Hrvatska
Zadar i još sedamnaest hrvatskih gradova osigurali besplatan obrok za djecu koja žive u siromaštvu
U 2020. godini 7,8 posto stanovništva nije moglo svakog drugog dana osigurati obrok s mesom, piletinom, ribom ili istovrijedan vegetarijanski obrok što je približno isto u odnosu na 7,9 posto stanovništva u 2019. godini. Pri tome je stopa rizika od siromaštva za djecu i mlade mlađe od 18 godina u 2020. iznosila 16,8 posto, što je nešto niže u odnosu na 2019. kada je iznosila 17,1 posto, prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, objavilo je i ove godine otvoreni trajni poziv jedinicama lokalne uprave i samouprave na dostavu projektnih prijedloga, naravno za aktualnu nadolazeću nastavnu godinu pod nazivom “Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva (školska godina 2022. – 2023.)”, ukupne vrijednosti 30 milijuna kuna, piše Gradonačelnik.hr.
Projekt se sufinancira u okviru Operativnog programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć za razdoblje 2014. – 2020. iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije, a ciljane skupine bila su djeca koja žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva, polaznici su obveznog osnovnoškolskog programa i definirana su kao najpotrebitija prema kriterijima partnerskih organizacija.
Bespovratna novčana sredstva dobilo je za sada tako i 18 gradova, ukupno 13.754.553 kuna. Najniži iznos zatraženih sredstava po projektu mogao je biti 200.000 kuna, a najviši 1.000.000 kuna. Ove školske godine u projekt će biti uključeni i ukrajinski mališani koji su privremeno utočište zbog ratnih zbivanja u svojoj zemlji pronašli Hrvatskoj.
Najveći iznos dobio je Slavonski Brod
Najveći iznos među gradovima dobio je Slavonski Brod, za projekt “Lunch box- Školska prehrana za učenike u riziku od siromaštva u osnovnim školama u Slavonskom Brodu”, 999.891.66 kuna.
Nešto manje dobili su Grad Bjelovar za projekt “Djetinjstvo bez gladi” – 999.742,33 kuna i Grad Zadar za projekt “Mreža prehrane u osnovnim školama Grada Zadra (školska godina 2022./2023.)” – 999.116,29 kuna.
U školskoj godini 2022./2023. u projekt će biti uključeno tisuću djece iz svih pet bjelovarskih osnovnih škola. Cijena školskog obroka iznosi 9 kuna, pri čemu se iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije financira iznos od 5,47 kuna, dok će razliku od 3,53 kuna po obroku, kao i prošle školske godine, financirati Grad Bjelovar.
Besplatni obroci se osiguravaju prvenstveno za djecu iz obitelji koje su korisnice prava na doplatak za djecu te za djecu iz obitelji s troje ili više djece, djecu iz jednoroditeljskih obitelji te djecu za koje škola procjeni da se nalaze u nepovoljnim osobnim socijalnim i materijalnim okolnostima. Ove godine, u tu grupu ulaze i djeca, državljani Ukrajine, kojima je priznata privremena zaštita.
Grad Šibenik za projekt “Prehrana 7”, odnosno Grad Sisak za projekt “Zdravi objed svima VI”, dobili su po 999.081,83 kuna, Grad Varaždin za projekt “ŠkolSka PrehranA za Sve- Spas VI” – 984.005,14 kuna, Grad Karlovac za projekt “Školski obrok za svako dijete 2022./2023.” – 982.138,50 kuna, Grad Vukovar za projekt „Bez brige za užinu IV“ – 916.019,33 kuna, Grad Kutina za projekt “Vrijeme za gablec 5” – 908.736,57 kuna, Grad Osijek za “Škola jednakih mogućnosti 7” – 904.601,25 kuna.
Grad Vinkovci za projekt naziva “Vrijeme užine VII” dobio je 749.526,75 kuna, Grad Čakovec za projekt “Prehrana u osnovnim školama Grada Čakovca, školska godina 2022./23.” – 748.062,16 kuna, Grad Križevci za projekt “Školska prehrana za djecu u riziku od siromaštva na području Grada Križevaca u školskoj godini 2022./2023.” – 673.215,35 kuna.
Grad Požega za projekt “Naša školska užina- Faza IV” dobio je 625.179,98 kuna, Grad Makarska za projekt “Marendajmo zajedno” – 421.515,47 kuna, Grad Đurđevac za projekt “Osiguravanje besplatne školske prehrane za učenike OŠ Đurđevac” – 291.482,63 kuna, Grad Gospić za projekt “U zagrljaju zdrave prehrane 7” – 282.235,59 kuna i Grad Virovitica za projekt “Odrastimo jednako- faza VII” – 270.920,90 kuna.
USKOK je otvorio istragu protiv deset osumnjičenika upletenih u ilegalnu nabavu i preprodaju stotina kilograma duhana.
Sve je otkrila Policijska uprava istarska, a postupak je nastavljen u suradnji sa zagrebačkom, osječko-baranjskom i vukovarsko-srijemskom policijom. Operacija je rezultirala uhićenjem devet državljana i Hrvatske i jednog državljana BiH koji su osumnjičeni za zločinačko udruživanje i nedozvoljenu trgovinu.
Krijumčarski kanal za Istru
Rekonstruirano je da je u proljeće prošle godine osumnjičeni 65-godišnjak povezao ostale ljude kako bi nabavljali, prevozili i preprodavali veće količine sitno rezanog duhana, koji nije označen duhanskim markicama Ministarstva financija Republike Hrvatske. Sitno rezani duhan nabavljao se u Zagrebu, a potom skladištio na području Osječko-baranjske i Vukovarsko srijemske županije da bi se zatim vozio u Pulu.
U proteklih godinu dana na taj su način nabavili i prodali oko 1,3 tone ovakvog duhana, te nezakonito zaradili 68.865 eura. Novac su među sobom podijelili.
Duhan stizao iz Mađarske
Dio duhana stizao je iz Mađarske. Iz tajnih snimki osumnjičenog šefa skupine proizlazi da je po turi dopremano 150 kilograma duhana. Njegova cijena, prema pronađenim porukama, bila 14,50 eura po kilogramu. Preprodavali su ga za 40 eura po kilogramu.
Na ovaj su način u Državnom proračunu Republike Hrvatske nanijeli štetu od 152.504 eura jer su prekršili Zakon o trošarinama.
U domovima osumnjičenih u Puli, Zagrebu, Osijek i Vukovaru policajci su pronašli 16,4 kilograma duhana i 2.500 kutija cigareta bez markica Ministarstva financija Republike Hrvatske, mobitele i novac za koji se pretpostavlja da potječe od nedozvoljene trgovine.
Splitsko-Dalmatinska policija danas je izvijestila kako je dovršila kriminalističko istraživanje na 53-godišnjim muškarcem.
Njega se, navode u priopćenju, sumnjiči da je u ponedjeljak na profilu društvene mreže uz fotografije automatske puške tipa kalašnjikov objavio i sadržaj u kojem je uputio prijetnje četvorici policijskih službenika.
Protiv spomenutog je podnijeta kaznena prijava za kazneno djelo prijetnje sukladno čl. 139. st. 2. u svezi st. 3. Kaznenog zakona te će danas biti predan pritvorskom nadzorniku, stoji u priopćenju policije.
Rimac nije prodao svih 150 primjeraka svog električnog hiperautomobila Nevera, a njen nasljednik vjerojatno neće biti električno vozilo. Nevera je predstavljena 2021. kao evolucija koncepta C_Two od 1888 konjskih snaga, uz prve isporuke kasnije te godine i planiranom proizvodnjom od 150 vozila, prenosi Autocar.
Hrvatska tvrtka još uvijek nije prodala spomenuti broj automobila, što predsjednik Uprave Mate Rimac pripisuje padu potražnje za ultra-high-end električnim vozilima.
“Počeli smo razvijati Neveru 2016./2017., kada je elektrika bila cool”, rekao je na konferenciji Financial Times Future of the Car u Londonu.
“Tržišno okruženje evoluiralo, a ukusi su se mijenjali”
Od tada je, nastavio je Rimac, tržišno okruženje evoluiralo, a ukusi su se mijenjali jer nacionalna zakonodavstva i glavni proizvođači automobila nastoje učiniti električne automobile mainstreamom.
“Regulatorna tijela i neki proizvođači originalne opreme toliko to guraju da se priča promijenila. Naturaju nam stvari koje ne želimo, pa se ljudi pomalo odmiču od cijele te prisilne primjene. Uvijek sam protiv toga. Mislim da se sve mora temeljiti na dobrim karakteristikama. Stoga proizvod mora biti bolji”, objasnio je Rimac.
Nevera je djelomično razvijena kao primjer onoga što se može postići s motorima i baterijama u doba kada je tehnologija još bila u povoju i kada su je glavni proizvođači tek trebali u potpunosti prihvatiti.
“Elektrifikacija postaje mainstream, a ljudi se žele razlikovati”
“U to vrijeme mislili smo da će električni automobili biti cool u roku od nekoliko godina – najbolji automobili ili s najboljim performansama i tako dalje. Sada primjećujemo da se ljudi na vrhu ovog sektora žele razlikovati kako elektrifikacija postaje mainstream”, kaže Rimac.
To se uglavnom očituje u želji za analognom tehnologijom i pogonima na unutarnje sagorijevanje, sugerirao je hrvatski poduzetnik, koristeći analogiju da vrhunski analogni satovi zahtijevaju nekoliko puta više novca od sposobnijih i popularnijih pametnih satova.
“Apple Watch može sve bolje. Može još 1000 stvari, puno je precizniji, može mjeriti otkucaje srca. Ali nitko ne bi platio 200.000 dolara za Apple Watch. Imamo tržište za Neveru, to je najprodavaniji električni hiperautomobil. Već smo isporučili više od 50 automobila od ukupno 150”, rekao je Rimac i dodao:
“Da smo stvorili električni Bugatti, prodali bismo ih određenu količinu, sigurno, zbog brenda, ali ta količina ne bi bila ni blizu procijenjenoj količini koju će prodati V16 motor Chironova nasljednika”.
Rimac je rekao da ne vidi oporavak potražnje za električnim hiperautomobilima jer će u segmentima mainstream automobila biti određene lojalnosti prema pojedinačnim brendovima i tehnologijama pogona, ali segmenti automobila visoke klase zahtijevaju visoku razinu diferencijacije i analogne privlačnosti.
“Radio nešto što drugi ne mogu”
“Mislim da postoji tržišna niša za stvari koje se ne mogu raditi s motorom s unutarnjim izgaranjem. Ne radi se o tome da budemo električni; radi se o tome da radimo stvari koje drugi automobili ne mogu i da pružamo jedinstveno iskustvo”, rekao je Rimac.
Rimac je nedavno otkrio Autocaru da njegova tvrtka istražuje može li njihov sljedeći automobil koristiti revolucionarnu tehnologiju nanocijevi, pri čemu se “kemijski različita” tekuća goriva mogu koristiti za proizvodnju električne energije za pogon motora, napuštajući tako konvencionalni raspored baterija.
“Naša kompanija nije isključivo električna, nego radi sve što je najuzbudljivije u određenom trenutku”, rekao je Rimac, navodeći LPG, vodik, pa čak i dizel kao potencijalna goriva koja bi se mogla koristiti u ovoj postavci.
U međuvremenu ne vidi “nikakav razlog” da Bugatti, koji je Rimac kupio od Volkswagen grupe 2021. godine, prestane prodavati automobile s motorima na unutarnje sagorijevanje u skoroj budućnosti: “Razvili smo novi V16 motor i želimo koristiti taj motor neko vrijeme, a možda i neke druge motore i ne vidim razlog zašto bi to bilo nemoguće”.
PK JADERA / Nova iskustva, osobni rekordi i norme za PH iz Češke
FOTOGALERIJA / Zadar i ove godine slavio Dan Europe uz domaće jagode, glazbu i cvijeće
OBAVIJEST: U ponedjeljak bez vode jedna ulica u Zadru
(VIDEO) “TAJNO MOJA” / Duško Lokin predstavlja pjesmu za CMC festival u Vodicama
BABY LASAGNA GROZNICA / U Narodnom muzeju izložba heklanih tabletića. Svi su pozvani na sudjelovanje…
ŽIVOT PIŠE ČUDESNE PRIČE / 11-godišnjak s poremećajem iz spektra autizma istrčao gotovo 10 km na utrci Wings for Life!
Team Ljekarna Zadar na “Wings for life”
FOTOGALERIJA / I tim zadarske Čistoće na utrci Wings for Life
VIDEO / Zadarska pjevačica Sanella predstavlja novi singl i spot “Tvoja mlada”
OBJAVA IZ GRADA ZADRA: Popis korisnika stanova s osnova najma socijalne kategorije
VIDEO / Zadarska pjevačica Sanella predstavlja novi singl i spot “Tvoja mlada”
(VIDEO) Romantična Crvena jabuka ima pjesmu za “Prvi ples”
VIDEO / Ima li vaš auto ovaj tajni gumb? Može vam spasiti život u hitnim situacijama
(VIDEO) Nevjerojatan prizor prvi put zabilježen kamerom: 700 mladih pingvina skakalo s litice
