temperature oko 15. Poslijepodne i navečer prognoziramo naoblačenje za zapada i jugozapada te postupno razbijanje magle.
-
magazin2 dana prijeŠPICA!
-
magazin4 dana prijeSTIŽE THOMPSON / Važna obavijest vlasnicima vozila na Višnjiku
-
Svijet4 dana prijeALARMANTNO STANJE / Stručnjaci upozoravaju na najgori mogući scenarij dok se u europskoj zemlji širi “super gripa”
-
ZADAR / ŽUPANIJA1 dan prijePLANIRAJTE NA VRIJEME / Danas u Zadru rade samo ove trgovine…







