Svijet
Zabrinjavajuće otkriće o posljedicama covida

Osobe koje su imale covid-19 izložene su većem riziku od niza oštećenja mozga i mentalnih poremećaja godinu dana kasnije u usporedbi s ljudima koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom, otkriće je koje bi moglo utjecati na milijune Amerikanaca, izvijestili su američki znanstvenici.
Jednogodišnje istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature Medicine procijenilo je stanje mozga milijuna američkih veterana kod 44 različita poremećaja uz pomoć medicinske dokumentacije bez identifikatora pacijenata.
Moždani i drugi neurološki poremećaji javili su se kod 7 posto više onih koji su bili zaraženi covidom u usporedbi sa sličnom skupinom veterana koji nikada nisu bili zaraženi koronavirusom.
Preneseno na opću populaciju to znači otprilike 6,6 milijuna Amerikanaca koji su imali moždana oštećenja povezana s infekcijama covidom, rekao je tim.
“Rezultati pokazuju razorne dugoročne učinke covida-19”, rekao je autor istraživanja dr. Ziyad Al-Aly s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington.
Al-Aly i kolege s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Washington i Sustava zdravstvene skrbi za veterane St. Louisa proučavali su medicinsku dokumentaciju 154.000 američkih veterana koji su bili pozitivni na covid od 1. ožujka 2020. do 15. siječnja 2021.
Usporedili su ih s dokumentacijom 5,6 milijuna pacijenata koji nisu imali covid tijekom istog vremenskog okvira i druge grupe od 5,8 milijuna ljudi iz razdoblja neposredno prije nego što je koronavirus stigao u Sjedinjene Države.
Al-Aly je rekao da su se prethodne studije bavile užom skupinom poremećaja i da su uglavnom bile usmjerene na hospitalizirane pacijente, dok je njegova studija uključivala i hospitalizirane i nehospitalizirane pacijente.
Poremećaji pamćenja, koji se obično nazivaju moždana magla, bili su najčešći simptom.
U usporedbi s kontrolnim skupinama, ljudi zaraženi covidom imali su 77 posto veći rizik od razvoja problema s pamćenjem.
Osobe zaražene virusom također su imale 50 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar, koji je uzrokovan krvnim ugrušcima, u usporedbi s grupom koja nikada nije bila zaražena.
Oni koji su imali covid imali su 80 posto veću vjerojatnost da će imati iznenadne napade poput epileptičnih, 43 posto veću vjerojatnost da će imati probleme s mentalnim zdravljem, poput tjeskobe ili depresije, 35 posto veću vjerojatnost da će imati glavobolje i 42 posto veću vjerojatnost da će patiti od poremećaja kretanja, poput tremora, u usporedbi s kontrolnim skupinama.
Znanstvenici kažu da vlade i zdravstveni sustavi moraju osmisliti planove za svijet nakon covida.
“S obzirom na kolosalan razmjer pandemije, suočavanje s tim izazovima zahtijeva hitne i koordinirane – ali za sada nepostojeće – globalne, nacionalne i regionalne strategije odgovora”, rekao je Al-Aly.
Svijet
Koliko je novaca “normalno” imati na tekućem računu?

Deutsche Bank je objavila rezultate studije o prosječnim iznosima na tekućim računima po starosnim grupama, s velikim razlikama između generacija.
Koliko novca osoba treba imati na svom tekućem računu?
Na ovo pitanje nije lako odgovoriti, ali nova studija Deutsche Bank nudi uvid u prosječne iznose štednje Nijemaca, raščlanjene po starosnim grupama.
Prema istraživanju, pokazalo se da mlađi ljudi imaju manje ušteđevine na svojim tekućim računima, dok stariji građani imaju veće iznose :
Osobe starosti od 16 do 24 godine imaju u prosjeku 1.400 eura na svom računu.
Za one od 25 do 34 godine, prosjek raste na 2.200 eura.
Oni starosti od 35 do 44 godine zarađuju u prosjeku 2.600 eura.
Starosna grupa od 45 do 54 godine ima otprilike 3.300 eura.
Osobe starosti od 55 do 64 godine u prosjeku imaju 3.100 eura.
Najviši prosjek je za one starije od 75 godina – čak 4.200 eura.
Što znači “normalno” stanje na računu?
Važno je napomenuti da su ovo prosječne vrijednosti koje ne odražavaju nužno stvarno financijsko stanje pojedinaca.
Ukratko, koncept ‘normalnog’ u datom slučaju je subjektivan – zavisi od načina života, prihoda, troškova i finanCijskih ciljeva, podsjeća Fenix Magazin.
Također postoje velike regionalne razlike: u urbanim područjima prosječni iznosi su veći nego u ruralnim područjima, a neke njemačke savezne države bilježe značajne razlike u štednji.
Imate li previše novca na računu?
Ovo možda nije pametno rješenje. Iako je osjećaj sigurnosti važan, držanje velikih količina novca na tekućem računu nije finansijski isplativo. Novac koji stoji na računu ne donosi vam nikakav prihod, a inflacija s vremenom smanjuje njegovu vrijednost.
Držanje određenog iznosa na tekućem računu ima smisla za likvidnost, ali pametno upravljanje viškom sredstava donosi dugoročnu finansijsku sigurnost i rast štednje. Prilagodite strategiju štednje svojim potrebama i ne dozvolite da vam novac ‘spava’ na računu.
Svijet
Radioaktivna tempirana bomba “spava” duboko na dnu oceana i prijeti milijunima

Duboko u Atlantskom oceanu leži opasnost koja bi mogla pogoditi milijune ljudi širom svijeta, a gotovo nitko od nas nije svjestan toga.
Atomska bombardiranja koja su okončala Drugi svjetski rat označila su i važnu prekretnicu za istraživanje nuklearne energije. Nuklearne sile u Europi, poput Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza, provodile su opsežna istraživanja na ovom području od sredine 1940-ih nadalje. Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska posebno su se istaknule svojim nuklearnim programima.
U to se vrijeme punjenje nuklearnog otpada u bačve, prekrivanje asfaltom i betonom te bacanje u more smatralo sigurnom metodom odlaganja. Štoviše, ta se praksa nastavila sve do 1990. godine.
Više od 200.000 bačvi radioaktivnog otpada trenutačno leži na dnu Atlantskog oceana. Neke su bačve ondje već više od 50 godina, a većina se nalazi na dubini od oko 4.000 metara, stotinama milja od francuske obale.
U svojim ranijim izjavama znanstvenici su upozoravali da bi se taj otpad mogao ugraditi u morski hranidbeni lanac i da bi ga mogla apsorbirati morska bića.
Tempirane bombe
Ako bi se taj scenarij ostvario, postoji zabrinutost da bi radioaktivne tvari kontaminirale plodove mora koje konzumiraju milijuni ljudi, što bi rezultiralo dugoročnim zdravstvenim rizicima poput oštećenja tkiva i povećanih stopa raka.
Tim francuskih znanstvenika sada istražuje sudbinu tih potopljenih bačvi, opisanih kao “radioaktivne tempirane bombe”.
Istraživači će također analizirati pozadinsko zračenje kako bi razlikovali onečišćenje iz bačvi od drugih izvora, poput nuklearnih nesreća ili dopuštenih ispuštanja otpadnih voda iz elektrana.
A bilo je pod kontrolom
Kad su europske zemlje počele odlagati radioaktivni otpad u ocean, rad su nadzirale nacionalne institucije. S vremenom je proces stavljen pod međunarodni nadzor Agencije za nuklearnu energiju (NEA).
Testovi uništavanja provedeni su 1967. godine pod nadzorom NEA-e, međuvladine organizacije koju čine 34 zemlje članice, uključujući Sjedinjene Američke Države, a koja koordinira nuklearnu sigurnost, tehnologiju i gospodarenje otpadom. Nakon toga uvedeni su propisi za različite vrste spremnika za otpad kako bi se povećala sigurnost transporta.
Duboko područje uz Biskajski zaljev određeno je kao glavno mjesto za odlaganje. Tijekom 15 godina europske su zemlje bacile približno 42 petabekerela (decimalna jedinica bekerela koja se koristi za mjerenje radioaktivnosti) niskoradioaktivnog otpada u sjeveroistočni Atlantik.
Iako se ta količina, ekvivalentna 42 kvadrilijuna atoma koji se raspadaju svake sekunde, činila golemom, nije predstavljala ozbiljnu prijetnju jer je većina otpada bila niskoradioaktivna i raspršena u tisućama bačvi na dnu oceana.
Stručnjaci su rekli da je apsolutni rizik za ljude nizak zbog dubine vode i slabe radioaktivnosti većine materijala, ali dugoročni učinci na morski život i hranidbeni lanac ostaju zabrinjavajući.
Bačvama odavno istekao rok trajanja
Prema riječima stručnjaka, životni vijek potopljenih bačvi iznosi 20 do 26 godina, što znači da je njihova očekivana trajnost odavno premašena.
Iako većina bačvi sadrži niske ili umjerene razine radioaktivnog otpada, istraživači upozoravaju da one i dalje predstavljaju potencijalni dugoročni rizik.
To je zato što neki radionuklidi, poput stroncija-90, oponašaju kalcij i mogu ih apsorbirati morski organizmi, uzrokujući njihovo kretanje uz hranidbeni lanac.
Znanstvenici definiraju radionuklide kao nestabilne elemente koji emitiraju zračenje dok se raspadaju. Njihovo vrijeme poluraspada kreće se od godina do milijardi godina. Primjerice, ceziju-137 potrebno je 30 godina da se raspadne, plutoniju-241 potrebno je 13 godina, a uraniju-238 gotovo 4,5 milijardi godina.
To znači da neke tvari mogu ostati radioaktivne i potencijalno štetne generacijama.
Do sada dokumentirano 50 bačvi
Istraživački tim, predvođen Francuskim nacionalnim centrom za znanstvena istraživanja, krenuo je na četverotjednu ekspediciju iz Bresta u zapadnoj Francuskoj sredinom lipnja na istraživačkom brodu L’Atalante.
Autonomno podvodno vozilo UlyX, dugo 4,5 metra, mapiralo je morsko dno i fotografiralo bačve s udaljenosti od 9 metara, a do sada je vizualno dokumentirano 50 bačvi.
Dok su neke bačve ostale netaknute, fotografije su pokazale da su druge erodirane ili deformirane, a mnoge su kolonizirane sesilnim organizmima poput morskih anemona. U nekim uzorcima uočena su curenja nepoznatih tvari, poput onoga što se smatra bitumenom.
Svijet
Francuske bolnice dobile upute da se pripreme za mogući rat: “U idućih 180 dana”

Francuske bolnice dobile su u srpnju naputak da do ožujka 2026. budu spremne za “veliki vojni angažman”, uključujući zbrinjavanje do 15 tisuća ranjenih vojnika. Ministarstvo zdravstva upozorenje je poslalo u sklopu kriznog planiranja, a ministrica Catherine Vautrin poručila je da je riječ o „normalnoj mjeri predostrožnosti”.
Francuske bolnice primile su upozorenje da se do ožujka 2026. godine pripreme za “veliki vojni angažman”. Iako je vijest prvi objavio satirični tjednik Le Canard enchaîné, informaciju je kasnije potvrdila i ministrica zdravstva Catherine Vautrin, piše metro.co.uk.
U dopisu, koji je francusko Ministarstvo zdravstva poslalo još u srpnju, navodi se kako bolnice moraju biti spremne za potencijalno “veliko vojno raspoređivanje”. Od zdravstvenih ustanova se traži da osiguraju kapacitete za liječenje ranjenih francuskih i stranih vojnika, s mogućnošću zbrinjavanja između 10.000 i 15.000 ljudi u razdoblju do 180 dana. U sklopu planiranja spominje se i uspostava medicinskih sabirnih mjesta u blizini luka i zračnih luka kako bi se omogućio brzi transport vojnika.
“Normalna mjera predostrožnosti”
Ministrica Vautrin umanjila je zabrinutost, ističući kako se radi o standardnoj proceduri. “Savršeno je normalno da zemlja predviđa krize i njihove posljedice. To je dio predviđanja, baš kao i strateško gomilanje zaliha”, izjavila je.
Dodala je i podsjetnik na prethodna iskustva: “Nisam još bila na dužnosti kada je izbila pandemija Covid-19, ali nemojmo zaboraviti da smo tada bili bez riječi da opišemo koliko je zemlja bila nespremna.”
Vodiči za preživljavanje
Ova mjera dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je Francuska izdala “vodiče za preživljavanje”. Priručnik na 20 stranica sadrži 63 savjeta o tome kako se građani mogu zaštititi od oružanih sukoba, prirodnih katastrofa, industrijskih nesreća i nuklearnih prijetnji. Vlada inzistira da priručnik nije objavljen zbog prijetnje Vladimira Putina, već da je u pripremi od 2022. godine kao odgovor na lekcije naučene tijekom pandemije.
Unatoč tome, priručnik nudi savjete o postupanju u slučaju nuklearnog napada i o pridruživanju lokalnim obrambenim snagama. Francuski list Le Figaro navodi kako bi objava mogla sugerirati da Francuska “reagira na nestabilnu međunarodnu situaciju”. U skladu s tim Francuska je, poput Ujedinjenog Kraljevstva, povećala svoju obrambenu potrošnju s 2% na 3 do 3,5% BDP-a.
-
magazin5 dana prije
DANAS JE ZRMANJA TRIPLE CHALLENGE 5.0 / Provedite nezaboravne obiteljske trenutke u prirodi ili testirajte osobne granice u disciplini BURA – SUDJELOVANJE BESPLATNO
-
magazin4 dana prije
ŠPICA!
-
Sport5 dana prije
TRKAČKI SPEKTAKL / Olimpijka Marija Vrajić i zvijezda europskog trčanja Uroš Gutić pobjednici noćne utrke Bibinje Summer Run
-
Tech5 dana prije
Neće svaki iPhone moći pokrenuti novi iOS 26: Evo koji telefoni odlaze u prošlost