Connect with us

Hrvatska

Kreće obračun s radom na crnom, uvode se i dvije nove liste

Objavljeno

-

foto: Pixabay

Početkom iduće godine trebao bi stupiti na snagu Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru na drugo čitanje. Provjerili smo koje novosti u borbi protiv ‘rada na crno’ uvodi Vlada ovim zakonom i kakve kazne se predviđaju za nesavjesne poslodavce.

Inspekcija rada svake godine otkrije između 200 i 300 poslodavaca s neprijavljenim radnicima ili s prijavama ne neodgovarajuće radno vrijeme. Posljednjih godina uočljiv je manji broj prekršaja, ali s pojavom novih oblika rada (samozapošljavanje, rad putem platformi) neprijavljeni rad sve je teže otkriti i suzbiti jer se manifestira u različitim pojavnim oblicima od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada, piše tportal.

Kako bi se jasnije odredio pojam neprijavljenog rada i moglo efikasnije boriti protiv njega, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izradilo je poseban propis, koji će ubuduće, uz Zakon o radu, regulirati ovu problematiku.

Ministar rada Marin Piletić naglasio je kako će predloženi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada, osim doprinosa učinkovitoj borbi protiv neprijavljenoga rada, omogućiti i prelazak iz neprijavljenoga u prijavljeni rad te tako pridonijeti sigurnosti radnih mjesta, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža, a ujedno suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.

Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kad radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Prijava i uplata plaće i doprinosa za šest mjeseci

Najvažnija novost koju uvodi Zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode i instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike, piše tportal.

U slučaju kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi točno trajanje istoga, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Sukladno nalazu, inspektor će naložiti poslodavcu da radnika prijavi na obvezno mirovinsko osiguranje i isplati mu bruto medijalnu plaću šest mjeseci unatrag, kao i pojedinačnu naknadu u državni proračun za svakog neprijavljenog radnika u iznosu od 2.650 eura.

Ako se kod istog poslodavca tijekom sljedećih inspekcijskih nadzora u razdoblju od šest godina ponovno utvrdi neprijavljeni rad, iznos kazne za uplatu u proračun povećava na 6.630 eura za svakog neprijavljenoga radnika. Ako se prekrašaj još jednom ponovi u navedenom razdoblju poslodavcu će se zabraniti obavljanje djelatnosti djelatnosti u nadziranom objektu.

Lista srama i počasna lista

Zakonom se predviđa javna objava dvije liste poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na ‘listi srama’ našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Poslodavca će se brisati sa popisa nakon proteka razdoblja od šest godina od dana kada je zapisnikom utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada odnosno ranije ako se u posebnom postupku uspješno ospori činjenica postojanja neprijavljenoga rada utvrđena zapisnikom.

Na ‘bijeloj listi’ nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

‘Fiskalizacija rada’ putem digitalnih platformi
Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi. Samozaposlene osobe i poslodavci koji zapošljavaju radnike putem digitalnih radnih platformi morat će ministarstvu nadležnom za rad elektroničkim putem dostavljati podatke o evidenciji rada na sličan način kao što se šalju podatke o naplati računa (fiskalizacija).

‘Namjera je u realnom vremenu pratiti radnike tj. njihovo radno vrijeme, rad u prekovremenim satima i jesu li svi odrađeni sati plaćeni. Također, moći će se efektivno pratiti prelazi li osoba koja radi putem platforme financijski limit postavljen kao granica do koje smije raditi, a da se ne smatra da je u radnom odnosu’, pojašnjavaju iz ministarstva.

Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Ovaj sustav trebao bi olakšati inspekcijski nadzor i spriječiti neplaćeni prekovremeni rad, rad više od zakonom dopuštene tjedne satnice, neisplatu povećane plaće i dr.

Zbog tehničke složenosti, detalji elektroničke evidencije razradit će se kroz posebne pravilnike.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZABA poslala upozorenje klijentima: Oprez, ne dijelite ove podatke!

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Zagrebačka banka poslala je upozorenje svojim korisnicima zbog sve češćih pokušaja phishing-prijevara putem e-mailova, SMS-ova ili aplikacija poput WhatsAppa i Vibera.

“Pošiljatelji se predstavljaju kao banka, financijska ili državna institucija, dostavljačka služba i sl. te će Vas pokušati navesti da otvorite poveznicu i unesete svoje:

• kartične podatke (broj kartice, rok valjanosti, CVV/CVC)
• broj tokena i kodove koje generira token (OTP, MAC)

• aktivacijske ključeve za m-zabu /m-token

uz lažnu svrhu, primjerice ažuriranje m-zabe, povrat poreza, primitak uplate, aktivaciju kartice i slično”, navodi ZABA u obavijesti upućenoj klijentima.

Napominju da banke, kao niti bilo koje druge financijske ili državne institucije ili dostavljačke službe, nikad neće tražiti unos navedenih podataka na poveznicama dostavljenim u e-mailu ili poruci.

“Prije davanja bilo kakvih podataka provjerite pošiljatelja i, po mogućnosti, obratite mu se putem telefona i provjerite je li on uistinu pošiljatelj navedene poruke. On-line bankarstvo otvarajte putem stranice www.zaba.hr, a ne putem poveznica dostavljenih e-mailom ili porukama. Ako želite primiti uplatu, uplatitelju je dovoljan Vaš IBAN (Vaš broj računa) te Vaše ime i prezime. Primitak uplate Vi ne autorizirate ni na koji način (ni push-porukom ni tokenom)”, upozoravaju iz ZABA-e.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Oprez: Povlačenje salame iz Konzuma!

Objavljeno

-

By

Državni inspektorat Republike Hrvatske povukao je proizvod K Plus pileća/pureća posebna 500g zbog moguće prisutnosti stranog tijela u proizvodu (komadići najlona ili plastike).

Riječ je o proizvodu pod oznakama LOT broj: 02214475, rok trajanja: 08.07.2023.

Proizvod nije u skladu s europskom uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, a obavijest o povlačenju odnosi se isključivo na spomenuti proizvod.

Proizvođač je talijanska tvrtka Aia Agriocola Italiana Alimentare Sp, a na hrvatsko tržište proizvod stavlja Konzum plus d.o.o.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Počela potražnja za sezonskim radnicima. Ovo su najtraženija zanimanja

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

OVI indeks za siječanj 2023. pokazuje da je potražnja za radom bila 10,1 posto veća no u siječnju lani, pri čemu je broj oglasa zabilježio povećanje u svim regijama, a najviše na sjevernom Jadranu, što upućuje na raniji početak potražnje za sezonskim radom, objavio je EIZ u utorak.

Kako je navedeno u objavi na internetskoj stranici Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), prema desezoniranim podacima, OVI indeks je u siječnju zabilježio povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, što je poboljšanje u odnosu na prosinac kada je indeks pao za 2,5 posto na mjesečnoj razini.

Rast je još izraženiji na godišnjoj razini jer je 10,1 posto ostvarenih u odnosu na siječanj prošle godine, značajno veća stopa rasta od one zabilježene u posljednjem mjesecu prošle godine kada je iznosila tri posto.

“Nakon što je u posljednjem tromjesečju prošle godine indeks porastao za 4,7 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, sudeći prema desezoniranim podacima za siječanj ove godine, rast na kvartalnoj razini izvjestan je u prvom tromjesečju ove godine iako bi za veću razinu pouzdanosti trebalo pričekati barem još podatke za veljaču”, napomenuli su iz EIZ-a.

Najtraženija zanimanja prodavač, kuhar i knjigovođa

Prodavač, kuhar i knjigovođa su najtraženija zanimanja, dok su konobari ovoga puta pali na četvrto mjesto, a skladištar je zauzeo petu poziciju.

Najveće apsolutno smanjenje broja oglasa na godišnjoj razini u siječnju zabilježeno je za zanimanja programer i građevinski radnik, dok je najveće povećanje opaženo kod prodavača, knjigovođa i medicinskih sestara, istaknuli su iz EIZ-a.

U odnosu na siječanj 2022. godine, značajnije se povećao udio oglasa u kojima se tražila srednja stručna sprema, s 31,4 na 35,2 posto, kao i niskokvalificirani rad, čiji je udio porastao sa 6,8 na 9,6 posto.

U skladu s trenutnim uvjetima na hrvatskom tržištu rada, udio oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno porastao je s 45,3 na 46 posto, dok se udio oglasa u kojima se nudio ugovor na određeno u godinu dana također blago povećao, s 46,3 na 46,8 posto.

Što se geografske raspodjele poslova tiče, broj oglasa zabilježio je povećanje u svim hrvatskim regijama, najviše na sjevernom Jadranu, i to za čak 44,2 posto, što najvjerojatnije upućuje na to da je ove godine potražnja za sezonskim radom započela nešto ranije nego inače, zamijetili su EIZ-ovi analitičari.

I kontinentalni dio zabilježio povećanje broja oglasa

Kontinentalni dio Hrvatske zabilježio je povećanje broja oglasa, pri čemu je iznenađujuće prednjačila istočna Hrvatska s godišnjom stopom rasta od 17,4 posto. Najveći pozitivan doprinos rastu broja oglasa u istočnoj Hrvatskoj dali su oglasi za kuhare, prodavače i konobare, navedeno je u EIZ-ovoj objavi.

OVI – Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.

OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu