Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

21 DAN Počinju Županijski dani. Donosimo kompletan program kroz cijeli travanj…

Objavljeno

-

Biciklijadom “Od Branimira do Branimira”, akcijom pješačenja “1000 koraka kroz 1000 ulica” , ekološkom akcijom Daj ruku za čistu Puntu Bajlo , Županijskim prvenstvom Zadarske županije u mažoret plesu te izložbom fotografija Tomislava Marijana Bilosnića Ljepote i znamenitosti Zadarske županije počinju ovogodišnji Županijski dani.

Tijekom travnja održat će se više sportskih i kulturnih manifestacija, a središnji događaj je Svečana sjednica Županijske skupštine 20. travnja 2022. na kojoj će biti dodijeljene nagrade i priznanja ovogodišnjim laureatima.

ŽUPANIJSKI DANI 2022.

subota, 9. 4.   

9 sati; Ekološka akcija Daj ruku za čistu Puntu Bajlo, Punta Bajlo

9.30; 1000 koraka kroz 1000 ulica – nordijsko hodanje, Branimirova obala

10 sati; Biciklijada Od Branimira do Branimira, Branimirova obala

10 sati; Izložba fotografija Tomislava Marijana Bilosnića Ljepote i znamenitosti Zadarske županije, OŠ Zemunik

13 sati; Županijsko prvenstvo Zadarske županije u mažoret plesu, ŠC Višnjik

utorak, 12. 4. 

12 sati; Izložba umjetničkih tapiserija Ivana i Ante Tomljanović San ranjenog Krista, Etnološki odjel Narodnog muzeja Zadar

srijeda, 13. 4.

20 sati; Predstava Judita, Kazalište lutaka Zadar

četvrtak, 14. 4.          

12 sati; Izložba dječjih radova s natječaja Županijo, sretan ti rođendan, Edukativna dvorana Kneževe palače

ponedjeljak, 18. 4.    

10 sati; Otvaranje moto sezone, Benkovac

srijeda, 20. 4.

9 sati; Polaganje vijenaca, Gradsko groblje, Središnji križ

11 sati; Svečana sjednica Županijske skupštine, Svečana dvorana Sveučilišta u Zadru

11 sati; I Zadar je Marulićev, Kazalište lutaka Zadar

četvrtak, 21. 4.          

12 sati; Iz taloga, izložba akademskog slikara i grafičara Adnana Dupanovića (Bihać, BiH, Međunarodna umjetnička kolonija na Lazaretu), Gradska loža

petak, 22. 4.   

11 sati; Dan planeta Zemlje, Predstavljanje edukativne publikacije Šašavice – životinje u šašu, Narodni trg, ispred Gradske straže

20 sati; Melodija nacionalnih parkova – online koncert, NP Paklenica

20 sati; Dan Zadarske županije u Zagrebu, Zadarski klub u Zagrebu (Kukuljevićeva 8)

subota, 23. 4. 

8 sati; Ribolovno natjecanje osoba s invaliditetom, Suhovare/Jezero Vlačine

10 sati; 1000 koraka kroz 1000 ulica – duatlon spretnosti, Muraj

nedjelja 24. 4.

11 sati; Sv. misa, Katedrala sv. Stošije

ponedjeljak, 25. 4.    

12 sati; Promocija knjige Bože Skoke Strateško komuniciranje država, Izložbena dvorana Znanstvene knjižnice

utorak, 26. 4. 

10 sati; Intermedijalna manifestacija s radionicama Glagoljica na prostoru Zadarske županije, PŠ Kruševo

12 sati; Smotra Art dizajn, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna

13 sati; Uloga Zavoda za prostorno uređenje u razvoju Informacijskog sustava prostornoga uređenja RH i Geografskog informacijskog sustava Zadarske županije, Zavod za prostorno uređenje

srijeda, 27. 4.

8.30 do 16 sati; Testiranje turističke rute zadarskog zaleđa u sklopu projekta MADE IN-LAND Organizirani polazak ispred agencije ZADRA NOVA (Ruta: Nadin, OPG Vrkić i Agroturizam Odžaković, Benkovac – Zavičajni muzej Benkovac, Vrana – Maškovića han)

četvrtak, 28. 4.          

8.30 do 16 sati; Testiranje turističke rute zadarskog zaleđa u sklopu projekta MADE IN-LAND Organizirani polazak ispred agencije ZADRA NOVA (Ruta: Nadin, OPG Škaulj, Biograd na Moru – Zavičajni muzej Biograd na Moru, Polača – OPG Eduard Bačić, Kakma – PZ MAS-VIN)

petak, 29. 4.   

11 sati; 20. festival cvijeća Zadarske županije, Hotel Villa Donat

subota, 30. 4. 

8.30 do 16 sati; Testiranje turističke rute zadarskog zaleđa u sklopu projekta MADE IN-LAND Organizirani polazak ispred agencije ZADRA NOVA, (Ruta: Nadin, KER VIN Vina, Park prirode Vransko jezero, Polača – Agroturizam Prtenjača)

 

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) RAŠTANE/SV. PETAR Probijeni putovi, asfaltirane ceste…

Objavljeno

-

By

U Općini Sv. Filip i Jakov radi se punom parom.

Probijen je i tamponiran put širine tri metra (Donje Raštane),

tamponiran put predio Katuše (Donje Raštane),

asfaltirana cesta – spoj groblja i osnovne škole dužine 150 metara i tri metra širine (Sv. Petar),

te asfaltiran trg kraj crkve te dva odvojke ceste kraj plaže u Sv. Petru.

Pogledajte fotografije:

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA Jesenski đir po gradu sa Sašom Čukom

Objavljeno

-

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu