Hrvatska
Ostojić: Rezervacije rastu, ali usporeno. Na sezonu će utjecati dvije stvari
Turističke rezervacije za Hrvatsku nakon određenog zastoja zbog rata u Ukrajini trenutno rastu, ali usporenijom dinamikom nego u isto lanjsko vrijeme, a sezonu će odrediti razvoj situacije u Ukrajini i utjecaj inflacije na budžete ljudi za putovanja, kaže direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljko Ostojić.
Buking je prema Ostojićevim riječima praktički stao desetak dana nakon 24. veljače (početak invazije na na Ukrajinu) odnosno krajem veljače i početkom ožujka, nakon čega se pokrenuo, što smatra logičnim ponašanjem potrošača u vrijeme neizvjesnosti, pri čemu je bitno da je značajan dio pružatelja usluga smještaja zadržao izrazito fleksibilnu politiku otkazivanja.
“Stanje bukinga danas možemo ocijeniti, financijskim rječnikom volatilnim. Kada iz današnje perspektive procjenjujemo predstojeću sezonu očito da pandemija više neće biti faktor, ali će na nju značajno utjecati dvije stvari – eventualna eskalacija ili pak smirenje rata u Ukrajini, te utjecaj inflacije izazvane raznim faktorima i dizanjem cijena, porastom troškova života u emitivnim zemljama i u Hrvatskoj i kako će to utjecati na budžete ljudi za putovanja”, ocjenjuje Ostojić u razgovoru za Hinu.
Smatra da će ljudi putovati, jer želja za putovanjima na mnogim tržištima postoji, što pokazuju i istraživanja u nama najznačajnijim tržištima, ali će puno toga ovisiti o cijenama, posebice goriva, jer je Hrvatska izrazita automobilska destinacija.
“Mislim da glavni godišnji odmori nisu upitni, to će biti, turisti će doći, ali moguće je da će biti manje kratkih, vikend dolazaka, ili će umjesto 14 dana gosti ostajati primjerice 12. Ovisno i o našem ponašanju, možda u destinaciji neće trošiti 200 eura dnevno nego 150, ali će doći, ako se mi kvalitetno pripremimo, a hoćemo. Vjerujemo i da će situacija s koronom biti pod kontrolom, i naravno, da neće doći do eskalacije u Ukrajini”, poručuje direktor HUT-a.
Cijene će rasti a la carte ponudi, smještaju manje
Na pitanje o cijenama i hoće li ih hotelijeri uslijed ekonomskih utjecaja povećavati, kaže da se može najvjerojatnije očekivati povećanje cijena a la carte usluga odnosno uvjetno rečeno izvan pansionske ponude (restorani i sl.).
Cijene smještaja su definirane prošle godine i potpisani su ugovori s touroperatorima, te se tu nešto može dogoditi još s individualcima, što će ovisiti i o potražnji te zauzetosti u određenim terminima.
Očekuje se i jaka last minute potražnja zbog svih situacija.
Najveći udar porast cijene struje, zatim hrane i ostalog – poziv državi za neku vrstu subvencija
Oko poslovanja hotelijera uslijed povećanja cijena energenata i svih drugih, te kako će to premostiti s obzirom i na troškove pripreme sezone, radne snage, nabave, posebice hrane, koja je također dosta poskupjela, naglašava da za velike hotelske kuće nema mogućnosti nikakvih vaučera kao za građanstvo, i poziva državu na određenu vrstu subvencije za sveukupno gospodarstvo u segmentu energenata.
Iako još skupljaju podatke od članica oko tog utjecaja, već procjenjuju da će im najveći udar biti porast cijena struje, pri čemu iznosi primjer jedne velike kompanije u turizmu koja sada plaća kilovatsat 66 lipa, a dobila je ponudu za godišnji ugovor s četiri i pol puta većom cijenom.
Ostojić upozorava da takvo stanje nije samo u turizmu, nego se tiče cijelog gospodarstva, te u HUT-u smatraju i nadaju se da bi se s HEP-om kao domaćim proizvođačem, koji i nije toliko ovisan o uvozu, mogao naći neki instrument kako ublažiti tu ‘škaru cijena’.
“Ako tu Vlada ne intervenira, i ako se tu ne iznađu neke kreativne mjere da se taj porast stavi u neke normalne okvire cijelo gospodarstvo će biti u velikim problemima. Po nekim procjenama, kada bi simulirali na cijeli turistički sektor porast cijene električne energije na temelju navedenog primjera ponude, pričamo o razlici od otprilike milijardu kuna na godišnjoj razini. A to je ‘samo’ struja, a tu je još i hrana i sve drugo”, upozorava Ostojić.
Dodaje i da su većina ugovora hotelijera s dobavljačima, proizvođačima i drugima, i oko struje, i hrane, i ostale nabave najčešće sklopljeni na godinu dana, a onda za iduću godinu slijedi, kako kaže, nešto sasvim drugo.
Podsjeća pritom i da je neto dobit cijelog sektora u rekordnoj 2019. bila 1,4 milijardi kuna, a sada im ‘prijeti’ samo struja sa milijardu kuna, što znači i da neće imati gotovo nikakve dobiti, ma kakva i koliko duga bila sezona, što posljedično utječe na pitanje akumulativnosti te sposobnosti za nužno investiranje zbog konkurentnosti.
Hotelijeri povećavaju plaće, no sporo se rješavaju problemi na tržištu rada
Hotelijeri povećavaju plaće zaposlenima, ali nastavljaju se problemi nedostatka radne snage, i na domaćem tržištu rada i s uvozom radnika.
Ipak, Ostojić pozdravlja novu inicijativu Vlade kojom se zahtjev za dozvolu boravka i rada za strane radnike u sezoni sada može podnijeti i online, dok je Ministarstvo unutarnjih poslova najavilo i značajno ubrzanje izdavanja dozvola, u roku od 15 dana.
Na domaćem tržištu pak, prema Ostojiću, nisu iskorištene sve mogućnosti da se radno angažiraju domaći ljudi u turizmu, pa i drugim sektorima.
Problemi s uvozom radne snage odnose se na to da još nisu dovoljno ubrzane procedure, iako kaže da ima i primjera po Hrvatskoj u nekim gradovima gdje se to relativno brzo rješava.
“Na tržištu rada problemi se jako sporo rješavaju. Postoji domaće tržište radne snage i uvoz radnika. Mi držimo da se s malim pomacima na domaćem tržištu može puno učiniti i zaposliti domaće ljude”, drži Ostojić.
Među tim malim pozitivnim pomacima bilo bi i npr. podizanje cenzusa za oslobađanje olakšica plaćanja poreza na dohodak za uzdržavanu osobu sa 15 na 30 tisuća kuna. Danas roditelji gube olakšice ako im dijete zaradi više od 15 tisuća kuna godišnje što je izrazito malo i taj cenzus se nije mijenjao godinama.
Time bi se potaknuo dio radni potencijala pri čemu treba imati u vidu da je u “hospitality” industriji u cijelom svijetu učešće rada studenata izrazito visoko, kaže Ostojić.
Iznosi i drugi prijedlog koji se odnosi na tzv. drugi dohodak, čime bi se omogućilo da postojeći zaposlenici koji već plaćaju sve doprinose mogu raditi, ako to žele, određeni broj sati tjedno odnosno mjesečno i pri tome plaćati znatno manje dodatne doprinose.
“Zašto mi to ne bi mogli? Ako netko želi raditi više sati ili dana u tjednu neki dodatni posao i zaraditi drugi dohodak, zašto to ne mogu, i zašto to i ne potičemo, to bi bilo jako dobro za domaće tržište rada”, smatra Ostojić.
Bez takvih mjera uvoz radnika je neminovan, trebat će ih sektor sigurno, iako je sada još teško predviđati koliki točno broj za ovu sezonu, ali procjena je oko 30 000, među kojima poslove nude i Ukrajincima koji su stigli u Hrvatsku i žele raditi.
Komentirajući podatke Porezne uprave za prva tri mjeseca o ukupno fiskaliziranih računa u vrijednosti 3,5 milijarde kuna ili 174 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, i 7 posto više nego u isto vrijeme 2019., kaže da je to sjajna vijest, ali i da treba uzeti u obzir da su ove godine i cijene znatno više u odnosu na 2019.
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.
Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.
Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
ZIMSKA BAJKA / Božićna čarolija u Cerovačkim špiljama!
ADVENT U KAZALIŠTU / U utorak u HNK Zadar hit komedija “Infišacije”
(FOTO) TRADICIONALNO / Barkajoli kod gradonačelnika Erlića
“MAJČINA RIJEČ” / U ponedjeljak predstavljanje knjige fra Andrije Bilokapića
ZAŠTITNIK DJECE, POMORACA, PUTNIKA… / Sutra je blagdan sv. Nikole. Svečano u katedrali, te u Crnom i Kistanjama
FOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
MJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
FOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
VUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
PJESMA KOJA SPAJA DVA GLAZBENA SVIJETA / Željko Samardžić & Duško Lokin donose novu pjesmu “Maestral”
VIDEO / Leo Rados objavljuje svoj prvi božićni singl “Božić je vrijeme od ljubavi”
(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…
VIDEO / Otkriveno potopljeno neolitičko nalazište kod Neviđana
VIDEO / Zadarski bend Kriptidi predstavlja novi videospot za pjesmu „Lobotomija“!
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…