Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

ISTRAŽIVANJE: Hrvatska je od svih zemalja Mediterana najovisnija o turizmu, a dalmatinske županije su po tome najranjivije

Objavljeno

-

Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju „Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost“ koja otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek, a provedena je u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je namijenjen razvoju poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.

Rezultati studije napravljene kao korak u poticanju održivog turizma i integraciji turizma u širi kontekst gospodarskog razvoja zemlje, predstavljeni su na panel-raspravi na kojoj su sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice, Ekonomski institut, Zagreb, Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta, dok je moderator bio TV voditelj i urednik Zoran Šprajc.

Ovisnost turizma i BDP-a

Turizam je najznačajniji hrvatski ekonomski sektor. U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Istovremeno, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine. Hrvatska je ujedno i uvelike ovisnija o prihodima od turizma od svojih mediteranskih konkurenata. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju.

Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama su i dalje bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.

Studija Ekonomskog instituta, Zagreb čiji su potpuni rezultati dostupni na Uplift.hr/Indeks, analizirala je stanje od 2012. do 2021. godine.

Neki od zanimljivih podataka studije pokazuju da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se turizmom intenzivnije počele baviti u zadnjih desetak godina, dok priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.

Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom pa se povećava koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica. Najranijivije su lokalne jedinice Zadarske županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije.

Isto tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju značajno povećao u velikoj većini lokalnih jedinica, dok se udio smještaja u hotelima, hostelima i kampovima smanjuje. Najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitsko- dalmatinska županija koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima.

U usporedbi s konkurencijom jača potražnja za Hrvatskom

U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.

„Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje“, ističe Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, Zagreb.

„Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude. U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja“ istaknuo je Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta.

Implementacija digitalnih tehnologija za održiviji turizam

Kako bi se gradio održivi turizam, potrebna je i edukacija poduzetnika i djelatnika u tom sektoru. Upravo je ulaganje u znanje kao jedino dugoročno isplativo ulaganje u razvoj prepoznao Mastercard koji je u srpnju prošle godine pokrenuo projekt Uplift, koji mikro, malim i srednjim poduzetnicima, s fokusom na one u turizmu, pruža ono potrebno za tehnološki i tržišni razvitak (inspiraciju, edukaciju, informacije i pristup financijama, networking, mentoriranje i promociju). Cilje je projekta stvaranje snažnijih poduzetnika koji su digitaliziraniji i otporniji na disrupcije na tržištu i promjene u društvu, odnosno poduzetnika koji kroz obrazovanje dobivaju alate za postizanje konkurentnosti u digitalno doba.

„Kad smo prije godinu dana krenuli razmišljati o tome kako bismo lokalno mogli napraviti nešto da pomognemo dosta načetom hrvatskom gospodarstvu, ciljna skupina nam se vrlo brzo iskristalizirala. Mikro, mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj čine 99,7 posto od ukupnog broja poduzetnika, a turizam je bio najteže pogođena gospodarska grana i trebala je snažan boost. Vjerujemo da smo s projektom Uplift napravili upravo ono što smo željeli – pružili alate MMS poduzećima pomoću kojih će postati održiviji i otporniji, a to ćemo nastaviti činiti i u sezonama pred nama“, istaknula je Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu.

Upliftu se u drugoj sezoni kao partner projekta priključila Hrvatska gospodarska komora kao krovna kuća hrvatskog poduzetništva čiji su dio članica upravo mali i srednji poduzetnici.

„Važno je da kao partner u ovom hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro, male i srednje poduzetnike u njihovom poslovanju, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Sudjelovanje HGK kao partnera u ovom projektu iskoristit ćemo i kao priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov daljnji rast i razvoj“, poručila je Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

EV Ecosystem Expo 2026 – Zadar- specijalizirani sajam električne mobilnosti

Objavljeno

-

By

EV Ecosystem Expo 2026 održat će se od 4. do 6. rujna 2026. godine u ŠC Višnjik, u dvorani Krešimir Ćosić, koja će po prvi put ugostiti ovaj specijalizirani sajam električne mobilnosti. Tijekom tri dana Zadar će postati središte inovacija, tehnologije i poslovnih prilika u području održivog transporta.

Riječ je o međunarodnom događanju koje okuplja proizvođače električnih vozila, tehnološke kompanije, startupove, investitore i stručnjake iz cijelog EV ekosustava. Sajam je osmišljen kao jedinstvena B2B i B2C platforma koja povezuje industriju, potiče suradnju i ubrzava razvoj održive mobilnosti.

U okviru sajma predstavljaju se različiti segmenti električne i pametne mobilnosti. Poseban naglasak stavljen je na električna vozila, uključujući osobne gradske automobile, SUV i premium modele, kao i sportske električne automobile. Uz njih će biti predstavljena i laka te dostavna gospodarska vozila, fleet rješenja za poslovne korisnike te specijalizirana vozila namijenjena komercijalnoj i urbanoj upotrebi.

Drugi segment sajma posvećen je mikromobilnosti, gdje će biti prikazana električna vozila poput romobila, bicikala i e-motocikala, kao i sustavi dijeljenja vozila te rješenja za pametne gradove koja oblikuju budućnost urbane mobilnosti.

Treća cjelina obuhvaća tehnologiju i inovacije, gdje će se predstaviti softverska rješenja, aplikacije i IoT sustavi, infrastruktura punjenja i energetska rješenja, kao i financijski modeli, leasing te startup inovacije koje podržavaju razvoj cijelog sektora.

Tijekom trajanja sajma održavat će se i stručni program koji uključuje panele, prezentacije i radionice, uz snažan fokus na umrežavanje sudionika, razmjenu znanja te stvaranje novih poslovnih suradnji i investicijskih prilika.

Sajam je namijenjen širokom krugu sudionika, od proizvođača i distributera vozila, tehnoloških i IT kompanija, investitora i financijskih institucija, do startupova, poslovnih korisnika, flotnih operatera te šire javnosti zainteresirane za električna vozila i održivu mobilnost.

EV Ecosystem Expo 2026 u ŠC Višnjik predstavlja prvo izdanje ovog tipa događanja u Zadru te pozicionira grad kao novu točku susreta europske industrije električne mobilnosti, spajajući izložbeni, edukativni i poslovni sadržaj u jedinstvenu platformu budućnosti.

Više informacija možete pronaći na linku.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

MASLINARSKI ZOV: Vicešampioni svijeta pozivaju na strateško brendiranje Hrvatske

Objavljeno

-

By

Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. A, tko  što im i što nedostaje ?

Piše: Nedjeljko Jusup

Hrvatski maslinari i nogometaši postižu najbolje rezultate na međunarodnim natjecanjima. Iz New Yorka, sa upravo završenog najvećeg i najprestižnijeg ocjenjivanja kvalitete maslinovih ulja NYIOOC 2026, naši maslinari donose ukupno 128 odličja, od kojih čak 103 zlatne i 25 srebrnih medalja.

“Drugi smo na svijetu. Nismo samo ponovili lanjski uspjeh, nego i nadmašili sami sebe”, kaže Ante Vulin, poznati maslinar iz Pakoštana. On i kolege iz tog mjesta u sjevernoj Dalmaciji osvojili su čak sedam nagrada – šest zlatnih i jednu srebrnu.

Vulin podsjeća da su hrvatski maslinari i lani bili vicešampioni, ali s dva zlata i jednim srebrom manje. Ispred Hrvatske je i ove godine samo favorizirana Italija sa 166 medalja (121 zlato i 45 srebra). Treće mjesto sa 106 nagrada zauzima Grčka, četvrto SAD s 94, dok je maslinarska velesila Španjolska tek peta s 85 medalja.

Fenomen malog proizvođača

Uspjeh Hrvatske tim je veći ako se zna da naše dvije najveće regije, Istra i Dalmacija, godišnje proizvedu od 3.500 do 5.000 tona ulja. Za usporedbu, Španjolska proizvede više od 1.300.000 tona – dakle, stostruko više. No, po postotku uspješnosti, Hrvatska je nedodirljiva. Sa 144 prijave i 128 nagrada, bilježimo stopu od nevjerojatnih 89 %, dok Italija ostvaruje 79 %. Prema toj matematici, devet od deset poslanih hrvatskih ulja zasluži odličje, što je jasan pokazatelj da naši ljudi proizvode isključivo vrhunsku klasu.

“To je potvrda da smo najkonzistentnija zemlja na svijetu po pitanju kvalitete”, kaže enolog Filip Erceg. Manjak ploda zbog suše nadoknađen je vrhunskim randmanima i uljima koja se ističu voćnošću i skladom. Kvaliteta je najveća tamo gdje su maslinari, poput 80-godišnjeg Drage Malića, pravodobnom berbom preduhitrili maslinovu muhu. “Sačuvali smo plodove zdrave, bez ijednog uboda”, kaže ovaj umirovljeni profesor matematike koji već četiri desetljeća uzgaja masline u dalmatinskom zaleđu.

Istarska preciznost i dalmatinsko srce

Istra s Kvarnerom osvojila je 54 nagrade (51 zlato), dok je Dalmacija uzela 74 odličja (52 zlata). Na svjetskoj rang listi istarska Avistria zauzima visoko 8. mjesto, a najuspješniji dalmatinski proizvođač je dr. Ivica Vlatković, koji je od 2017. do danas u New Yorku prikupio čak 25 nagrada.

“Ubiremo plod kada sadrži najvišu razinu suhe tvari i odmah ga prešamo”, pojašnjava Velimir Jurić iz Oleum Marisa (4 zlata). Sličnu strast dijele Vedrana Rakovac i Saša Petković (ulje Bilini). “Marketing je važan. Bez njega, to je kao da namiguješ djevojci u mraku”, duhovito kaže Petković. U zaleđu Dalmacije, tri generacije obitelji Šunić (Mirko, Branimir i Vid) osvojili su “Maslinarsko srce” dokazujući da se iz kamena Rodaljica rađa tekuće zlato.

Hrvatska je od 2015. godine, kada je imala samo 9 prijava, postala jedna od najjačih sila po broju brendova i stopi uspješnosti. „Po kvaliteti smo najbolji na svijetu, bolji i od Italije i Španjolske“, ističe dr. Ivica Vlatković.

Poziv na pobjedničko zajedništvo

Hrvatskim uljima se neriejtko prigovara da su  skuplja od europskog prosjeka, no farmaceut Srećko Gross pojašnjava: „Najskuplja su jer su prirodna kakva ih je Bog dao – najzdravija na svijetu“. Prednost Hrvatske je i odsustvo rafinerija; naša su ulja autentični sokovi ploda masline.

No, da bi ovaj vrhunski rezultat postao trajan standard, potreban je snažniji vjetar u leđa od strane državnih institucija i turističkih zajednica. Sustavno sufinanciranje troškova natjecanja i promocije ne bi bio samo poticaj poljoprivredi, već strateško ulaganje u brendiranje Hrvatske. Naši maslinari, baš poput nogometaša, svojim svjetskim uspjesima čine Hrvatsku poželjnom destinacijom, otvarajući vrata ne samo maslinarskom turizmu, već slici moderne nacije koja na globalnoj sceni pobjeđuje kvalitetom i strašću. Uz takvo zajedništvo, svjetski tron u 2027. godini i to ne samo u New Yorku više nam ne bi bio samo san, već matematička izvjesnost, poručuju hrvatski maslinari.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

ARBANASI KAO INSPIRACIJA / Nova izložba u Gradskoj loži

Objavljeno

-

By

Nilo Karuc, Rujan na Kolovarama,1998

Narodni muzej Zadar poziva na otvorenje izložbe Arbanasi kao inspiracija,  u subotu, 2. svibnja 2026. u 20 sati u Gradskoj loži

Tri zadarska umjetnika Nilo Karuc, Adam Marušić i Mirko Marušić na ovoj su izložbi  postavljeni zajednički kako bi kroz likovnu formu progovorili o nasljeđu zadarskih Arbanasa s kojima ih veže zajedničko porijeklo kao i prostor življenja i rada. Arbanasi, kao specifična mikrosredina koja njeguje slojevitu memoriju, identitet i migracijsko nasljeđe te  smještaj zajednice na pitoresknom dijelu grada tik uz more, zasigurno je utjecala na oblikovanje njihovih senzibiliteta, no nije ih stilski ni tematski uniformirala ni ograničila. Kroz zajedničku se izložbu autori predstavljaju osobnim narativima i prepoznatljivom umjetničkom poetikom, otvarajući pritom višeslojni dijalog koji proizlazi iz zajedničkog ishodišta.

Izložba je organizirana u sklopu obilježavanja manifestacije 300 godina postojanja zadarskih Arbanasa uz podršku Odbora manifestacije i Grada Zadra.

Izložba se može pogledati do 2. lipnja 2026.

Radno vrijeme Gradske lože: utorak-subota 10.00-20.00

Adam Marusic, Zuta gravitacija, 2024.
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu