Connect with us

Svijet

Hrvat ranjen na ratištu u Ukrajini

Objavljeno

-

Hrvatski državljanin koji se borio u Ukrajini, doznaje Jutarnji list, nedavno je ranjen u borbi na bojištu i očekuje se njegov povratak u Hrvatsku.

To je potvrđeno iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

“Potvrđujemo informaciju o ozlijeđenom hrvatskom državljaninu u Ukrajini, koji je zajedničkim naporima Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva zdravstva s ukrajinskim vlastima prevezen na sigurno odakle će mu biti osiguran prijevoz i nastavak puta za Hrvatsku gdje će nastaviti liječenje”, potvrdili su.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

U Srbiji uhićeni bivši rektor i dekan Medicinskog fakulteta! Diplome prodavali i građanima RH

Objavljeno

-

By

U Srbiji su uhićeni bivši rektor Sveučilišta u Kragujevcu kao i bivši dekan tamošnjeg Medicinskog fakulteta.

Njih su dvojica uhićeni zbog zlouporabe službenog položaja među kojima su i malverzacije vezano za diplome koje su, među ostalih, izdavali i državljanima Hrvatske i na taj način pribavili višemilijunsku korist.

Čeka se odluka tužitelja o eventualnom određivanju pritvora, piše Nova.rs.

 
Nastavi čitati

Svijet

Trgovački lanci radi uštede energije gase svjetla i skraćuju radno vrijeme

Objavljeno

-

By

S rastućim računima za potrošenu energiju i strahom od moguće racionalizacije, pojedine europske maloprodajne tvrtke već gase svjetla po svojim trgovinama i razmatraju skraćivanje radnog vremena ove zime, dok neke od njih već imaju i u potpunosti energetski održive trgovine.

Vlade i energetske kompanije već pozivaju ljude i poduzetnike da smanje potrošnju energije i osmisle planove za nepredviđene situacije kako bi se što manje oslanjali na uvozni plin ako dođe do njegove nestašice povezane s ratom u Ukrajini.

Austrijska podružnica multinacionalnog trgovačkog lanca SPAR Group tako će skratiti vrijeme u kojem su osvijetljene reklame ispred njezinih trgovina i vanjskih prostori oko više od 1500 poslovnih jedinica Austrije. Time će smanjiti potrošnju energije za milijun kilovat sati godišnje, rekao je glasnogovornik kompanije, no nije naveo koliko će time uštedjeti novca.

Prošlog mjeseca je direktor Leclerca upozorio da bi taj najveći francuski trgovac hranom mogao skratiti radno vrijeme svojih trgovina kako bi se nosio s nestašicom struje. Pred nešto više od tjedan dana konkurentski francuski trgovački lanac Carrefour potpisao je EcoWatt Charter s nacionalnim operatorom energetske mreže RTE, smanjujući potrošnju električne energije u svojim trgovinama tijekom razdoblja velike potražnje.

Neki maloprodajni trgovci, uključujući belgijski Colruyt i Ahold, mogli bi biti djelomično zaštićeni od mogućih poremećaja u opskrbi energijom i viših troškova jer već primjenjuju programe održive energije kojom štede struju. Nikakve konkretne mjere nisu planirane u kratkom roku, ali ambicija je nastaviti s radom na tome kao dijelom naše ukupne energetske politike. Zato nemamo nikakvih svijetlećih natpisa, odlučujemo se za zatvorene zamrzivače, rashladne komore i slično, rekao je glasnogovornik Colruyta.

Kompanija već ima 44 trgovine s nula fosilnih goriva, dakle koje ne koriste ni lož ulje ni prirodni plin, već se u potpunosti zagrijavaju otpadnom toplinom i zelenom električnom energijom.

Ahold također traži načine za smanjenje potrošnje energije, rekao je izvršni direktor Frans Muller. “Nismo donijeli nikakve odluke o radnom vremenu, ali mnogo više proučavamo pitanje korištenja energije”, rekao je. Tvrtka već primjenjuje programe za uštedu plina, uključujući i sljedeće godine otvaranje svojih trgovina Albert Heijn, koje će poslovati u potpunosti uz pomoć održive energije.

 
Nastavi čitati

Svijet

“Novo normalno”: Što je uzrok najveće suše u Europi u nekoliko desetljeća?

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Najveća suša koja je pogodila Europu u posljednjih nekoliko desetljeća ostavlja posljedice na kućanstva, poljoprivrednike, tvornice i transport diljem kontinenta, a stručnjaci upozoravaju da suše zime i toplija ljeta, izazvana zagrijavanjem planeta, znače da će nestašice vode ubrzo postati „novo normalno”.

Europski opservatorij za sušu izračunao je da su upozorenja za sušu poslana za čak 45 posto površine kontinenta do sredine srpnja, a 15 je već pod crvenom uzbunom. Zbog toga je Europska komisija upozorila da nekolicini regija prijeti kritična situacija, prenosi Guardian.

Uvjeti su se otada dodatno pogoršali zbog konstantnih toplinskih valova koji pogađaju kontinent.

Francuska

Francuska premijerka Elisabeth Borne prošli tjedan je osnovala kriznu jedinicu za sušu koju je meteorološki zavod u zemlji opisao kao najgoru otkad postoje mjerenja, 1958.

Više od 100 francuskih općina nema pitke vode, a opskrbljuje ih se cisternama, rekao je ministar za zelenu tranziciju Cristophe Bechu, dodajući: “Morat ćemo se naviknuti na ovakve situacije. Prilagodba više nije opcija, nego obaveza.”

Površinska vlažnost tla na najnižoj je razini, a zabilježene padaline u srpnju 85 su posto manje od uobičajenih. Zbog toga su uvedene restrikcije i zabrane navodnjavanja u čak 93 od 96 administracijskih jedinica u Francuskoj, a u njih 62 proglašeno je krizno stanje.

I dok cijene hrane rastu nakon ruske invazije na Ukrajinu, francuski ministar poljoprivrede upozorio je da će žetva kukuruza vjerojatno biti 18 posto niža nego lani, a sindikati poljoprivrednika kažu da bi nestašica stočne hrane izazvana sušom mogla dovesti do ozbiljnih nestašica mlijeka u drugom dijelu godine.

Kompanija za električnu energiju, EDF, prošli tjedan je morala smanjiti proizvodnju u jednom od nuklearnih reaktora na jugozapadu Francuske zbog visokih temperatura zabilježenih u obližnjoj rijeci. Slična upozorenja poslana su i za reaktore u blizini rijeke Rhone.

Španjolska

U Španjolskoj su vodene rezerve na najnižim razinama dosad, tek 40 posto, i padaju za 1.5 posto svakog tjedna zbog povećane potrošnje i isparavanja, objavila je tamošnja vlada, upozoravajući da će ovo vjerojatno biti najsuše ljeto u posljednjih 60 godina.

Zemlja je u posljednja tri mjeseca zabilježila manje od pola očekivane razine padalina za ovo doba godine, a restrikcije su uvedene od Katalonije do Galicije, kao i u Extremaduri i Andaluziji.

Većina restrikcija odnosi se na kućanstva, a ruralne vlasti nesklone su ograničavanju poljoprivrednika koji često ilegalno koriste već ionako siromašne izvore, bez obzira na to što devet desetina potrošnje vode u Španjolskoj odlazi na poljoprivredu.

Ponovno oživljavanje turizma nakon pandemije također je dovelo do porasta potrošnje za čak 10 posto u gradovima kao što je Barcelona, gdje će – ako uskoro ne padne kiša, a nitko ju ne prognozira – restrikcije biti uvedene vjerojatno već sljedeći mjesec.

“Studije o klimatskim promjenama upozoravaju da će suše postati sve intenzivnije, češće i dulje”, kaže Nuria Hernandez-Mora, suosnivačica New Water Culturea. “Ovo će postati novo normalno, a mi usprkos tome svejedno odobravamo povećano korištenje sirovine koju nemamo i koja postaje sve rjeđa.”

Italija

Ova godina će vjerojatno postati najvruća i najsuša ikad zabilježena u Italiji. „Ne znam što bismo još trebali učiniti da klimatsku krizu učinimo ozbiljnom političkom temom,” kaže Luca Mercalli, predsjednik talijanskog meteorološkog društva.

“Nema podataka u posljednjih 230 godina koji bi bili usporedivi sa sušom i vrućinom koja sada pogađa Italiju. Imali smo i oluje. Te epizode postaju sve češće i sve razornije, upravo kao što su i predvidjela izvješća o klimi u posljednjih 30 godina. Zašto čekamo, umjesto da nam ovo postane prioritet?”

Jedan od najjasnijih dokaza ove krize je isušena rijeka Po. Tok najduže rijeke u Italiji pao je na samo jednu desetinu uobičajene razine, a razina vode je dva metra ispod normalne. Vlada je ranije u srpnju proglasila krizu izazvanu sušom u pet sjevernih regija i počela ograničavati razine pitke vode. Sela oko jezera Maggiore opskrbljuju se cisternama.

Regija nije vidjela poštenije kišno razdoblje još od studenog, zbog čega je u opasnosti proizvodnja riže za rižoto u dolini rijeke Po, koja čini čak 40 posto poljoprivredne proizvodnje u Italiji. Poljoprivrednici upozoravaju da bi moglo propasti 60 posto žetve.

Njemačka

Kriza ne pogađa samo jug Europe. Razine vode pale su na opasno niske razine u Rajni, ključnom plovnom putu sjeverozapadne Europe, kojim se prevozi ulje, gorivo, ugljen i ostale sirovine. Rajnom se spaja industrijski centar Njemačke s velikim lukama Rotterdam i Antwerp.

Razine Rajne u ponedjeljak već su bile niže od onih u ovo isto razdoblje 2018., kada je velika suša zaustavila transport dobara na 132 dana. Neka plovila plove na tek 25 posto kapaciteta zbog opasnosti od nasukavanja.

Suša je pogodila njemačke plovne puteve upravo u vrijeme kada bi teretni brodovi trebali prevoziti povećane razine ugljena za potrebe elektrana koje je kancelar Olaf Scholz ponovno stavio u pogon nakon ruskog smanjenja opskrbe prirodnim plinom.

U Berlinu su gradske vlasti zabilježile pad razina vode u mnogim jezerima koje puni rijeka Spree, a u Nurembergu se urbana stabla navodnjavaju vodom iz gradskih bazena koji su zatvoreni zbog štednje plina.

Švicarska, Nizozemska, Belgija

U Švicarskoj industrija proizvodnje mlijeka najteže trpi: vlasti u Fribourgu, Juri i Neuchatelu morale su otvoriti livade koje se za ispašu ne koriste prije rujna, pošto su pašnjaci na drugim dijelovima već bili presuhi.

U kantonu Obwalden pozvana je vojska da helikopterom prevozi vodu od jezera Sarnen do žednih goveda u selu Kerns.

Nizozemska je prošli tjedan proglasila službenu nestašicu vode. Vlada još nije uvela ograničenja potrošnje u kućanstvima, ali su zatražili od građana da pažljivo razmisle moraju li oprati baš cijeli automobili ili do vrha napuniti bazen.

U Belgiji su meteorolozi zabilježili najsuši srpanj od 1885. Iako je uvedena zabrana poljoprivrednicima da ispumpavaju vodu za potrebe navodnjavanja, razine vode u Flandriji već su iznimno niske, zbog čega raste zabrinutost za divlje životinje.

Kanali i rijeke također su u lošem stanju – lokalne vlasti kažu da je pomrlo mnogo ribe, pošto je jedina voda koja je ostala u nekim rijekama industrijska ili prepuna onečišćenja iz kanalizacije. Trinaest komuna u Ardenima zabranilo je punjenje bazena.

Znanstvenici kažu da će klimatska katastrofa uskoro dovesti do toga da će ljetne suše biti česte na zapadu Europe, a ekstremni toplinski valovi koji su se dosad bilježili jednom u deset godina pojavljivat će se svake dvije ili tri godine. Jedino rješenje je da vlade u cijelom svijetu radikalno srežu emisije ugljika.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu