Dan pomoraca i ribara u Zadarskoj nadbiskupiji proslavljen je svečanim misnim slavljem na blagdan sv. Nikole, u subotu, 6. prosinca, koje je u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

U misi su sudjelovali pomorci, ribari, njihove obitelji te djelatnici u različitim pomorskim službama i institucijama u društvu.

Pred prostranstvima mora čovjek se osobito povjerava Božjoj ruci i obraća za pomoć sv. Nikoli, rekao je nadbiskup i potaknuo da misa bude zahvala za prijeđene plovne putove, molitva za sigurnu plovidbu i povjerenje u zagovor sv. Nikole koji svjedoči da Božja dobrota uvijek pronalazi put do nas.

Pomorci žive između odlazaka i povrataka, između nemira valova i čežnje za domom, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da blagdan sv. Nikole podsjeća na sve koji rade daleko od očiju javnosti, često u tišini noći i ranim zorama.

Potaknuo je na molitvu da Gospodin pomorcima i ribarima udijeli snagu za dugotrajne plovidbe, razboritost u izazovnim trenucima i mirnu savjest koja se pouzdaje u Boga.

„U molitvi se sjećamo i njihovih obitelji, supruga, djece i roditelja koji nose teret razdvojenosti, nadajući se i moleći za sretan povratak. Koliko je vjere potrebno da se isprati onoga koga se voli na dugo putovanje; koliko povjerenja u Boga zahtijeva svaka plovidba; koliko strpljivosti traži svaka neizvjesnost! Upravo u tome prepoznajemo ljepotu njihovog poziva i žrtve.

Molimo da njihov rad bude blagoslovljen i siguran; da njihova obitelj osjeti radost zajedništva kad se vrate i da svi budemo osjetljiviji na potrebe onih koji se ne vide, ali puno doprinose našem životu“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Osobito se sjetio stradalih i preminulih pomoraca. „Pozvani smo u molitvi, u jedinstvu srca i duha, sjetiti se svih koji su život završili na morima svijeta. Prisjetimo se stradalih pomoraca, ribara i svih ljudi koje je more prigrlilo u trenutku pogibelji. Molimo za sve koji su izgubili život u nesrećama u našim lukama i brodogradilištima. Molimo Gospodina da ih primi u svoje kraljevstvo ljubavi i mira, te da utješi njihove obitelji“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Za vrijeme mise u prezbiteriju je bila izložena relikvija sv. Nikole – sveta mana, tekućina koja se tijekom godine skuplja na relikviji sv. Nikole u Bariju, a potom se sabire i čuva kao znak Božje blizine i milosti.

„Mana sv. Nikole podsjeća da Bog i danas djeluje stvarno – poput kapljica koje se neprimjetno skupljaju, a nose utjehu i ohrabrenje. Sv. Nikola je bio izvor dobrote, sigurnosti i povjerenja za ljude te nas i njegova relikvija poziva da prepoznamo kako Božja milost neprestano izvire u našim životima, tjelesno, duhovno ili životno“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je mana sv. Nikole slika Božje vjernosti. Ta relikvija je znak da svetac koji je štitio mornare u prošlosti i danas bdije nad njima i njihovim obiteljima.

Sv. Nikola biskup je svojom samozatajnošću, dobrotom i spremnošću na žrtvu postao uzor kršćanske ljubavi. Brinuo je za siromašne, bio osjetljiv za ljude na rubu egzistencije, čudesno je intervenirao u korist pomoraca u pogibelji. Sv. Nikola je, poput Kristovih učenika, besplatno primio i besplatno davao. Njegova dobrota bila je snažna, plodonosna i evanđeoska, poručio je nadbiskup, istaknuvši da nas sv. Nikola uči kako je „kršćanstvo uvijek konkretno: ono vidi potrebu i odgovara na nju, gleda koje dobro još može učiniti; ono se ne plaši prijeći granice svojih mogućnosti, jer zna da je Bog onaj koji daje snagu“.

Razmatrajući navješteno Evanđelje u kojem Isus  neumorno obilazi gradove, donosi Radosnu vijest i liječi svaku bolest i nemoć, nadbiskup je rekao da to otkriva dubinu Božje blizine: „Bog ne promatra čovjeka izdaleka, ne ostaje u sigurnoj udaljenosti, nego hoda po našim prašnjavim putovima života, plovi po našim uzburkanim morima, ulazi u napore naših dana, u strahove koji se nakupe kao olujni oblaci. Isus se približava i vidi terete srca, neizrečene brige, skrovite rane“, ohrabrio je mons. Zgrablić, istaknuvši da riječ evanđeliste Mateja: „Sažali se nad mnoštvom jer bijahu izmučeni i ophrvani kao ovce bez pastira“, pokazuje kako Bog ne ostaje ravnodušan prema čovjeku.

„Isusova prva reakcija nije poučavanje, nego suosjećanje; njegova blizina nije zapovijed, nego dodir srca. Iz tog milosrđa rađa se poziv učenicima da budu radnici u žetvi u kojoj ima mnogo plodova, ali malo radnika. Kao da im Isus želi reći: pogledajte kako je svijet gladan smisla, blizine; ne čekajte da netko drugi učini prvi korak, nego vi izlazite ususret onima koji vas trebaju“, potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da taj poziv Isus upućuje svakome od nas.

I u našem svijetu ljudi nose terete osamljenosti, izgubljenosti, nemira, tjeskobe. I danas se traže pastiri koji će ljude voditi k Bogu, čije će srce imati Kristov ritam milosrđa, rekao je predvoditelj slavlja.

„Kad poziva Dvanaestoricu i daje im vlast nad nečistim dusima, da liječe  bolest, Isus ih osposobljava da nastave njegovo djelo. On ih šalje bez materijalnih sigurnosti, ugovora i osiguranja – jedino s povjerenjem u Božju providnost i s poslanjem da naviještaju dolazak Kraljevstva.

Njihova snaga ne izvire iz njih samih, nego iz Gospodina koji ih šalje; baš kao što ni ribar ne uspijeva snagom svojih mreža, niti pomorac samo vještinom upravljanja brodom, nego ovise o Božjim darovima razuma i razboritosti koje osoba posjeduje; ovisi o vjetru, strujama i Božjoj ruci koja nad svime bdije“, rekao je nadbiskup.

Osobito pomorci i ribari znaju „što znači biti izložen snazi prirode koja nadilazi čovjeka, biti udaljen od doma, ovisiti o tehnologiji, suočiti se s tišinom i samoćom koja čovjeku otkriva istinu o sebi, ali i s olujama koje ga uče kako krhkost nije samo slabost, nego i podsjetnik da je Bog jedina sigurna luka. Mnogi pomorci, možda i bez velikih riječi, žive evanđelje strpljivosti, vjernosti i ustrajne nade“, poručio je mons. Zgrablić.

„Isusove riječi „Približilo se kraljevstvo nebesko“ ne govore o udaljenoj budućnosti, nego o Božjoj blizini koja se već sada želi očitovati kroz nas. Kraljevstvo Božje približava se kad molimo za one koji plove; kad poštujemo i čuvamo more i prirodu; kad cijenimo rad onih koji ga poznaju bolje nego mi; kad pružamo ohrabrenje onima koji se bore s valovima vlastitog života; kad živimo s pouzdanjem da nismo sami, kad se usuđujemo vjerovati u nevidljivu, ali stvarnu Božju zaštitu“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.

Zahvalio je svima koji „pastoralnim zauzimanjem podržavaju i duhovno prate pomorce, ribare i sve koji žive od mora“ i Povjerenstvu za pomorce, ribare i turiste Zadarske nadbiskupije s predstojnikom don Markom Vujasinom koje je organiziralo taj molitveni susret.

Zamolio je zagovor sv. Nikole, da „budemo radnici Božje dobrote, pastiri koji se zauzimaju za sve što je Božje. Neka nas Dobri Pastir izmučenih i iscrpljenih, po zagovoru sv. Nikole, vodi kao svjetionik koji nikada ne gasi svoje svjetlo, da bismo doplovili u luku njegovog vječnog mira“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Puk je blagoslovio s relikvijom sv. Nikole koja je iz Nikolinog svetišta u Bariju darovana župi Crno, a za tu je misu bila izložena u katedrali.

Nakon mise, u zajedništvu vjernika, mons. Zgrablić predvodio je molitvu odrješenja za pokojne pomorce i ribare na obali u luci na Poluotoku u Zadru, a don Marko Vujasin je u spomen na njih bacio vijenac u more.

Potom je nadbiskup blagoslovio brodove u pristaništu u luci, preporučivši u molitvi blagoslovljenu plovidbu svih brodova, plovila i zaštitu ljudi na moru.

I.G.

Foto: Ines Grbić

Svećenik Zadarske nadbiskupije don Ante Dražina obranio je u petak, 5. prosinca, na Papinskom sveučilišta Gregoriana u Rimu doktorsku disertaciju iz područja biblijske teologije koja nosi naslov “Aiuto dello Spirito e preghiera, ardente aspettativa e speranza dei credenti. Studio esegetico-teologico di Rm 8,18-30 e Fil 1,18c-26” [Pomoć Duha i molitva, žarko iščekivanje i nada vjernika. Egzegetsko-teološko analiza Rim 8,18–30 i Fil 1,18c–26].

Uz mentora prof. dr. sc. Scotta N. Brodeura, DI, u ispitnom povjerenstvu bili su prof. dr. sc.  Juan Manuel Granados Rojas, DI, kao cenzor te prof. dr. sc.  Francisco Ramírez Fueyo, DI, kao predsjednik komisije.

Javnoj obrani doktorskog rada nazočili su don Antini roditelji, otac Anđelo i majka Marijana, te braća Marko i Božo. Prisutni su također bili mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije, don Tin Vidov, tajnik zadarskoga nadbiskupa, djelatnici Dikasterija za biskupe, te poglavari i kolege iz Papinskog zavoda Germanicum et Hungaricum gdje je don Ante proveo sedam godina za vrijeme svoga studija u Rimu. Nazočni su također bili i zadarski svećenici studenti don Mate Žilić i don Mario Karadakić.

Disertacija slijedi retoričko-literalnu metodu, sinkroničnog karaktera, koja analizira retoričku dispoziciju ulomka. Navedena metoda predstavlja analizu koja daje prednost tekstu, promatrajući ga u njegovoj punoj formaciji. Istraživanje je ograničeno na detaljno proučavanje ulomaka Rim 8,18–30 i Fil 1,18c–26 te njihova teološkog sadržaja. Imenica ἀποκαραδοκία pojavljuje se samo u Fil 1,20 i u Rim 8,19.

Stoga je cilj disertacije bio produbiti istraživanje njezina dvostrukog neposrednog konteksta, u kojima se pojavljuje i riječ „nada“ (ἐλπίς).

Kako bi se živjelo to žarko iščekivanje sve do punine spasenja koje uključuje preobrazbu smrtnog tijela u besmrtno, Bog nam daje teologalnu krepost – nadu. Upravo nada pomaže kršćanima da žive u tom žarkom iščekivanju. Te dvije kreposti idu zajedno, kao što ih nalazimo u oba teksta. Doista, Pavao, pišući za nekoliko godina razlike, snažnije naglašava ulogu nade te, opisujući je na taj način, vidljiva je i promjena njegova stila. Duh Sveti je glavni nositelj u oba teksta; pojavljuje se jednom u Fil 1,18c–26, a čak četiri puta u Rim 8,18–30.

Struktura disertacije je trodijelna i slijedi kronološki redoslijed poslanica: prvi se dio bavi Rim 8,18–30, a drugi Fil 1,18c–26. Treći dio naposljetku nudi usporedbu među odlomcima, naglašavajući zajedničke točke, sličnosti i razlike između njih. I prvi i drugi dio sastoje se svaki od tri poglavlja. Nakon općeg i pojedinačnog uvoda, početno poglavlje prvog i drugog dijela istražuje povijesnu, kulturnu, socioekonomsku i religijsku pozadinu poslanice koja se analizira.

Na isti način, poglavlja II i V donose detaljno čitanje – tzv. „close reading“ – odgovarajućeg teksta. Završna poglavlja prvog i drugog dijela posvećena su teološkim razmatranjima: treće poglavlje razrađuje teološke refleksije o ulomku Rim 8,18–30, a šesto poglavlje o ulomku Fil 1,18c–26.

Disertacija završava trećim i posljednjim dijelom, koji sadrži jedno poglavlje. U njemu je izrađena teološka sinteza dvaju analiziranih tekstova u prva dva dijela, ističući novosti pavlovske teologije prisutne u proučenim tekstovima.

Životopis don Ante Dražine

Don Ante Dražina rođen je 19. lipnja 1991. godine u Zadru. Nakon što je u rodnoj Gorici završio osnovnu školu, pohađa Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II. u Zadru i Nadbiskupsko sjemenište „Zmajević“.

Kao svećenički kandidat Zadarske nadbiskupije studirao je na Teologiji u Rijeci i boravio u Bogoslovnom sjemeništu Ivan Pavao II. u Rijeci. Od 2012. poslan je na Papinsko sveučilište „Gregoriana“ u Rim gdje boravi u Papinskom zavodu „Germanicum et Hungaricum“. Na istom sveučilištu je i diplomirao 2015. godine, nakon čega je zaređen za đakona.

Od početka školske godine 2015./16. vrši službu prefekta u Nadbiskupskom sjemeništu „Zmajević“ u Zadru i vjeroučitelja u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Zaređen je za svećenika 25. lipnja 2016. u katedrali sv. Stošije.

Od početka 2016. godine imenovan je v.d. rektora istog sjemeništa. Godine 2017. poslan je na postdiplomski studij Biblijske teologije na Papinsko sveučilište Gregoriana u Rimu na kojem postiže licencijat 2020. godine, nakon čega odmah nastavlja doktorat na navedenom studiju.

Godine 2021. privremeno je bio župni upravitelj župe sv. Stošije u Biogradu, a potom je imenovan ravnateljem Nadbiskupskog sjemeništa „Zmajević“ u Zadru. Također, istovremeno vrši službu povjerenika za duhovna zvanja i ministrante te bogoslove Zadarske nadbiskupije, te je asistent na Katedri biblijske teologije Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.

U 2023. godini  privremeno je imenovan upraviteljem župe Bibinje, a onda i ravnateljem Klasične gimnazije Ivana Pavla II. s pravom javnosti. U rujnu 2025. odlazi na službu u Dikasterij za biskupe pri Svetoj Stolici.

Foto: Privatna arhiva A. Dražine

Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 7. prosinca 2025.

BAUHAUS:

zatvoreno

KAUFLAND:

od 7 do 21

EUROSPIN:

zatvoreno

HEY PARK

zatvoreno

TOMMY

Put Stanova 46 – od 7 do 21

Bože Peričića 5 – od 8 do 13

KONZUM:

Ante Starčevića 3 – od 7 do 13

Put Pudarice 34 – od 7 do 13

LIDL:

zatvoreno

SPAR

A. Starčevića 5a – od 7 do 20

Bleiburških žrtava 18 – od 7 do 20

PLODINE

zatvoreno

SUPERNOVA:

zatvoreno

STUDENAC:

Ulica Stjepana Radića 26 – od 7 do 21

RIBOLA

Vukovarska ulica 6a – od 7 do 21

Ulica Andrije Hebranga 10a – 7:00-21:00

PEVEX

zatvoreno

METRO

zatvoreno

EMMEZETA

od 10 do 20

ZADAR SHOPPING CAPITOL

od 7 do 20

CITY PARK ZADAR

zatvoreno