Connect with us

Tech

Opasni izazovi na TikToku: Što roditelji mogu učiniti i je li zabrana rješenje?

Objavljeno

2 godine prije

-

foto: Pixabay

S pojavom bilo koje nove društvene mreže počinju i rasprave o njenim dobrim i lošim stranama i o tome koja bi dobna granica trebala biti za korištenje. Iako TikTok nije nova aplikacija, još uvijek budi brojna pitanja, prvenstveno zbog toga što je izrazito popularan među mlađima i maloljetnicima, ali i zbog niza suludih izazova koji u nekim slučajevima, nažalost, imaju tragične posljedice.

Prošli tjedan smo jedan takav primjer imali i u Hrvatskoj. Naime, u Osijeku je zaprimljeno više djece s takozvanom torzijom testisa, a iako nema službene potvrde, sumnja se da je to posljedica opasnog izazova na TikToku.

Prošle godine tragična vijest stigla je iz Italije. Naime, 10-godišnja djevojčica je, prema riječima njenih roditelja, sudjelovala u takozvanom izazovu gušenja na TikTok-u, stavljajući remen oko vrata i zadržavajući dah dok se snimala na telefon. Djevojčica je nakon toga preminula.

Jedan od izazova koji je posebno užasno stomatologe je onaj u kojemu su korisnici aplikacije snimali kako turpijaju zube. Tako su pokušali izravnati svoje zube, no stomatolozi su upozoravali da tako zapravo mogu samo učiniti nepopravljivu štetu zubima.

Razbijanje lubanje je još jedan od izuzetno opasnih izazova u kojemu dvije osobe nagovaraju treću da skoči u zrak, a potom joj izmaknu noge i treća osoba tada pada na leđa, a nerijetko i na glavu. Liječnici su snažno osudili ovaj izazov, ističući da može dovesti do ozbiljnih i po život opasnih ozljeda.

Upišete li samo u svoj pretraživač “najopasniji TikTok izazovi”, suočit ćete se s nizom opasnih i bizarnih videozapisa, a ono što posebno zabrinjava jest da su u mnogima od njih u glavnim ulogama – maloljetnici.

Kako razgovarati s djecom?

Iako TikTok u svojim uvjetima korištenja navodi da je aplikacija namijenja za osobe starija od 13 godina (pri čemu treba naglasiti da postoje iznimke za starosno ograničenje u određenim zemljama poput Brazila, Indonezije i Meksika), kao i na drugim aplikacijama i popularnim mrežama, korisnik može dati lažne podatke i nastaviti s korištenjem usluge.

Kako razgovarati s djecom o opasnostima koje vrebaju na društvenim mrežama? Kako im objasniti koliko ovakvi izazovi mogu biti opasnih po njih? Je li zabrana TikToka ili neke druge aplikacije ispravno rješenje? To su samo neka od pitanja o kojima smo razgovarali s kliničkom psihologinjom i profesoricom psihologije Sanjom Jusufbegović.

Ona navodi da roditelji trebaju imati uvid u aktivnosti koje djeca obavljaju na društvenim mrežama te da trebaju biti svjesni mogućih opasnosti iza toga.

“O tim je opasnostima važno informirati djecu ne stvarajući osjećaje straha, nego poticati osjećaj da su istoga sposobni zaštititi se”, navodi Jusufbegović i dodaje:

“Uobičajene su preporuke ne ostavljati osobne podatake o sebi ili svojoj obitelji, ali suštinska se zaštita se prije svega odnosi na stvaranje kritičkog pogleda na neke od sadržaja s kojima se djeca susreću. Glavna je zaštita kojoj roditelj može poučiti dijete, stvaranje kritičkog mišljenja, nezavisnosti u prosudbama, koje su onda i zaštita pred sugestijama koje na tim mrežama mogu biti snažno prezentirane.”

Ako roditelj primijeti da dijete prati neke od opasnih izazova, treba ga suočiti s mogućim negativnim posljedicama, kojih dijete nije nužno svjesno, a isto tako iznijeti svoj stav prema tome, koji uključuje neslaganje/neodobravanje, dodaje.

Ističe da su glavni zaštitni čimbenici poznavanje interesa djeteta te otvorena komunikacija praćena razumijevanjem i povjerenjem.

Je li zabrana TikToka rješenje?

Jusufbegović navodi da je zabrana korištenja bilo koje društvene mreže, pa tako i TikToka, u domeni roditeljskih procjena i odgovornosti.

“Pretpostavljam da bi takvoj odluci mogli prethoditi prethodni (neuspješni) pokušaji kontrole praćenja negativnih sadržaja, a koja dijete nije uvažilo”, kazala je.

Jedno od pitanja koje se postavlja u kontekstu zabrane jest i hoće li se djeca u tom slučaju osjećati isključeno i izolirano od svojih vršnjaka.

“Osjećaj izoliranosti među vršnjacima nije nužna posljedica takve roditeljske odluke, štoviše neka djeca poslije tog iskustva, kažu kako su shvatili da zapravo mogu na drugačiji način provoditi vrijeme, a što im se ranije činilo nemogućim. Kod one pak djece koja su razvila osjećaj ovisnosti o istima, može doći do burnih reakcija praćenih ispadima ljutnje, što je roditelju svakako znak da treba razmisliti o količini vremena koje dijete provodi na mobitelu, tabletu, kompjuteru”, pojašnjava psihologinja.

Naglašava da roditelji trebaju biti strpljivi i uporni “u pronalaženju djetetu zanimljivih tema i prevladati osjećaj bespomoćnosti pred atraktivnošću onoga što je ponuđeno online”. No, ističe i važnost načina na koji roditelji koriste medije u svakodnevnom životu, jer su svojim primjerom model ponašanja djetetu.

Što se tiče dobnih ograničenja za korištenje određenih aplikacija, Jusufbegović navodi da su ona postavljena s razlogom te da roditelji imaju puno pravo zabriniti korištenje.

Još jedna važna tema jest i kako sadržaj koji se djeci plasira kroz ovakve platforme utječe na njihov razvoj i pažnju, budući da je upravo TikTok popularan po kratkim videozapisima.

“Dugoročno, za pravilan je dječji razvoj neophodno poticanje različitih aspekata razvoja, različitost sadržaja i primjerenost dječjim mogućnostima. Neprestano gledanje video uradaka na TikToku stvara stalnu potrebu za ubrzanom izmjenom sadržaja, kao i povećavanjem potrebe za intenzitetom sadržaja, što dovodi do narušene koncentracije, nestalne i površne pažnje, što može imati dugoročne posljedice, ne samo na uspjeh u školi, nego i svakodnevno funkcioniranje djeteta”, objašnjava Jusufbegović.

 
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Važna obavijest: Izbrišite ovu aplikaciju, može čitati poruke i ukrasti bankovne podatke

Objavljeno

3 dana prije

-

15. siječnja 2025.

By

Ova aplikacija, nakon što ju preuzmete, daje hakerima ključ vašeg uređaja pomoću kojeg mogu čitati sve na vašem ekranu, uključujući vaše tekstualne poruke i podatke o bankovnoj kartici. Aplikacija se reklamira kao ‘Telegram Premium’ kako bi sakrila zlonamjerni softver poznat kao FireScam. Telegram je aplikacija za slanje poruka poput WhatsAppa i Signala. Ali takva ‘premium’ verzija ne postoji, piše Sun.

Istraživači kibernetičke sigurnosti u Cyfirmi otkrili su da se aplikacija distribuira na web stranicama za krađu identiteta koje oponašaju RuStore – rusku verziju trgovine Google Play.

Iako je dobra vijest da aplikacija nije dostupna za preuzimanje u službenoj Trgovini Play, mogla bi ugroziti određene vlasnike Androida.

Zlonamjerni softver ‘Telegram Premium’ traži dopuštenja za praćenje obavijesti na vašem uređaju, kao i svih SMS-ova i telefonskih poziva čim se preuzme. Što se dogodi kada preuzmete aplikaciju?
Kad žrtve otvore aplikaciju, od njih se traži da unesu svoju prijavu na Telegram što hakerima omogućuje krađu njihovih podataka.

Nakon što hakeri dobiju slobodu nad žrtvinim Telegram računom, oni prebacuju sve ukradene informacije u zasebnu bazu podataka.

Ovdje, prema istraživačima, hakeri mogu provlačiti kroz sve informacije i filtrirati ih za vrijedne detalje.

Zlonamjerni softver također pomno prati sve online transakcije izvršene putem Android uređaja, što bi moglo omogućiti hakerima da dobiju financijske podatke žrtve.

Sve što korisnik upiše može promatrati i kopirati haker.

Štoviše, zlonamjerni softver može presresti podatke koji se automatski popunjavaju, poput lozinki iz upravitelja lozinki.

 
Nastavi čitati

Tech

Meta otpušta pet posto radnika: “Otkaz će dobiti oni s najslabijim rezultatima”

Objavljeno

3 dana prije

-

15. siječnja 2025.

By

Meta planira smanjiti oko pet posto radne snage, fokusirajući se na zaposlenike s najslabijim rezultatima.

Izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg obavijestio je zaposlenike o odluci da putem memoranduma objavljenog na internom forumu Workplace. Zuckerberg je zaposlenicima poručio da će 2025. biti “intenzivna godina.”

Najeveće otpuštanje od masovnih 2022. i 2023. godine
Tvrtka je u zasebnoj poruci, koju je objavio jedan od direktora, navela da izlazi iz suradnje s “približno 5% najslabijih zaposlenika”.

Meta trenutno ima više od 72.000 zaposlenika, prema najnovijem tromjesečnom izvješću.

Meta je objavila da će zaposlenici pogođeni otkazima biti obaviješteni do 10. veljače te će dobiti otpremnine u skladu s prethodnim paketima. Ovo smanjenje radne snage najveće je od masovnih otpuštanja 2022. i 2023. godine, kada je tvrtka otpustila 21.000 zaposlenika, što je gotovo četvrtina ukupne radne snage.

Prve informacije o rezovima objavio je Bloomberg, pozivajući se na interni memorandum.

“Kulturna prekretnica”
Ova odluka dolazi nakon velikih operativnih promjena unutar Mete s ciljem jačanja odnosa s novoizabranim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Prošlog je tjedna Zuckerberg najavio kraj programa provjere činjenica putem trećih strana te prelazak na model “Community Notes” sličan onome na platformi X, koju vodi Elon Musk, gdje korisnici dodaju kontekst objavama. “Nedavni izbori također se doimaju kao kulturna prekretnica prema ponovnom davanju prioriteta slobodi govora, stoga se vraćamo korijenima i fokusiramo na smanjenje pogrešaka, pojednostavljenje naših pravila i obnovu slobode izražavanja na našim platformama,” rekao je Zuckerberg u videoobjavi.

“Nećemo otpustiti sve koji nisu ispunili očekivanja”
CNBC je objavio Zuckerbergov interni memorandum.

“Meta radi na razvoju nekih od najvažnijih tehnologija na svijetu. Umjetna inteligencija, pametne naočale kao sljedeća računalna platforma te budućnost društvenih mreža. Ovo će biti intenzivna godina, i želim osigurati da u našim timovima imamo najbolje ljude.”

“Odlučio sam povisiti ljestvicu upravljanja učinkom i brže ukloniti zaposlenike s niskim rezultatima. Obično ljude koji ne zadovolje očekivanja otpustimo unutar godine dana, ali sada ćemo provesti opsežnije rezove temeljene na izvedbi u ovom ciklusu, s planom da popunimo ta radna mjesta u 2025.

Nećemo otpustiti sve koji nisu ispunili očekivanja ako smo optimistični glede njihovih budućih rezultata, a onima koje otpustimo pružit ćemo izdašne otpremnine u skladu s prethodnim rezovima.

Daljnje smjernice za menadžere bit će dostavljene prije procesa procjene. Zaposlenici koji su pogođeni otkazima bit će obaviješteni do 10. veljače ili kasnije, ovisno o njihovoj lokaciji izvan SAD-a”, stoji u Zuckerbergovom memu.

 
Nastavi čitati

Tech

U vožnji računate na toleranciju zbog moguće greške radara? Do ove se brzine možete pouzdati u to

Objavljeno

4 dana prije

-

14. siječnja 2025.

By

Sigurnosna razlika za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h je 10%. To ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, no moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Ma, možeš slobodno do 150 km/h, neće te na autocesti kazniti za tu brzinu! Koliko ste puta čuli takav poticaj da malo snažnije pritisnete gas, argumentiran nedostatkom policijskih službenika. Zacijelo više puta, no pitanje je jeste li među onima koji su se odlučili taj savjet i poslušati. Policijskih djelatnika nedostaje – to je sigurno – no uz prometnice je tijekom protekle godine niknulo puno stacionarnih uređaja za mjerenje brzine, prenosi Večernji list.

Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Presretači također redovno krstare autocestama. S druge strane, tolerancija na prekoračenje brzine vožnje propisana je i Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu (NN 60/20). Kakva je onda situacija? Jeste li pri 150 km/h na autocesti sigurni od kazne?

Ne možemo staviti ‘ruku u vatru’ za to, jer u spomenutom se pravilniku navodi da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine vozila za brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 posto izmjerene brzine. Sigurnosna razlika definirana je kao vrijednost brzine izražene u km/h ili postotak koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine, odnosno, mjerne metode.

Ograničenje je na autocesti (ako prometnim znakom nije drukčije naznačeno) u Hrvatskoj postavljeno na 130 km/h, što bi značilo da se tolerira brzina do 143 km/h. No, ni uređaj kojim se mjeri brzina nije bezgrešan, pa Pravilnik propisuje da i on mora biti u granicama dopuštene pogreške: plus/minus 3 km/h kod mjernih vrijednosti do i uključivo100 km/h, odnosno plus/minus 3% kod mjernih vrijednosti iznad 100 km/h. Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h stoga iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10%. Sve ovo ipak ostavlja nešto prostora vozačima koji voze na gornjoj granici, iako moramo napomenuti da ograničenja brzine treba poštivati ne toliko zbog kazne, koliko zbog sigurnosti svih sudionika u prometu.

Hrvatska nije jedina

Hrvatska nije jedina koja ima propisanu sigurnosnu razliku. Tolerancija na prekoračenje brzine varira među europskim zemljama, ovisno o njihovim zakonima i pravilnicima. U većini država postoji određena tolerancija koja uzima u obzir moguće pogreške u mjerenju brzine, no važno je napomenuti da se oslanjanje na ovu toleranciju ne preporučuje, jer može dovesti do kazni.

Konkretno, u Hrvatskoj su za prekoračenje brzine kretanja Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane kazne u iznosu do 2650 eura. Ta, najviša kazna predviđena je za vozače koji se u naselju kreću brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine. Vratimo se na pitanje tolerancije na prekoračenje brzine u drugim europskim državama.

Tolerancija zbog moguće pogreške uređaja za mjerenje brzine postoji, primjerice, i u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Francuskoj, Sloveniji. Razlike su minimalne. Općenito, pravilo je da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). U nekim zemljama tolerancija također ovisi o vrsti mjerenja. Tako se u Njemačkoj kod stacionarnih uređaja (fiksni radari) kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine.

Jednak je postupak kod mjerenja brzine mobilnim uređajima, odnosno ručnim radarima ili uređajima u vozilima. No, kod mjerenja iz policijskih vozila u pokretu, ovisno o metodi, tolerancija može biti veća – obično između 5 i 10% – zbog veće mogućnosti pogreške. U Italiji se kod stacionarnih i mobilnih radara temeljem tolerancije zbog tehničkih ograničenja uređaja kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod takvih radara u Austriji se kod brzina do 100 km/h oduzima 3 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 3% izmjerene brzine. a kod policijskih vozila s radarom u pokretu tolerancija može biti nešto veća (ovisno o tehnologiji).

Isto je u Sloveniji, gdje se kod policijskih radara u pokretu tolerancija obično kreće do deset posto izmjerene brzine. U Francuskoj se za stacionarne i mobilne radare kod brzina do 100 km/h oduzima 5 km/h, kod brzina iznad 100 km/h oduzima se 5% izmjerene brzine. Kod ručnih mjerenja ili mobilnih uređaja ponekad se primjenjuje veća tolerancija, posebno u specifičnim uvjetima, poput kiše.

Dakle, općenito je pravilo da se kod brzina do 100 km/h oduzima određeni broj kilometara na sat (3-5 km/h), dok se kod viših brzina primjenjuje postotna tolerancija (3-5%). To se automatski oduzima od izmjerene brzine prije nego što se izda kazna, čime se vozačima osigurava pravedno postupanje. Međutim, ovo ne znači da vozači mogu svjesno prelaziti brzinu, jer i uz toleranciju mogu dobiti kaznu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu