Čitave regije širom svijeta postat će negostoljubive za život u desetljećima koja dolaze zbog toplinskih valova koji će biti sve češći i intenzivniji zbog klimatskih promjena, upozorili su u ponedjeljak UN i Crveni križ.

Mjesec dana prije konferencije COP27, koja bi se trebala održati u studenome u Egiptu, UN i Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) pozvali su u zajedničkom izvješću da se pripremimo na toplinske valove koji dolaze kako bi se izbjegao velik broj smrtnih slučajeva.

Organizacije su naglasile da postoje granice preko kojih ljudi izloženi vrućini i vlazi ne mogu preživjeti te da postoje granice do kojih se društva mogu prilagoditi.

“Po sadašnjim kretanjima, toplinski valovi mogli bi dosegnuti i premašiti te fiziološke i društvene granice u desetljećima koja dolaze, posebno u regijama kao što su Sahel i južna i jugozapadna Azija”, navodi se u izvješću.

To bi značilo “patnje i gubitke ljudskih života velikih razmjera, migracije stanovništva i povećanje nejednakosti”.

Po izvješću, gotovo posvuda gdje su dostupne pouzdane statistike, toplinski valovi najsmrtonosnija su meteorološka opasnost.

Već odnose na tisuće ljudskih života svake godine i postat će sve smrtonosniji kako se klimatske promjene budu pogoršavale, istaknuli su u izvješću glavni podtajnik UN-a za humanitarna pitanja Martin Griffiths i Jagan Chapagain, glavni tajnik Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Toplinski valovi uzrok su nekih od najsmrtonosnijih katastrofa ikad zabilježenih. Izvješće podsjeća da je u jakom toplinskom valu 2003. u Europi umrlo više od 70.000 ljudi, a toplinski val u Rusiji 2010. odnio je više od 55.000 ljudskih života.

Po izvješću, stručnjaci predviđaju jako visoku stopu smrtnosti zbog ekstremnih vrućina, “usporedivu po razmjerima, do kraja stoljeća, sa smrtnim slučajevima od svih vrsta raka”.

Tihi ubojica

Ove godine regije ili cijele zemlje u sjevernoj Africi, Australiji, Europi, južnoj Aziji i na Bliskom istoku gušile su se pod rekordnim temperaturama, kao i Kina i zapad SAD-a.

Izvješće podsjeća da je ekstremna temperatura “tihi ubojica” čiji će se učinci pojačati, postavljajući goleme izazove održivom razvoju i stvarajući nove humanitarne potrebe.

“Humanitarni sustav nema sredstava da sam rješava krizu takvih razmjera. Već nam nedostaje kapitala i resursa za odgovor na neke od najgorih humanitarnih kriza ove godine”, istaknuo je Griffiths na konferenciji za novinare.

Organizacije su pozvale da se hitno realiziraju značajna i održiva ulaganja kako bi se ublažilo utjecaj klimatskih promjena i podržala dugoročna prilagodba najranjivijeg stanovništva.

Po istraživanju citiranom u izvješću, broj siromašnih koji žive u uvjetima ekstremnih vrućina u urbanim područjima skočit će 700 posto do 2050. Najveća povećanja mogla bi se dogoditi u zapadnoj Africi i jugoistočnoj Aziji.

“Klimatska kriza intenzivira humanitarne krize u cijelom svijetu. Kako bi izbjegli njezine najgore posljedice, moramo ulagati jednako u prilagodbu i ublažavanje posljedica, posebno u zemljama koje su izložene najvećem riziku”, rekao je Chapagain.

UN i Crveni križ istaknuli su da je jednako tako važno shvatiti da je prilagodba ekstremnim vrućinama ograničena.

Neke od poduzetih mjera, kao što su povećanje korištenja klimatizacije koja jako troši energiju, skupe su, nisu održive s ekološkog aspekta i same pridonose klimatskim promjenama.

Ako emisije stakleničkih plinova koji su odgovorni za klimatske promjene ne budu jako smanjene, svijet će se suočiti s “do sada nezamislivim ekstremnim vrućinama”, upozorile su dvije organizacije.