Connect with us

Tech

Kako Europa nadzire svoje građane?

Objavljeno

-

foto: Pixabay

U brojnim europskim zemljama se koristi softver za špijunažu. Demokratska prava su ugrožena, tvrdi se u izvještaju Europskog parlamenta.

Kada je Elon Musk kupio Twitter, europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton je odmah upozorio američku kompaniju da se mora držati pravila natjecanja koja vrijede u Europskoj uniji. A kad se radi o zloporabi špijunskog softvera od strane europskih vlada, to gotovo da nikoga ne zanima u europskim institucijama u Bruxellesu, kritizira europska izvjestiteljica takozvanog Pega odbora Europskog parlamenta, nizozemska EU-zastupnica Sophie in ‘t Veld. Pritom se, kako kaže, radi o ozbiljnoj prijetnji demokratskim pravima kada europske vlade pod krinkom brige oko nacionalne sigurnosti nekontrolirano koriste Pegasus i slične softvere, te špijuniraju vladine kritičare, novinare ili oporbenjake, piše Deutsche Welle.

Europska afera

“Zloporaba je sveeuropska afera”, stoji u međuizvještaju istražnog odbora koji je u utorak (8. 11.) prezentirala Sophie in ‘t Veld. “Zemlje članice su koristile softver za nadzor protiv svojih građana u političke svrhe, odnosno kako bi zataškale korupciju i kriminalne aktivnosti.” Pritom, kako je dodala, nijedna nacionalna institucija nije bila spremna dati konkretne informacije Europskom parlamentu, te se komisija u svom radu morala osloniti na javno dostupne podatke.

Odbor je ipak uvjeren da je uspio skupiti znatnu količinu činjenica: “Ako se puzzle sastoje od 1.000 dijelova, mi u rukama imamo 900 komada”, kaže Sophie in ‘t Veld. Može se poći od toga da su sve zemlje članice EU-a kupile špijunski softver i da neke na trgovini s njim dobro zarađuju, dodaje nizozemska zastupnica u parlamentu EU-a.

“Cipar i Bugarska su izvozni centri, Irska organizira porezne aranžmane. A Luksemburg je financijsko središte za mnoge aktere među proizvođačima”. Takozvani Wiretapper’s Ball, godišnji sastanak aktera iz te industrije, održava se u Pragu umjesto na Malti i na glasu je kao omiljeno okupljalište glavnih protagonista, dodaje ona.

Najpoznatiji primjer je izraelska kompanija NSO, koja proizvodi špijunski softver Pegasus – koji je nedavno u Grčkoj prouzročio veliki politički skandal. To poduzeće ima predstavništva na Cipru i u Bugarskoj, a financijske transakcije obavlja preko Luksemburga. NSO profitira od unutarnjeg tržišta EU-a i slobode kretanja unutar Europske unije. Prodaja softvera je svjesno organizirana na netransparentan način, a financijska konstrukcija je kompleksna, stoji u izvještaju predočenom u Bruxellesu: “Posao cvjeta, on je unosan.”

Grčka, Mađarska, Poljska…

Najpoznatija žrtva špijunaže oporbenih političara i novinara u Grčkoj je šef socijaldemokratske stranke Pasok i europski zastupnik Nikos Androulakis. Njegov mobilni telefon je bio “inficiran” softverom za nadzor Predator.

U međuvremenu su liste mogućih žrtava neovlaštenog nadzora sve duže. Prošli vikend je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis ponovno demantirao da ima bilo kakve veze s najnovijim otkrićima. “Sramota je i tvrditi da je premijer špijunirao svoje vlastite ministre”, kazao je na postaji ANT1.

Nikos Marantzidis, medijski stručnjak na Sveučilištu u Solunu, smatra pak da je šef vlade itekako odgovoran: “Najprije je on rekao da je sve u skladu sa zakonom, a sad kaže da će riješiti probleme s Pegasusom i Predatorom. Nemoguće je vjerovati svemu onome što on kaže”, tvrdi Marantzidis. I dodaje kako je najgore da je zbog te afere duboko potreseno povjerenje Grka u demokraciju u njihovoj zemlji: “Mnogi su šokirani zato što opet ulazimo u autoritarnu fazu.” U međuvremenu grčka vlada najavljuje kako želi zabraniti prodaju špijunskog softvera.

Izvještaj Europskog parlamenta se opširno bavi i postupcima vlada u Budimpešti i Varšavi. Mađarska je, kako se tvrdi, jedna od prvih zemalja EU-a koje su bile umiješane u skandal oko nadzora. Po navodima organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International, u toj zemlji je nadzirano više od 300 političkih aktivista, novinara, odvjetnika i drugih osoba. “Korištenje Pegasusa se čini kao dio strategije kalkuliranog strateškog uništavanja slobode medija i mišljenja od strane (mađarske) vlade”, stoji u izvještaju.

Poljska je prošle godine praktički ukinula ograničenja po pitanju pravnih mogućnost nadzora: “Prava žrtava su minimizirana, a pravna sredstva su u praksi postala beznačajna”, tvrdi se u izvještaju. Vladajuća stranka ima punu kontrolu nadzora, a žrtve se ne mogu nikome obratiti za pomoć, dodaje se.

Apel Amnesty Internationala

Amnesty International je u međuvremenu prikupio više od 100.000 potpisa za peticiju upućenu Ujedinjenim narodima, s ciljem zabrane prodaje i distribucije špijunskog softvera.

“Hitno je potrebno bolje zaštititi ljudska prava po pitanju izvoza tehnologije za nadzor”, piše glavna direktorica Amnestyja Agnès Callamard.

“Upravo prolazimo kroz globalnu krizu zbog špijunskog softvera, u sklopu koje se ciljano napada privatnu sferu novinara, aktivista i odvjetnika kako bi ih se ušutkalo ili zastrašilo.”

Članice UN-a moraju prestati s praksom ili korištenja takvog softvera kao sredstva pritiska ili toleriranja te prakse, dodaje ona, prenosi DW.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Tech

Hrvati vole automobile: Prema ovoj ljestvici četvrti smo u Europi

Objavljeno

-

By

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) izdalo je izviješće pod nazivom “Vozila na europskim cestama” koje otkriva brojne podatke o automobilima koji kruže europskim cestama.

Izvješće uključuje ključne podatke, poput prosječne starosti vozila, vrste snage vozila, vlasništva i još mnogo toga te smo odlučili izdvojiti one najzanimljivije.

Tako možemo vidjeti kako je na cestama EU-a 2022. prometovalo je 252 milijuna automobila, što je povećanje od 1% u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izviješću, u Hrvatskoj je te godine prometovalo 2.06 milijuna automobila.

Prodaja električnih vozila u EU-u je dosegla najvišu razinu svih vremena 2022., ali ona i dalje čine tek 1,2% svih automobila na cestama EU-a. U našoj zemlji je taj podatak još i manji, odnosno udio električnih automobila iznosi tek 0,3 posto. Na području cijele EU najviše je benzinaca (50,6 %), a slijede dizelaši (40,8 %). Kod nas je taj borj obrnuti te je na našim cestama više vozila na dizel (56 %),  a nakon toga slijede vozila na benzin (39 %).

Što se tiče starosti automobila, najstariji vozni park imaju Grci (prosjek 17,3 godine) i Estonci (16,6 godina), dok najnovije automobile voze u Luksemburgu (7,9 godina), te Danskoj i Austriji (8,9 godina). Što se Hrvatske tiče, prema podacima ACEA-e, prosječan automobil na našim cestama star je 13,3 godina.

Hrvati i broj automobila

Kada je u pitanju broj automobila, Poljska ima najveći broj automobila na 1000 stanovnika u Europi, čak 703, dok je Latvija na začelju ljestvice s 410 automobila na 1000 stanovnika. Nakon Poljaka slijede Luksemburžani (695), Talijani (681), a na visokom četvrtom su Hrvati s čak 664 automobila na 1000 stanovnika. Dodajmo i da je prosjek EU-a 574 automobila na 1000 stanovnika.

ACEA

Na cestama EU prometuje više od 30 milijuna kombija, što je povećanje od 1,5% u odnosu na prethodnu godinu. Francuska prednjači s najvećim brojem kombija u prometu. Više od 6,5 milijuna kamiona sada je na cestama EU-a, što je povećanje od gotovo 2% u odnosu na prethodnu godinu. U prosjeku, kamioni ostaju najstariji od svih vrsta vozila sa 14 godina. Na cestama EU sada prometuje preko 720 000 autobusa. Električni modeli čine više od 10% autobusa u tri zemlje EU (Irska, Luksemburg i Nizozemska).

Izvješće pokazuje da, iako zakonodavni ciljevi mogu pomoći u usmjeravanju promjena, ovo je samo dio slagalice za dekarbonizaciju cestovnog prometa. Europi je potreban širok skup okvirnih uvjeta, kao što su infrastruktura za punjenje te kupnja i porezni poticaji, kako bi se potaknula potražnja za novim modelima i napunila vozila na europskim cestama najčišćim i najzelenijim modelima.

 
Nastavi čitati

Tech

WhatsApp testira novu značajku, obavijestit će korisnike koji su kontakti nedavno bili online

Objavljeno

-

By

WhatsApp navodno razvija novu značajku koja prikazuje nedavno aktivne kontakte u obliku popisa. Značajka je trenutno u fazi testiranja i vjerojatno će biti uvedena u budućem ažuriranju.

Prema najnovijim vijestima, WhatsApp ima još jednu značajku koja vam može pomoći da odlučite kome ćete prvom poslati poruku, piše India Today.

Ova bi se značajka mogla pokazati korisnom ako želite provjeriti tko je nedavno bio aktivan na platformi za razmjenu poruka i najvjerojatnije će prvi odgovoriti na vaše poruke ili pozive.

Ova bi značajka također mogla poboljšati korisničko iskustvo i ukloniti potrebu za pojedinačnom provjerom statusa aktivnosti svakog kontakta.

Ovo nije jedina značajka koju WhatsApp testira kako bi vas potaknuo na interakciju s vašim kontaktima.

Ranije izvješće govorilo je da bi WhatsApp mogao korisnicima početi predlagati kontakte s kojima bi trebali razgovarati. Ti bi kontakti bili oni s kojima korisnik nije razgovarao dugo vremena.

Obje značajke trenutno se testiraju i mogli bismo ih vidjeti u budućem ažuriranju aplikacije.

 
Nastavi čitati

Svijet

WhatsApp snižava minimalnu dob u Europi, zagovornici dječjih prava bijesni

Objavljeno

-

By

Novo dobno ograničenje stupilo je na snagu u četvrtak u Europskoj uniji. Nova minimalna dob od 13 godina također je najavljena za korisnike u Ujedinjenom Kraljevstvu u veljači. Usluga za razmjenu poruka – koju je Meta kupila prije deset godina – navodi na svojoj web stranici da promjene osiguravaju “minimalnu dob za WhatsApp na globalnoj razini”.

Međutim, donja dobna granica izazvala je kritike – zagovornici dječjih prava u Ujedinjenom Kraljevstvu tvrde da ona dodatno izlaže mlade ljude opasnostima interneta.

U priopćenju od četvrtka, grupa za kampanju Smartphone Free Childhood sa sjedištem u Velikoj Britaniji pozvala je WhatsApp da promijeni novu politiku. “WhatsApp stavlja dobit dioničara na prvo mjesto, a sigurnost djece na drugo”, rekla je Daisy Greenwell, suosnivačica grupe.

“Smanjenje dobne granice ignorira sve glasnije zvonce za uzbunu koje oglašavaju znanstvenici, liječnici, učitelji, stručnjaci za sigurnost djece, roditelji i stručnjaci za mentalno zdravlje zbog štetnosti korištenja društvenih medija za djecu”, rekla je Greenwell.

Vicky Ford, britanska zastupnica iz vladajuće Konzervativne stranke i članica ključnog vladinog odbora za obrazovanje, nazvala je odluku o snižavanju minimalne dobi bez prethodnog razgovora s roditeljima ‘neodgovornom’, izvijestila je PA Media.

Glasnogovornik WhatsAppa rekao je u petak za CNN:: ‘Svim korisnicima dajemo opcije da kontroliraju tko ih može dodati u grupe i, kada prvi put primite poruku s nepoznatog broja, dajemo vam opciju da blokirate i prijavite račun’. Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Meta pod paljbom

Meta se u prošlosti našla pod kritika zbog nastojanja da smanji dobna ograničenja na svim platformama u Sjedinjenim Državama. Prošle je godine tvrtka rekla da planira smanjiti minimalnu dob za svoju aplikaciju za virtualnu stvarnost s 13 na 10 godina, unatoč pritisku američkih zakonodavaca da takve usluge ne plasiraju mlađim korisnicima.

CNN je također izvijestio prošle godine da je izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg osobno i više puta osujetio inicijative koje su imale za cilj poboljšati dobrobit tinejdžera na Facebooku i Instagramu, platforma koje su također u vlasništvu Mete.

Ponekad je Zuckerberg izravno nadglasavao neke od svojih najviših rukovoditelja, koji su se zalagali za veću zaštitu adolescenata, prema internoj komunikaciji objavljenoj u sklopu tužbe protiv tvrtke, prenosi tportal.

No, u priopćenju za medije od četvrtka – nevezno uz promjene WhatsAppove dobne politike u Europi – Meta je rekla da testira značajke za zaštitu mladih od opasnosti ‘seksualnog iznuđivanja’ i ‘zloupotrebe intimnih slika’. Nadaju se da će nove značajke ‘potencijalnim prevarantima i kriminalcima otežati pronalaženje i interakciju s tinejdžerima’.

Predatori seksualnog iznuđivanja (engl. sextortion) obično varaju mlade žrtve tako oni povjeruju da razgovaraju s ljudima svoje dobi. Nagovaraju ih da pošalju eksplicitne fotografije i videa, a kasnije prijete da će objaviti te slike ako im se ne uplati određena svota.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu