Connect with us

Svijet

Analiza BBC-ja: Kako Zelenski koristi svoje govore da dobije što želi?

Objavljeno

-

Dok se njegova vojska neumorno bori na ukrajinskim ratištima, Volodimir Zelenski s druge strane vodi informacijski rat u prijestolnicama zapadnog svijeta, započinje tako BBC svoju analizu komunikacije ukrajinskog predsjednika.

Obratio se 10 parlamenata u dva tjedna, primajući ovacije gdjegod se obratio.

Javljajući se videovezom iz opkoljene prijestolnice, noseći zelenu majicu, često se odjavljuje pozdravom stisnutih šaka. Kako pljesak odjekuje, tako on nestane. U žurbi je, s egzistencijalnim stvarima kojima se treba pozabaviti.

“On zna kako utjeloviti duh nacije”, kaže Jonathan Eyal s Instituta Royal United Services za BBC. “I to ne samo u govoru već i u načinu na koji se pojavljuje i na koji govori”.

Isti, ali različiti
Govori, koji su započeli adresiranje parlamentarnih zastupnika u Lonodnu 3. ožujka, imali su jednu svrhu – zadobiti međunarodnu podršku – i predsjednik Zelenski je to učinio s nizom vrlo pomno skrojenih poruka.

Od pada berlinskog zida do terorističkog napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku, Zelenski svojim govorima priziva u svijest bitne svjetske događaje i traume.

U Parizu je u srijedu evocirao nacionalni moto “sloboda, jednakost, bratstvo, a u Japanu je podsjetio na nuklearnu katastrofu.

Reference nisu suptilne, one to ne bi ni trebale biti. One su visceralne.

Zelenski ne troši vrijeme kako bi doašo do poante. U prvih minutu do dvije obraćanja Londonu, usporedio je Ukrajinskih 13 dana rata s Bitkom za Britaniju, odlučujuću bitku za Veliku Britaniju u Drugom svjetskom ratu.

Na Shakespearov način (biti ili ne biti), stigao je do Winstona Churchilla. Zelenski nije imenovao britanskog lidera iz ratnih vremena, ali je suptilno prilagodio Churchillov slavni govor iz lipnja 1940. ukrajinskoj geografiji.

“Borit ćemo se u šumama, borit ćemo se na poljima, na plažama, u gradovima i selima, na ulicama, borit ćemo se u brdima”, rekao je.

Kako je parlamentarna turneja Zelenskog napredovala, u govore su se uvukle i oštrije note. Nije se bojaoi opomenuti Zapad zbog, kako smatra, neuspjeha da pruži dovoljnu podršku Ukrajini.

Moć srama
“U svakom od govora Zelenskog on govori – kakva si ti to osoba”, kaže Nomi Claire Lazar, profesorica javnih i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Ottawi, koja proučava političku retoriku. “Kakva si ti to nacija? Ako ne uspiješ doživjeti ovaj trenutak, treba te biti sram”.

U svom govoru američkom Kongresu s referencama na Pearl Harbour, Martina Luthera Kinga i Mount Rushmore, predsjednik Zelenski ukorio je svoju publiku neuobičajenim nediplomatskim rječnikom. “Tražimo odgovor”, rekao je. “Odgovor na ovaj teror. Je li to previše tražiti”.

U obraćanju talijanskom parlamentu u utorak, predsjednik Zelenski je opet pribjegao posramljivanju svoje publike, ističući da su ljudi bliski Putinu uživali na odmoru u Italiji.

“Ne budite utočište za ubojice”, poručio im je.

Kao predsjednik države koja pati zbog neisprovocirane invazije, profesorica Lazar kaže da je Zelenski zaradio pravo na to. “Ne možete odlaziti u strane parlamente i reći sram vas bilo, ako se već niste postavili prije toga kao moralni arbitar”, govori Lazar.

Iz te perspektive, kao vođa zemlje na koju je izvršena invazija, bez provokacije, razumljivo je da iz svoje publike odagna bilo kakva trag samozadovoljstva.

“Mislim da postoji doza frustracije kod njega i njegovog tima”, kaže Orysia Lutsevych iz think tanka Chatam House. “Ne osjećaju da su ljudi dovoljno potreseni”, dodaje.

Ovacije
Svakim od njegovih govora, koje je pisao u suradnji s njegovim bliskim suradnikom Dmitrom Litvinom, Zelenski je “zarobio” publiku: političare potaknute njegovom nekonvencionalnom, izravnom retorikom.

On se također obraća i vlastitom narodu.

On govori na ukrajinskom i izbjegava obući odijela koja se inače povezuju s ovakvom vrstom političkog spektakla. To je izvanredna transformacija za političara čiji je rejting padao mjesecima prije početka rata.

Prije početka rata, prošlost Zelenskog kao komičara smatrala se slabošću. U trenucima napada na Ukrajinu, to postaje prednost.

“Komičari zarađuju tako da stvaraju vrlo intimne veze sa svojom publikom”, kaže profesorica Lazar. “Taj osjećaj da nam je neugodno, što nas čini ushićenm i što nas tjera na smijeh”, dodaje.

Izvedba, s jednostavnom, neukrašenom porukom – učiniti više da nam pomognete – ima jednu krajnju publiku: mnijenje javnosti na Zapadu.

“On pokušava kreirati tu vrstu pritiska odozdo”, kaže profesorica Lazar”. “Domaći pritisak na vlade, što je posebno važno jer ono što on traži je stvarno skupo”, dodaje.

Postavljanje agende
To je u konačnici, ono o čemu se tu radi. Zelenski nije krenuo u ovu turneju po svjetskim zakonodavnim tijelima samo kako bi pokupio simpatije. Ukrajina se bori za postojanja, a to može nastaviti činiti samo uz veliku, kontinuiranu vojnu pomoć svojih saveznika.

Tjednima je predsjednik Zelenski molio NATO da uspostavi zonu zabrane letenja nad Ukrajinom. On zna da je neće dobiti, ali mogao bi dobiti sljedeću najbolju stvar

U utorak, predstojnik ureda Zelenskog, Andrij Jermak, iznio je alternativu zoni zabrane letenja. “Molimo vas, uvedite zonu zabrane letenja ili nam dajte pouzdane sustave protuzračne obrane”, rekao je.

Napori da se popravi ukrajinska protuzračna obrana se već čine, a SAD je rekao da ima zalihu stare, ali još učinkovite opreme iz sovjetskog doba.

 

Svijet

CDC: “Prestanite koristiti ove kapi za oči. Možda su povezane s jednom smrću”

Objavljeno

-

By

Ljudi bi smjesta trebali prestati koristiti kapi za oči koje su možda povezane s infekcijama otpornima na lijekove, upozorava američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Preporuka je izdana iz predostrožnosti nakon što je infekcija oka kod jedne osobe izazvala trajni gubitak vida, a još jedan pacijent umro je od infekcije krvnih žila, kažu iz CDC-ja. Testovi su pokazali da su pacijenti zaraženi bakterijom otpornom na antibiotike, prenosi Insider.

Do 20. siječnja ove godine ta bakterija, imena Pseudomonas aeruginosa, otkrivena je u 50 ljudi u 11 američkih saveznih država, kaže CDC.

Većina zaraženih pacijenata CDC-ju je prijavila da su prije testiranja koristili kapi za oči, najčešće brenda EzriCare Artificial Tears. Iz Centra kažu da su od pacijenata u bolnicama i klinikama uzorci uzimani između svibnja i prosinca 2022.

Zarazu bakterijom pseudomonas aeruginosa, koja može izazvati infekcije krvi, pluća ili rana, sve je teže liječiti. Ona evoluira i razvija obrambene mehanizme protiv antibiotika, odnosno otpornost na iste. Bakterija se obično širi među pacijentima u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama gdje su oni izloženi kontaminiranoj vodi ili tlu, gdje bakterija obično živi, kaže CDC.

Pronađena varijanta ove bakterije otporna je na karbapeneme, moćne antibiotike protiv bakterija koje izazivaju bolesti poput upale pluća, infekcije urinarnog trakta, kao i teške infekcije kože. Bakterija je također otporna na ceftazidime, antibiotike koje liječnici koriste za liječenje infekcija urinarnog trakta, meningitis i infekcije krvožilnog sustava, kao i cefepime, koji se također koriste za liječenje infekcija urinarnog trakta.

Jesu li kapi za oči izazvale val zaraze?

Laboratorijskim testovima provedenim na otvorenim bočicama kapi za oči otkrivena je još jedna vrsta bakterije pseudomonas aeruginosa.

Ta bakterija podvrgnuta je dodatnom testiranju kako bi se potvrdilo odgovara li varijanti koja je izazvala zarazu, kaže CDC.

“Trenutno testiramo neotvorene bočice EzriCare kapi,” dodali su.

Prestanite koristiti ove kapi

U međuvremenu, CDC “preporučuje da zaposleni u klinikama, ali i pacijenti, prestanu s korištenjem EzriCare kapi za oči sve dok traju laboratorijske analize i epidemiološke istrage.”

Iz EzriCarea je u izjavi krajem siječnja rečeno da CDC od njih nije zatražio povlačenje proizvoda s polica dućana i da nisu primili nikakve “pritužbe kupaca ili izvještaje o reakcijama na kapi koji bi bili vezani za istragu”.

“Iz velike predostrožnosti, EzriCare preporuča da prestanete koristiti sve EzriCare kapi za oči dok ne otkrijemo više detalja o potencijalnim opasnostima,” rekli su iz kompanije.

 
Nastavi čitati

Svijet

Posljednji prijatelji: Ovih devet zemalja još uvijek podržava Putina

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Ničim izazvanom invazijom na susjednu Ukrajinu ruski lider Vladimir Putin okrenuo je Zapad protiv sebe, a dosad je više puta u javnost izjavio da će vratiti “multipolarnost”. Da bi se izborio s “američkom hegemonijom”, Putin je pokušao stvoriti koaliciju zemalja koje su se spremne usprotiviti Zapadu.

No, unatoč ambicijama ruskog čelnika, pokazalo se da oni koje je smatrao saveznicima ipak nisu podržali rat kako je on mislio da hoće. Ipak, devet zemalja se još uvijek može smatrati Putinovim saveznikom, ako ne zbog podržavanja rata, onda barem iz razlog što nisu osudili rusku agresiju na Ukrajinu.

Kazahstan

Kazahstanski predsjednik Tokajev, kojeg je podržala Moskva, postao je jedan od najvećih kritičara Kremlja.

Odbio je poslati trupe u pomoć Rusiji, a sada sve više gleda prema Kini i Turskoj kao na svoje buduće gospodarske i sigurnosne partnere, piše portal 1945. Isto tako, druge srednjoazijske nacije pod ruskom sferom nisu ni prstom maknule da pomognu tijekom rata.

Sirija

Iako je priznala rusku aneksiju Krima i lažne referendume, sirijski diktator Bashar al-Assad nije vojno podržao Rusiju.

Dogodilo se upravo suprotno – Rusija je povuka svoje najviše časnike iz Sirije u Ukrajinu i sustave protuzračne obrane koji su potrebni Assadu protiv njegovih rivala Turske i Izraela.

Izvorni izvještaji o slanju sirijskih dobrovoljaca u Ukrajinu prošlog proljeća su pali u vodu, jer će Damask trebati ljudstvo nakon turskih prijetnji novom vojnom operacijom ako mirovni pregovori propadnu. Ako Putinov režim padne, Assad bi bio jedan od prvih koji će osjetiti posljedice toga.

Armenija

Unatoč tome što je nekada ovisila o Rusiji zbog svoje sigurnosti zbog izoliranosti od Zapada i teške geografske pozicije (smještena je između neprijateljskih nacija), odnosi između Armenije i Rusije su poprilično zahladili.

U prethodne tri godine vidjelo se da Azerbejdžan ima jaku podršku u dugom sukobu s Armenijom. Čak i kada je zemlja aktivirala članke CTSO, Rusija nije odgovorila. To je uzrokovalo da Armenija podršku traži drugdje, ali i prosvjedima kojim se traži da se ruske snage istjeraju iz nacije radi multinacionalne mirovne misije koju vodi EU.

Indija

Iako Indija i Rusija stotinama godina njeguju odnose, New Delhi nije vojno podržao Rusiju u ratu protiv Ukrajine. Umjesto toga, Indija je iskoristila snižene cijene nafte. S obzirom na to da Kina jača svoj utjecaj u Moskvi, Indija se našla u neizvjesnoj situaciji zbog razmirica s Kinom.

Indijski premijer Modi izjavio je da “sada nije doba za rat”, signalizirajući njihovo nezadovoljstvo sukobom unatoč tome što su bili suzdržani u više rezolucija UN-a.

Kina

Uzurpirajući Rusiju u gospodarskom napretku i povećavajući svoju vojnu moć, Putin se oslanjao na novčanu pomoć Kine kako bi održao svoje gospodarstvo u ratu.

Kina do sada nije vojno podržavala Moskvu u ratu.

No, nakon ruskih nuklearnih prijetnji, Kina potiho odustaje od potpore. Trenutno u demografskoj krizi, gospodarskom padu i napetosti oko Tajvana, Kina je odbila priznati bilo kakve aneksije i usredotočit će se na smirivanje vlastitih unutarnjih problema.

Srbija

Rusko Carstvo pomoglo je Srbiji da stekne neovisnost od Osmanlija, ali u 21. stoljeću bliski odnosi između Rusije i Srbije se nalaze na raskrižju. Iako mnogi građani Srbije podržavaju Rusiju, posebno krajnja desnica, došlo je do razmirica nakon što su se pojavili navodi da grupa Wagner regrutira ljude u Srbiji.

Predsjednik Aleksandar Vučić nedavno je zatražio da Wagnerovi plaćenici napuste Srbiju, a vlada je poslala generatore u Ukrajinu. Odbili su priznati ruske aneksije jer to utječe na sudbinu Kosova koji je još uvijek interes Srbije.

Iran

Iran se prometnuo u jednog od najvećih ruskih saveznika u ovom ratu protiv Ukrajine. Ova država uvelike vojno pomaže Rusiji slanjem dronova Shahed, a spominjalo se i moguće slanje balističkih projektila. Iako na ovaj način podržava ruske ratne napore, Iran je odbio priznati ruske aneksije i izjavio je da neće priznati ni u budućnosti.

Suočavajući se s raznim separatističkim pokretima, Iran nije u poziciji priznati nezakonito otimanje zemlje. Njihova vojna potpora primarno je borbeno testiranje njihovog oružja.

Sjeverna Koreja

Izolirana Sjeverna Koreja podržala je “otcijepljenje države u Donbasu”, no, s obzirom na to da je ova država dalje izolirana od međunarodne zajednice s jednom od najgorih ekonomija na svijetu, njihova podrška malo znači u sukobu.

Bjelorusija

Aleksandar Lukašenko, diktator Bjelorusije, dopustio je Kremlju ulazak na teritorij Bjelorusije s kojeg su ruske snage pokretale napade.

Unatoč logističkoj podršci, Lukašenko je bio oprezan s formalnom intervencijom.

Znajući za mogućnost pobune civila ili vojne pobune ako se Bjelorusija formalno pridruži ratu, budući da je Lukašenko vrlo nepopularan među vlastitim narodom, autokrat si je pokušao kupiti malo vremena. Umjesto da intervenira u rat, on je dozvolio ruskoj vojsci da iz bjeloruskih baza pokrene raketne napade na Ukrajinu. Ako Putinov režim padne, Lukašenko zna da će biti sljedeći koji će pasti.

 
Nastavi čitati

Svijet

Uber planira velike promjene, žele posebna vozila

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Američka grupacija Uber radi s proizvođačima automobila na dizajniranju vozila posebno prilagođenih za potrebe svoje platforme, rekao je njezin šef Dara Khosrowshahi na prošlotjednom skupu u Davosu.

Razgovaramo s proizvođačima o vozilima posebno dizajniranim vozilima, rekao je na marginama godišnjeg sastanka Svjetskog ekonomskog foruma u Švicarskoj. Nije želio otkriti identitet tih “raznih proizvođača”.

Dao je neke primjere karakteristika koje bi trebale imati takva vozila. Automobili bi mogli imati stražnji prostor gdje su “putnici okrenuti jedni prema drugima”.

Ili bi mogla postojati “vozila dizajnirana posebno za dostavu”, drugu uslugu koju Uber nudi.

“Možemo zamisliti manja vozila, s dva kotača, tri kotača, koja imaju mjesta u prtljažniku, ali mogu lakše prolaziti kroz promet, koja imaju manji otisak, ekološki, ali i prometno”, objasnio je.

Međutim, naglasio je da su njegovi razgovori s proizvođačima automobila također o tome kako ubrzati prijelaz njegovih vozača na električna vozila. Prema njegovim riječima, cijena električnih vozila je “najveća zapreka”, ali problem je i “infrastruktura za punjenje u gradovima”.

“Većina gradova postavlja svoju infrastrukturu za punjenje (baterije za električne automobile) u središte grada. To je mjesto gdje bogati ljudi obično žive. Ali oni svoju infrastrukturu za električna vozila ne postavljaju tamo gdje mnogi naši vozači žive i trebaju ih, na periferiji”, precizirao je, rekavši i da je imao razgovore s općinama o ovoj temi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu