Connect with us

Svijet

SAD i Rusija se zbog Ukrajine svađaju i u BiH. Rusija: Naše strpljenje ima granicu

Objavljeno

-

Ruski veleposlanik u Bosni i Hercegovini odlučio se na javnu polemiku s američkim diplomatima u toj zemlji, ali i na jedva prikrivenu prijetnju lokalnim medijima.

Nakon što je otpravnica poslova veleposlanstva SAD u BiH Deborah Mennuti ranije ovog tjedna na blogu opisala stajališta Washingtona prema ukrajinskoj krizi, uz ocjenu kako se način njezina rješavanja tiče stabilnosti cijele Europe pa tako i BiH, ruski veleposlanik Igor Kalabuhov odlučio je iskoračiti iz uobičajenih normi diplomatskog ponašanja i otvoriti polemiku o tom pitanju ne libeći se sarkazma i uvreda.

Mennuti, koja je do dolaska novog veleposlanika Michaela Murphyja najviše rangirani američki diplomat u BiH, poručila je kako SAD ostaju čvrsto uz svoje europske saveznike u obrani međunarodnog prava. Za njegovo kršenje, kako je navela, odgovorna je Rusija jer je u protekla dva desetljeća provela vojne upade u dvije susjedne zemlje, miješala se u izbore u drugim zemljama, koristila kemijsko oružje u atentatima na teritoriju drugih zemalja te koristila isporuke plina kao političko sredstvo i kršila međunarodne sporazume o kontroli naoružanja.

Rusiji je predbacila da je nakon okupacije Krima nastavila s agresivnim aktivnostima orkestrirajući nove sukobe u regijama Donjecka i Luganska, što je do sada odnijelo više od 14.000 života.

Rusija: Odvratno je čitati tvrdnje Amerikanaca

U posebnoj izjavi Kalbuhov je nakon toga optužio Mennuti da je, pojašnjavajući stajališta svoje zemlje, “iznijela megatone laži” o stanju u Ukrajini dodajući kako mu je bilo “odvratno to čitati”.  Uz to je predbacio Mennuti što se uopće bavi stvarima koje se tiču zemlje u kojoj nije akreditirana, no odmah ju je počeo propitkivati o stanju u SAD.

“Da sam slijedio ‘pravila’ gospođe Mennuti, mogao bih reći da je Amerika duboko rasistička zemlja u kojoj su crnci i ljudi druge boje kože diskriminirani i eksploatirani, gdje ih doslovno gaze do smrti… Da je Amerika groblje na kojem stotine tisuća ljudi umire od epidemije opojnih droga koju je namjerno potaknula Big Pharma, koja građane u patnji tjera na smrtonosne droge. Da je Amerika duboko srednjovjekovno društvo u kojem se žene još uvijek bore za pravo na abortus… Da je Amerika fatalno podijeljena zemlja u kojoj je američki san davno umro”, napisao je veleposlanik Kalabuhov.

Nakon toga je sarkastično poručio kako je klasično obrazovani diplomat pa neće govoriti o svemu tome jer mu je zadaća razvijati odnose između Rusije i Bosne i Hercegovine.

Prijetnje medijima

No Kalabuhov nema problem samo s američkom percepcijom zbivanja oko Ukrajine, nego i s tim kako to vidi značajan dio medija u BiH pa je jednome od njih iz ruskog veleposlanstva upućena jedva prikrivena prijetnja zbog novinarskog komentara o ukrajinskoj krizi.TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Novinar “Dnevnog avaza” Miralem Aščić tako se našao na meti ruskog veleposlanstva, iz kojega su se na njega obrušili nakon što je u tekstu pod naslovom “Putinove igre” opisao kako se kriza razvija i što bi moglo slijediti, uključujući tu i eventualnu rusku invaziju na Ukrajinu.

Veleposlaniku Kalabuhovu to je silno zasmetalo pa su iz veleposlanstva kojemu je na čelu “Avazu” predbacili da širi proturusku propagandu, a poruku su završili krajnje problematičnom rečenicom.  “Na kraju krajeva, sve ima svoje granice, čak i naše strpljenje. I ako ćemo biti prisiljeni da odgovorimo udarcem na provokacije cinika, licemjera i manipulatora, to će biti udarac iz dubine ruske duše”, stoji u mailu poslanom na adresu “Avazova” novinara.

Redakcija sarajevskog lista to je protumačila kao izravnu prijetnju, na što je uslijedio niz reakcija. Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz ocijenio je kako postupak ruskog veleposlanstva dokazuje totalitarnu političku svijest karakterističnu za Putinov režim, a ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara kazao je kako Rusi koriste neprihvatljivi rječnik pokušavajući ugušiti slobodu mišljenja.

Rusija tvrdi da prijetnje nisu bile namijenjene mediju

“Neosporna je činjenica da Rusija jest velika sila i BiH teži imati normalne bilateralne odnose, ali moraju znati da se ne mogu miješati u unutarnje stvari i podržavati one koji negiraju genocid i koji ruše ustavnopravni poredak BiH”, kazao je Čampara.

Urednički kolegij “Dnevnog avaza” očitovao se izjavom u kojoj je navedeno kako neće dopustiti da ih ruske prijetnje zastraše, ali će zaštitu od prijetnji zatražiti od sigurnosnih agencija i političkih tijela BiH.

Iz veleposlanstva Rusije nakon toga u petak su se ponovo oglasili optužujući “Avaz” da je zlorabio “privatnu prepisku”. Naveli su i kako prijetnja udarcem “cinicima, lažovima i manipulatorima” nije bila namijenjena tom listu.   “Dragi prijatelji, molimo vas, ništa ne brinite i mirno spavajte. Zalažemo se za slobodu govora i podržavamo vaše pravo na slobodu izražavanja”, zaključno je poručeno iz veleposlanstva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Svijet

Stručnjaci otkrili može li fizički izgled osobe otkriti je li zdrava

Objavljeno

-

By

Ima li Putin Parkinsonovu bolest, boluje li od raka? Takva nagađanja se uvijek javljaju kada se kod njega primijeti nešto neobično. No je li uopće moguće zaključiti nešto o zdravstvenom stanju osobe iz njenog izgleda?

Na video snimci iz travnja izgleda kao da se ruski predsjednik desnom rukom drži za stol dok razgovara sa svojim ministrom obrane. Video se brzo proširio svijetom i pokrenuo nove glasine o navodno ugroženom zdravlju Vladimira Putina. Već ranije je bilo raznih nagađanja jer je Putin prije ruskog napada na Ukrajinu krajem veljače uvijek držao strane goste poput kancelara Olafa Scholza (SPD) na maksimalnoj udaljenosti za šest metara dugim stolom. Je li htio izbjeći da mu se izbliza gleda u lice, pitali su se već tada mnogi na društvenim mrežama?

Nagađanja su se kretala od Parkinsonove bolesti, raka štitnjače, moždanog udara do demencije, čim bi se Putinovo lice činilo naotečenim ili njegov hod nezgrapnim i nekako ukočenim, piše Deutsche Welle.

Što se može zaključiti na osnovu vidljivog?

No može li fizički izgled osobe doista otkriti nešto o njenom zdravlju? Koje nam informacije daje koža kao najveći ljudski organ? “Mali broj dijagnoza se može postaviti samo na temelji izgleda”, kaže Christiane Bayerl, ravnateljica klinike u Wiesbadenu i članica Dermatološkog društva.

“Ali razni klinički znakovi privlače pažnju”, dodala je – ne uzimajući tu Putina za primjer. Počevši od vanjskih pokazatelja, dermatolozi u načelu provode testove tkiva, analiziraju briseve sa sluzokože ili koriste ultrazvuk kako bi vidjeli dubinsku strukturu kože, napominje Bayerl i dodaje kako je nestručnjacima teško donositi neke meritorne zaključke. „Nažalost”, dodaje ova dermatologinja, „laici mnoge stvari krivo tumače.”

Na primjer, crvena boja lica može ukazivati ​​na visok krvni tlak, ali može biti i potpuno nebitna. Određena raspodjela crvenila bi pak mogla biti pokazatelj prilično raširene upalne kožne bolesti rosacea, objašnjava Bayerl. “Vrlo lijep ten brončane boje s tamno pigmentiranim dlanovima ukazuje na poremećaj u radu kore nadbubrežne žlijezde”, napominje dermatoliginja i dodaje da se i anoreksija te pothranjenost također mogu očitovati kroz povećanu pigmentaciju.

Prema Bayerl, kada je štitnjača premalo aktivna, koža je često suha ili se oko očiju javlja edem – nakupljanje tekućine u tkivu. A primjerice osobe alergične na pelud često imaju problema sa crvenilom očiju, dodaje ova liječnica. Tamni podočnjaci, kaže ona, mogu se pojaviti bez da ukazuju na bilo kakvo oboljenje, sve dok nisu krvavo-smećkaste boje. Utoliko, napominje Bayerl, obraćanje pažnje na vanjske značajke i promjene na koži svakako može imati smisla i “svakodnevni je posao” dermatologa.

Demencija se ne može prepoznati po vanjskim znakovima

S druge strane kožne promjene postoje i kod brojnih neuroloških bolesti, kaže Peter Berlit, glavni tajnik Društva za neurologiju. Ako se nečiji hod čini čudnim, to ponekad može “opravdati postavljanje barem neke privremene dijagnoze” – poput spasticiteta ili Parkinsonove bolesti. Reducirana mimika može ukazivati ​​na uzimanje određenih lijekova ili na psihičke bolesti, napominje Berlit, ali naglašava da se demencija ne može prepoznati po vanjskim karakteristikama. Uz to “nekontrolirani pokreti ekstremiteta ili spontani trzaji mišića mogu biti važni simptomi bolesti”, pojašnjava ovaj neurolog.

Liječnik opće prakse Manfred Imbert također kaže da se iz držanja tijela, motorike, brzine pokreta ili izraza lica ponekad mogu izvoditi neki zaključci o mogućim oboljenjima, ali naglašava da tu “ništa nije sigurno, već se u početku radi samo o mogućnosti”.

A osim toga, potrebno je određeno iskustvo da bi se mogle klasificirati vanjske abnormalnosti ili vidljive promjene, što laicima u pravilu nedostaje, ističe ovaj liječnik koji ima svoju privatnu ordinaciju. “Kad se iz motora automobila dimi i čuje neko lupanje, čak i laik zna da nešto nije u redu, ali ne i točno što tu nije u redu”, upozorava Imbert.

On kaže kako kod mnogih bolesti postoji čitav niz mogućih simptoma, koji, međutim, pristaju različitim poremećajima. Tako, primjerice “nije svaka drhtavica znak Parkinsona”, kaže Imbert. S druge strane, dodaje, ukočen izraz lica, zakašnjela reakcija ili vrtoglavica mogu vrlo dobro ukazivati ​​na Parkinsonovu bolest.

Isti simptomi – različita oboljenja

I kod moždanog udara vanjski znakovi znaju biti pomalo “kameleonski”: ovisno o duljini poremećaja cirkulacije u mozgu i ovisno o zahvaćenom području, ponekad se mogu javiti simptomi paralize, ponekad dolazi do emocionalnih poremećaja, a nekim slučajevima dolazi do poremećaja u govoru, objašnjava Imbert.

“Načelno, izuzetno je važno obratiti pažnju na vanjske karakteristike i promjene na sebi, partneru i bliskim osobama. Samopromatranje može biti važna preventivna mjera”, naglašava Imbert, na primjer kod madeža ili kvržica koje se stvaraju ispod kože.

Rak štitnjače – da se vratimo na glasine o Putinu – nije vidljiv izvana, osim ako na vratu nema debelih čvorova u poodmakloj fazi, naglašava liječnik. A donositi zaključke o nekakvom oboljenju na temelju video snimaka Imbert smatra “nedopustivim”. “Možda se i može vidjeti da nešto nije u redu, ali sve što ide dalje od toga je čisto nagađanje”, naglašava Manfred Imbert.

 
Nastavi čitati

Svijet

Istraživanje: Mladi Srbi najmanje vole Albance, Bugare i Hrvate

Objavljeno

-

By

Mladi Srbi najmanje vole Bugare, Hrvate i Albance. Pokazuju to podaci velikog nacionalnog sociološkog istraživanja u zemlji, prenosi BGNES.

Studiju je naručila srpska omladinska organizacija “Pokriv” (KOMS), čiji će podaci biti službeno objavljeni 12. kolovoza u Beogradu na Međunarodnom forumu mladih.

Na pitanje “Kakav je vaš odnos prema nacionalnim manjinama?” na ljestvici od 4 stupnja, gdje je 1 najviša ocjena, a 4 najmanja, Bugari dobivaju 2,09, Hrvati su neznatno ispred s 2,04. Iza Bugara i Hrvata su samo Albanci s 2,52. Srpska mladež najviše voli Makedonce i Crnogorce – 1,75 odnosno 1,68. U sredini su mađarska, rumunjska i bosanska manjina.

Iz istog istraživanja vidljivo je da je 55 posto mladih Srbije protiv uvođenja sankcija Rusiji. 43% ispitanika smatra da “Srbija treba balansirati između Istoka i Zapada”.

Na pitanje “Ako treba birati između Istoka i Zapada?” 53 posto ispitanih odlučilo se “okrenuti Istoku”.

55 posto mladih u Srbiji smatra da država ne treba osuđivati ​​Rusiju za agresiju na Ukrajinu. Samo 18 posto smatra da Srbija treba uvesti sankcije Rusiji, prenosi BGNES.

 
Nastavi čitati

Svijet

Živjeti s koronavirusom: Kako bi pandemija mogla izgledati u budućnosti?

Objavljeno

-

By

Dok se treća zima pandemije koronavirusa nazire na sjevernoj hemisferi, znanstvenici upozoravaju već iscrpljene vlade i stanovništvo da se pripreme za nove valove covida-19.

Samo u SAD-u moglo bi biti do milijun infekcija dnevno ove zime, rekao je za Reuters Chris Murray, šef Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME), nezavisne grupe za modeliranje na Sveučilištu u Washingtonu koja prati pandemiju. On je dodao da bi to bilo skoro dvostruko više od trenutnog dnevnog broja.

Diljem Velike Britanije i Europe znanstvenici predviđaju niz valova covida jer ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru tokom hladnijih mjeseci, ovog puta gotovo bez ograničenja u nošenju maski ili fizičke distance.

Međutim, iako bi slučajevi mogli ponovno narasti u idućim mjesecima, malo je vjerojatno da će smrtni slučajevi i hospitalizacije rasti istim intenzitetom, rekli su stručnjaci, koji smatraju da je za to zaslužno cijepljenje, booster doza, prethodne infekcije, blaže varijante i dostupnost efikasnih tretmana za covid.

Ove prognoze otvaraju nova pitanja o tome kada će zemlja izaći iz izvanredne faze covida u stanje endemske bolesti gdje je u zajednici s visokom stopom cijepljenja manja epidemije, vjerojatno na sezonskoj osnovi.

Mnogi stručnjaci su predvidjeli da će tranzicija početi početkom 2022. godine, ali je dolazak visoko mutirane varijante virusa omikron poremetio ta očekivanja.

“Moramo ostaviti po strani pitanje je li pandemija gotova”, rekao je Adam Kucharski, epidemiolog s London School of Hygiene and Tropical Medicine. On, kao i drugi epidemiolozi vide da se covid pretvara u endemsku prijetnju koja je i dalje problem.

Ostaje pitanje hoće li se pojaviti nova varijanta koja nadmašuje trenutno dominantne omikron podvarijante.

Ako ta varijanta također izazove težu bolest i u stanju je izbjeći prethodni imunitet, to bi bio najgori scenarij, prema nedavnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije za Europu.

Kako se navodi u izvještaju, “svi scenariji, s novim varijantama, ukazuju na potencijal za veliki budući val na razini koji je jednako loš ili gori od vala epidemije 2020/2021.”.

Faktori koji zbunjuju

Mnogi stručnjaci za bolesti rekli su da je predviđanje za covid postalo mnogo teže jer se mnogi oslanjaju na brze testove kod kuće koji se ne prijavljuju državnim zdravstvenim službenicima, prikrivajući stope infekcije.

BA.5, podvarijanta omikrona koja trenutno izaziva vrhunac infekcija u mnogim zemljama, izuzetno je prenosiva što znači da mnogi pacijenti hospitalizirani zbog drugih bolesti mogu biti pozitivni i biti ubrojani u teške slučajeve, čak i ako covid-19 nije izvor njihove nevolje.

Znanstvenici su rekli da druge nepoznanice koje kompliciraju njihove prognoze uključuju i to da li kombinacija cijepljenja i covid infekcije, takozvani hibridni imunitet, pruža veću zaštitu ljudima.

“Svako tko kaže da može predvidjeti budućnost ove pandemije ili je previše samouvjeren ili laže”, rekao je David Dowdy, epidemiolog s Hopkins Bloomberg School of Public Health.

Stručnjaci također pomno prate razvoj događaja u Australiji gdje nova sezona gripe u kombinaciji s covidom preplavljuje bolnice. Kažu da je moguće da bi zapadne zemlje mogle imati sličan obrazac nakon nekoliko mirnih sezona gripa.

“Ako se to dogodi tamo, može se desiti i ovdje. Moramo se pripremiti za sezonu gripe”, rekao je John McCauley, direktor Svjetskog centra za gripu na Institutu Francis Crick u Londonu.

SZO je priopćila da svaka zemlja i dalje treba pristupiti novim valovima sa svim raspoloživim alatima, od cijepljenja do intervencija kao što su testiranje i fizička distanca ili nošenje maski.

Izraelska vlada je nedavno zaustavila rutinsko testiranje putnika na covid-19 na svom međunarodnom aerodromu, ali je spremna nastaviti s praksom “u roku od nekoliko dana” ako se suoči s velikim porastom, rekla je Sharon Alroy-Preis, šefica javne zdravstvene službe ove zemlje.

“Kada dođe do vala infekcija, morat ćemo nositi maske, morat ćemo se testirati”, rekla je ona i dodala: “To je život s covidom.”

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu