Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

INTERVJU Ivana Šunjić, Kabinet za ranu intervenciju Caritasa Zadarske županije: “Temelj za razvoj djeteta je emocionalno toplo obiteljsko okruženje koje ga prihvaća sa svim njegovim obilježjima”

Objavljeno

-

Razgovarali smo sa stručnjakinjom Ivanom Šunjić, specijalizanticom rane intervencije u edukacijskoj rehabilitaciji koja radi u Kabinetu za ranu intervenciju u Zadru. Intervju je obavljen u sklopu promotivne kampanje „Rana intervencija od A do Ž“ u okviru projekta PRRI – Podrška razvoju rane intervencije na području grada Zadra i Zadarske županije. Ivana nam je pojasnila koja je uloga edukacijske rehabilitacije u ranoj intervenciji te kakvu ulogu imaju roditelji. Ukupna vrijednost Projekta iznosi 1.450.470,96 kn. Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda u iznosu 1.232.900,316 kn (85 %) i iz državnog proračuna 217.570,644 kn (15 %), a provodi se u razdoblju od 17. rujna 2020. godine do 17. rujna 2022. godine.  

Recite nam, što je rana intervencija i zašto je ona važna?

Rana intervencija je proces koji obuhvaća pružanje podrške i individualne, specijalizirane usluge djeci s razvojnim teškoćama od rođenja do školske dobi. U proces, osim djeteta, je uključena i cijela obitelj, u svrhu optimalizacije dječjeg razvoja koja utječe na uspješnu interakciju s okolinom. Važna je jer može prevenirati utjecaj rizičnih faktora na zaostajanje u razvoju djeteta.

Koji su najčešći razlozi zbog kojih se roditelji javljaju u Kabinet za ranu intervenciju i kako najčešće roditelji saznaju za podršku koja im u Kabinetu može biti pružena?

Roditelji najčešće dolaze jer su uočili da nešto nije u redu s djetetovim razvojem a za našu podršku saznaju od drugih stručnjaka, mrežnih izvora, društvenih mreža, drugih roditelja i sl.

Provode li ranu intervenciju samo stručnjaci ili u tome određenu ulogu imaju i roditelji?

Rana intervencija jedno ima smisla ako se provodi u suradnji sa roditeljima/starateljima i cijelom obitelji. Roditelji su najpovezaniji i najbliskiji sa svojim djetetom pa imaju važnu ulogu u procesu rane intervencije.

Zašto je potrebno ulagati u razvoj naše djece od njihove najranije dobi?

Rano djetinjstvo je najkritičnije razdoblje u životu, taj period je od iznimne važnosti jer se u njemu stvaraju temelji za sav budući razvoj. Znanstvena istraživanja pokazuju da je prikladna stimulacija u prve tri djetetove godine života od iznimne važnosti za kasniji razvoj i čini osnovu za budući zdrav život odrasle osobe. Ekonomska istraživanja pokazala su korisnost programa rane intervencije na način da nisu samo u skladu sa humanim i socijalnim pristupom već su i ekonomski utemeljeni. Ono što se uloži u ranu intervenciju – višestruko se isplati u kasnijoj, odrasloj dobi djeteta i cijele obitelji.

Koje metode se koriste u poticanju razvoja i postoji li određena „najbolja“ metoda?

Ne postoji savršen recept, dijete se promatra kao cjelina a ne izdvojene elemente kojima treba ”popravak”. Važno je da su metode znanstveno utemeljene, pa se upotrebom i kombinacijom više metoda može uspješno poticati dijete.

Istražujući različite statistike dobiva se dojam da je sve veći broj djece s određenim kašnjenjem u određenom razvojnom području ili teškoćama u razvoju, zašto je to tako?

Živimo u suvremeno doba u kojem svjedočimo medicinskom napretku koji omogućava veći postotak medicinskog preživljavanja ali uključuje i veći broj perinatalno ugrožene djece. Također smo okruženi ratovima, siromaštvom i migracijama koji utječu na povećani rizik za nastanak teškoća u razvoju. Smatram da suvremeni način života obitelji u modernom užurbanom društvu pridonosi većem otuđenju unutar same obitelji i čini veći rizik za nastanak kašnjenja u razvoju djeteta.

Događa li se da dijete nakon određenog broja terapija više nema teškoću u razvoju?

Da, dogodi se i to je najveća motivacija u našem radu, to je kotačić koji nas pokreće, to je radost!

Rana intervencija u djetinjstvu je u našoj zemlji još u povojima, što se može napraviti na lokalnoj i državnoj razini da se stvari poboljšaju?

Potrebno je raditi na uspostavljanju sustava rane intervencije u djetinjstvu u Hrvatskoj. Na terenu i u praksi postoje pružatelji usluga u zdravstvu, socijalnom sustavu, obrazovnom sustavu, nevladinim udrugama i privatnom sektoru ali ne postoji povezani sustav dijelova u jednu cjelinu, to je ono na čemu moramo raditi.

Što bi poručili roditeljima? Kako da provode vrijeme sa svojom djecom i time optimalno utječu na njihov razvoj?

Prije svega smatram da je i najmanja roditeljska sumnja u razvojni tijek djeteta opravdana, pa ako u ijednom trenutku postoji sumnja u isti, neka potraže savjet stručnjaka. U suradnji sa stručnjakom će bolje razumjeti kako trebaju optimalno poticati dijete kroz svakodnevne aktivnosti u svom domu. Važno je napomenuti da roditelji nisu terapeuti i to nije njihov zadatak. Djetetu je potreban emocionalno topao, nježan i podržavajući roditelj/i, emocionalno toplo obiteljsko okruženje koje prihvaća dijete sa svim njegovim obilježjima, to čini temelj za razvoj svakog djeteta, bez obzira na teškoće.

I na kraju, kako vam se roditelji mogu obratiti ako su zabrinuti za razvoj djeteta?

Na to pitanje sam odgovorila u prethodnom pitanju, ali važno je iznova naglasiti; svaka roditeljska sumnja u djetetov razvojni napredak je opravdana, stoga preporučam roditeljima ako primijete bilo što, da ih zabrinjava, neka se odmah jave stručnjacima. Svako dijete je individua za sebe kao i svaki čovjek, uspoređivanje s drugom djecom iste kronološke dobi na koje često nailazim u praksi, ili čekanje da prođe samo od sebe, nisu dobar put i gubi se dragocjeno vrijeme.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića

Objavljeno

-

By

U Maloj vijećnici gradonačelnik Šime Erlić danas je ugostio zadarske barkajole Dina Gajića, Šimu i Berta Gregova

Tradicionalno, uoči Božića, u Gradskoj upravi priređeno je primanje za zadarske barkajole. 

– Svjesni smo koliko barkajoli znače Zadru i hvala vam što njegujete našu tradiciju. Nadam se da će uskoro, i to pozitivno i za vas i za nas, biti završena priča oko upisa barkajola na listu nematerijalne kulturne baštine RH što će nam biti dodatni zamah u promociji i vas i našega Zadra, kazao je gradonačelnik Erlić barkajolima uručivši im prigodne darove.

Gradonačelnik Erlić zahvalio im se za njihov rad, trud i trajan doprinos turističkoj promociji grada. 

U neformalnom razgovoru uz prepričavanje anegdota koje svakodnevno doživljavaju kroz svoj posao, barkajoli su gradonačelniku iznijeli potencijalne probleme u radu, svoja zapažanja, primjedbe i prijedloge o svemu što bi se još moglo učiniti kako bi ovaj vid turističke ponude, ali i tradicionalnog načina prijevoza građana, bio još dostupniji, sigurniji i ugodniji.

– Na usluzi smo turistima, ali i našim građanima koji čine 20 posto putnika koji biraju barku za prijevozno sredstvo do Poluotoka, i obrnuto. Kod korekcije cijena, bili smo oprezni, vožnju turistima naplaćujemo dva eura, dok je ona za lokalno stanovništvo jedan euro, kazao je Berto Gregov, jedan od zadarskih barkajola.

Danas plove ukupno tri barke, sve u vlasništvu aktivnih barkajola. Aktivni su Zvonko Gregov, njegovi sinovi Berto i Šime GregovŠime Begonja te najmlađi trenutno aktivni barkajol Dino Gajić. Među aktivnim barkajolima četvorica su vlasnici obrta koji su registrirani za prijevoz putnika. Iz gradske blagajne, kao i svake, i ove godine bit će im plaćeni doprinosi poput mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. 

Uz gradonačelnika Erlića, na prijemu za barkajole bili su Ante Ćurković, zamjenik gradonačelnika, Dolores Kalmeta, pročelnica Upravnog odjela gradsku samoupravu i opće poslove i Dina Bušić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport. Upravo zahvaljujući tom gradskom Odjelu, u srpnju 2025. godine Ministarstvu kulture i medija poslan je elaborat s prijedlogom da barkajoli budu prepoznati kao nematerijalna kulturna baština i budu upisani u Registar kulturnih dobara. Poseban doprinos kao inicijatorica te priče dala je Zrinka Brkan Klarin, povjesničarka umjetnosti i arheologinja, zaposlena u Upravnom odjelu za kulturu i sport, koja je prikupila brojne materijale o ovom tradicijskom obrtu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića

Objavljeno

-

By

Predstavljanje knjige ‘Majčina riječ’ fra Andrije Bilokapića održava se u ponedjeljak, 8. prosinca, u samostanu sv. Frane u Zadru, s početkom u 20 sati.

Predstavljači su Stjepan Lice, fra Jozo Grbeš i mons. Želimir Puljić. 

Zahvalu će uputiti autor Bilokapić i Vedran Vidović.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama

Objavljeno

-

By

Župa sv. Nikole u Crnom slavi 310. obljetnicu posvete župne crkve sv. Nikole i dobiva relikviju sv. Nikole. Tim povodom, na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 10,30 sati i procesiju predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Na blagdan sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca i ribara, u subotu, 6. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, svečano misno slavlje za pomorce i ribare s početkom u 18 sati predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nakon mise, na gatu zadarske rive u more će se baciti vijenac i nadbiskup će predvoditi molitvu za pokojne pomorce i ribare.

Na blagdan sv. Nikole u župi Kistanje, u subotu, 6. prosinca, svečano misno slavlje u 11 sati u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa predvodi gospićko – senjski biskup Marko Medo.

Sv. Nikola je na osobiti način zaštitnik Janjevaca koji nastanjuju Kistanje.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu