Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

PROJEKT #RokOtok U NEDJELJU KREĆE IZ PRIVLAKE: Sve je spremno za treću fazu “Najljepše priče ljeta”

Objavljeno

-

Profesor geografije, TV voditelj i bloger Domagoj Jakopović Ribafish i ovog će ljeta pokušati ispuniti obećanje svome sinu i od 3. do 26. srpnja preplivati posljednjih, najsjevernijih 17 od 50 naseljenih hrvatskih otoka. Ribafish je do danas obišao 34 otoka i na svom se putu susreo s više od 3.500 djece uz želju da im približi važnost druženja i čuvanja svega onoga što nas okružuje, od novih prijateljstava, provođenja kvalitetnog vremena s roditeljima do brige o okolišu.

Treća plivačka faza projekta RokOtok kreće iz Privlake pored Zadra 3. srpnja 2022. u 9.30 sati ujutro odakle će se plivati do otoka Vira, gdje je organizirano druženje s djecom i roditeljima u 10.00 sati. Navečer svi zainteresirani idu na skrivanje i potragu za Geocachevima, a sljedećeg se dana pliva dalje za Pag te nakon toga nastavlja prema Molatu, Istu, Premudi, Silbi, Olibu, Rabu, Krku, Cresu, Lošinju, Iloviku, Malim i Velim Srakanama, Susku, Unijama te Košljunu s kojeg u utorak 26. srpnja 2022. u 17.30 sati pliva na završni događaj u Puntu na otoku Krku (18.00).

Projekt RokOtok započinje djelovati 2019. godine kada je u Zagrebu osnovana istoimena Udruga s namjerom da djeci i roditeljima uljepša i razveseli dane koje provode ljeti na našem dijelu Jadrana. Domagoj Jakopović Ribafish je pokrenuo projekt kako bi održao obećanje svome prerano preminulom sinu Roku da će zajedno obići sve naše otoke, i zahvaljujući vrijednim ljudima iz Udruge, prijateljima, „malim“ ljudima, donatorima i sponzorima koji su utkali dio sebe u priču, krenuo na avanturu života, nešto što nitko nikada prije njega nije napravio – plivati do svih naseljenih hrvatskih otoka, njih 50. Ribafish i profesionalni plivači koji se pridružuju na plivanju spajaju dvije najbliže točke otoka, a djeci se preporučuje da plivače sačekaju u plićaku na sigurnom iza bova od stiropora.

Uz pridavanje važnosti bavljenju sportom, kroz tri godine projekta, na svakom će se nastanjenom otoku održati prigodno druženje s lokalnom djecom i turistima na kojima će se govoriti i o važnosti ekologije, problemima zagađivanja i zagađivačima, novim igrama i avanturama te kvalitetnije provedenom slobodnom vremenu djece i roditelja. Vrijedan je pažnje i apel na poboljšanje kvaliteta uvjeta života na otocima, koji je jako dobro prihvaćen od strane samih otočana.

Kroz tri godine projekta (plivanje je 2020. odgođeno zbog lockdowna), druženjima je 2019. na južnom i 2021. na srednjem Jadranu prisustvovalo preko 3.500 djece i još toliko roditelja, baka i djedova, koji su kućama odnijeli vrijedne i edukativne poklone, među kojima se najviše izdvaja zidna karta s popisom svih otoka i zadatkom, a zanimljivo je da se uvijek većina okupljenih odazove čišćenju plaža. Sve te aktivnosti, i uvijek neke nove, očekuju nas i na trećoj dionici ove višegodišnje ljetne avanture.

Mediji su projekt #RokOtok proglasili Najljepšom pričom ljeta, roditelji se često javljaju kako su se djeca aktivnije počela baviti sportom, izlaziti u prirodu i više pažnje posvećivati problemu zagađenja okoliša, a mnogi su bili sretni što se na njihovom otoku događa barem nešto zanimljivo. Stoga, ako ste u blizini na nekom od naših toliko lijepih i nezamjenjivih otoka i želite red zabave, red smijeha i par redova edukacije u par sati druženja s puno emocija i veselja, dođite na neku od etapa projekta #RokOtok ovoga srpnja. Kreirajmo zajedno najljepšu priču ljeta!

Projekt bi bilo puno teže ostvariti da u svemu nisu pomogli Sport Vision Hrvatska, RBA, Rio Mare, HTZ, Offertissima, Adriatic Osiguranje, Hrvatski Crveni križ, Offset.hr, Sixt rent-a-car, Hyundai Hrvatska i mnogi drugi…

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U petak bez vode ulica Franje Franceva!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu u Zadru, dana 30.09.2022. godine (petak) u vremenu od 08:30h do 14:00h bez vode biti će potrošači u ulici:

Franje Fanceva

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Franje Fanceva, kod k. br. 40.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) RAŠTANE/SV. PETAR Probijeni putovi, asfaltirane ceste…

Objavljeno

-

By

U Općini Sv. Filip i Jakov radi se punom parom.

Probijen je i tamponiran put širine tri metra (Donje Raštane),

tamponiran put predio Katuše (Donje Raštane),

asfaltirana cesta – spoj groblja i osnovne škole dužine 150 metara i tri metra širine (Sv. Petar),

te asfaltiran trg kraj crkve te dva odvojke ceste kraj plaže u Sv. Petru.

Pogledajte fotografije:

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu