magazin
Što na kovanicama eura imaju druge države?
Životinje dominiraju na kovanicama eura, a tu su i red prirode i umjetnosti.
Cipar tako na svojoj kovanici ima muflona, gdje mu je i stanište.
Francuzi među ostalim, imaju drvo kao simbol života, kontinuiteta i rasta.
Nijemci su odabrali orla kao simbol suverenosti, ali i brandenburška vrata, koja Nijemci smatraju simbolom podjela u hladnom ratu, ali i simbolom ujedinjenja.
Latvija se odlučila na portret latvijske dame njihovog najpoznatijeg slikara, piše Dnevnik.hr.
Malta je odabrala malteški križ. Priča o njemu seže i do prvog križarskog rata 1099. godine, a simbol je časti i zaštite.
Slovaci su na svoj euro stavili dvorac u Bratislavi iz 15. stoljeća, a sadašnji izgled duguju Mariji Tereziji.
Španjolci su izabrali Miguela de Cervantesa, jednog od najvećih španjolskih pisaca poznatog po djelu Don Quijote.
Finci, ljubitelji prirode, na kovanicama imaju floru i faunu. Nisu se odlučili za ono po čemu su planetarno popularni – saunu i Djeda Mraza.
Zemlje Beneluksa biraju monarhe. Belgija – portret kralja Philippea svog trenutačnog monarha.
Nizozemci su stavili profil kralja Willema-Alexandera, koji je od majke 2013. preuzeo tron.
Luksemburg ima portret velikog vojvode Henrija koji već 22 godine vlada tom malom i bogatom državom.
Irska se odlučila za simbol keltske harfe, koja je i dio irskog grba, a važna je za kulturu te nacije, ali je svojataju i Škoti.
Estonija ima geografski prikaz Estonije. Procijenili su da je to najbolje za brendiranje te baltičke zemlje.
Andora među ostalim, ima pirinejsku divokozu i zlatnog orla.
Austrijanci su odabrali osobu bez koje teško da bi glazba bila ista – Mozarta, ali tu se našao i runolist koji često planinari stavljaju na odjeću.
Grci su odabrali prikaz Europe koju otima Zeus u obliku bika.
Talijani su se odlučili na poznati crtež Leonarda da Vincija, ali i rođenje Venerino Sandra Botticellija, jednog od najvažnijih ranorenesansnih slikara.
A što su naši susjedi Slovenci odabrali? Portret pjesnika Franca Prešerna koji je sredinom 19. stoljeća pozvao Slovence na samostalnost. Tu je i Triglav koji se nalazi i na slovenskoj zastavi, lipicance koji su nastali u Sloveniji 1580. godine i bili sastavni dio dvora u Beču. I susjedi vole životinje, pa se tu našla i roda.
magazin
RECEPTI / Žena iz Turske pokazala kako se priprema burek u tavi za 15 minuta: Kaže da je bolji od onog iz pekarnice
Ako vam se čini da je za dobar burek potrebno puno vremena, razvlačenja i umijeća, jedna turska influencerica pokazala je potpuno suprotno.
Ajsenur Altan na svom YouTube kanalu otkriva način pripreme koji traje svega 15 minuta i ne zahtijeva pećnicu, već samo tavu. Rezultat je zlatno hrskav burek koji nije natopljen uljem, a mnogi tvrde da mu je okus čak bolji od onog iz pekarnice.
Sastojci
kore za pitu
1 jaje
oko jedne trećine šalice mlijeka
oko jedne trećine šalice biljnog ulja, plus malo za podmazivanje tave
200 grama feta sira ili mladog svježeg sira
1 žličica sitno sjeckanog peršina
U posudi najprije sjedinite sir i peršin, a ako želite puniji okus, možete dodati i malo mozzarelle. U drugoj zdjeli umutite jaje, pa umiješajte mlijeko i ulje. Dobivenu tekuću smjesu potom spojite sa sirom i dobro promiješajte.
Tavu lagano premažite uljem. Kore rasporedite tako da prekrivaju dno, dok dio ostavite da prelazi preko rubova. Na dno ulijte malo pripremljenog nadjeva. Ostatak kora istrgajte, lagano zgužvajte, umočite u smjesu i ravnomjerno rasporedite po tavi.
Dijelove kora koji vise preko ruba prebacite prema sredini, premažite ih nadjevom i na kraju prelijte sve što je ostalo od smjese. Poklopite i pecite dok donja strana ne dobije lijepu, zlatnu boju. Zatim pažljivo okrenite i kratko zapecite i drugu stranu. Najbolje je poslužiti dok je još topao, uz čašu hladnog jogurta, prenosi Nova.rs.
Zašto je ovaj burek lakši?
Prednost ovog načina pripreme nije samo u brzini. Mješavina jaja, mlijeka i ulja ravnomjerno natapa kore, pa nema viška masnoće koji često opterećuje klasičan burek iz pekarnice. Upravo zbog prekomjerne upotrebe ulja i margarina, kupovni burek može biti težak za želudac.
Ovdje se koristi točno onoliko masnoće koliko je potrebno da se dobije hrskava vanjština i sočan, ali lagan nadjev. Svježi sir u kombinaciji s peršinom daje dodatnu svježinu, zbog čega je ovaj burek istovremeno zasitan i ugodan za jelo, na način na koji se često priprema u Turskoj.
magazin
HNK ZADAR / 25. ožujka premijera predstave “Kod kuće je najgore”
Premijera predstave Glumačkog studija HNK Zadar, nastale prema motivima zbirke priča Ephraima Kishona KOD KUĆE JE NAJGORE, održat će se u srijedu, 25. ožujka u 18:00 sati u HNK Zadar.
Režija: Žana Bumber
Koreografija: Patricia Gospić
Suradnik za govor: Jakov Glasnović
Kostimografija i scenografija: Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar
Izvode: polaznici Glumačkog studija HNK Zadar – mlađa skupina
Posebna zahvala Gradskoj knjižnici Zadar
Uz potporu: GRAD ZADAR, MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA RH
Predstava „Kod kuće je najgore”, nastala prema humorističnoj zbirci priča Ephraima Kishona, na duhovit način prikazuje svakodnevni život jedne obitelji. Iako naslov sugerira da je kod kuće „najgore”, predstava zapravo afirmira obitelj kao mjesto ljubavi, razumijevanja i zajedništva.
Otac, koji je ujedno i pripovjedač, pomalo je zbunjen, ali dobronamjeran te pokušava uvesti red u kući. Majka, koju suprug ironično naziva „najboljom suprugom na svijetu”, praktična je i snalažljiva te često ima posljednju riječ u obiteljskim raspravama. Djeca su živahna, znatiželjna i snalažljiva te svojim postupcima često stvaraju zabavne, ali i pomalo stresne situacije u obiteljskom životu.
Predstava poručuje kako su svakodnevni izazovi u obiteljskom životu univerzalni te da se uz humor i smijeh lakše prevladavaju.
Predstava je namijenjena učenicima od 5. do 8. razreda osnovne škole.
Ulaznice su u prodaji od srijede, 18. ožujka na blagajni HNK Zadar. Cijena ulaznice iznosi 5 eura.
magazin
DVOSTRUKI OSCAROVSKI PROGRAM U KINO ZONI: Povratak oskarovskih laureata „Jedna bitka za drugom” i „Sentimentalna vrijednost”
Kino zona ovoga tjedna publici donosi posebnu repriznu priliku za gledanje dvaju recentnih filmskih naslova koji su već ranije prikazani u programu, a sada se ponovno vraćaju na veliko platno nakon iznimnog uspjeha na dodjeli Oscara. Riječ je o filmovima „Jedna bitka za drugom” i „Sentimentalna vrijednost”, koji će se prikazivati u Polivalentnoj dvorani Providurove palače u večernjem terminu od 20:15 sati.
U srijedu, 18. ožujka, na rasporedu je „Jedna bitka za drugom”, novi film američkog redatelja Paula Thomasa Andersona, koji je već proglašen jednim od ključnih filmskih ostvarenja godine. Radnja prati Boba, ocvalog revolucionara, neprestano napušenog i paranoičnog pripadnika naoružane skupine aktivista koja napada pritvorske centre za migrante na meksičko-američkoj granici. Njegove nevolje započinju kada mu nestane kći Willa, a istodobno se pojavljuje i njegov zakleti neprijatelj iz prošlosti.
Film je inspiriran satiričnim romanom „Vineland” Thomasa Pynchona, u kojem ovaj veliki postmodernistički pisac daje osebujan pogled na transformaciju američkog političkog i mentalnog krajolika od revolucionarnih 1960-ih do reakcionarne Reaganove ere 1980-ih. Kritika je film već okarakterizirala kao Andersonovo remek-djelo, ističući njegovu kombinaciju akcije, trilera i crne komedije, kao i snažne glumačke izvedbe predvođene Leonardom DiCapriom i Seanom Pennom.
Nakon nedavnog trijumfa na Oscarima, gdje je osvojio čak šest nagrada uključujući one za najbolji film i režiju, „Jedna bitka za drugom” dodatno je učvrstio svoj status jednog od najvažnijih filmova godine, uz niz priznanja na Critics’ Choice Awards, Zlatnim globusima i BAFTA-i.
Dva dana kasnije, u petak 20. ožujka, Kino zona donosi „Sentimentalnu vrijednost”, novi film norveško-danskog autora Joachima Triera, jednog od najistaknutijih suvremenih europskih redatelja. U središtu priče je Gustav Borg (Stellan Skarsgård), redatelj koji je cijeli život stavljao posao ispred obitelji, narušivši odnos sa svojim kćerima Norom (Renate Reinsve) i Agnes. Kada Nora, danas uspješna kazališna glumica, odbije sudjelovati u njegovu novom filmu, Gustav se okreće mladoj holivudskoj zvijezdi Rachel Kemp (Elle Fanning). No, film temeljen na obiteljskoj tragediji postupno ponovno otvara stare rane i privlači interes njegovih kćeri.
„Sentimentalna vrijednost” već je ranije osvojila Grand Prix na Filmskom festivalu u Cannesu, kao i nagrade Europske filmske nagrade i Zlatni globus, a svoj uspjeh okrunila je i Oscarom za najbolji međunarodni film uz niz dodatnih nominacija. Film se ističe emocionalnom autentičnošću, psihološkom nijansiranošću i izbjegavanjem patetike, što ga čini jednim od najzrelijih i najdojmljivijih europskih ostvarenja posljednjih godina.
Oba filma već su imala svoje projekcije u programu Kino zone, no njihov izniman međunarodni uspjeh i nagrade koje su osvojili pružaju publici jedinstvenu priliku da ih ponovno doživi na velikom platnu, i to u reprezentativnom prostoru Providurove palače.
*Ulaznice po cijeni od 5 eura mogu se kupiti na samoj lokaciji prikazivanja, Polivalentnoj dvorani Providurove palače, od 17 h te putem platforme CoreEvent.
*Ulaznice se mogu rezervirati porukom u inbox profila Kino Zone na Facebooku i Instagramu, e-mailom na: info@kino-zona.com te SMS i WhatsApp porukom na 099/7208342.
*Program Kino Zone sufinanciran je sredstvima Grada Zadra, Zadarske županije, Zaklade kultura Nova, Hrvatskog audiovizualnog centra i Turističke zajednice grada Zadra.






