Connect with us

Hrvatska

Mijenja se trajanje COVID potvrda, Capak objavio nova pravila za izolaciju i samoizolaciju

Objavljeno

-

Članovi Nacionalnog stožera i epidemiolozi na sastanku su dogovorili nove epidemiološke mjere. Ministar Davor Božinović rekao je da će se Hrvatska od 1. veljače uskladiti s rješenjima vezano za pandemiju koronavirusa koja je donijela EU.

– 1. veljače će se produžiti odluke koje su već na snazi, do kraja veljače. S tim da će najveću promjenu doživjeti uredba koja se tiče prelaska preko hrvatske granice, a zapravo preko granica svih članica EU. Po tome, od 1. veljače će se izdavati digitalne COVID potvrde za one koji su cijepljeni s dvije doze, nakon 14 dana od primitka druge doze se računa 270 dana, a dosad je bilo 365 dana. Kod PCR-a se ne mijenja ništa, 72 sata od testiranja. Što se tiče BAT testa, s njim će se moći prijeći granica ako nije prošlo više od 24 sata od datuma testiranja. Kad je u pitanju preboljenje, 180 dana od preboljenja. Od 1. veljače će i hrvatska agencija za komercijalnu djelatnost u suradnji s HZJZ izdavati COVID potvrde s tim rokovima važenja.

– Postoji i nacionalna komponenta gdje države koriste COVID potvrde za određene djelatnosti. Tu smo, nakon razgovora, zaključili da ne bismo mijenjali ništa s obzirom da je trenutni sustav uhodan. Svi koji imaju ranije izdane COVID  potvrde će moći koristiti ih do onog datuma dokad im je izdano, a to je 365 dana. Od 1. veljače sve COVID potvrde će se izdavati s novim rokovima. Kad govorimo o preboljenju, mi smo tražili u nekoliko navrata da se prizna BAT test kao dokaz preboljenja u COVID potvrdama. To još nije na razini EU odlučeno kako smo htjeli, ali sve se više zemalja pridružuje toj inicijativi. Očekujemo da će se taj logičan prijedlog prihvatiti.

– Drugi dio sastanka bio je posvećen mogućnosti skraćenja izolacije i samoizolacije jer zbog brzine širenja omikrona dolazi do opterećenja zdravstvenog sustava i društva, odnosno javnih djelatnosti, esencijalnih funkcija, rekao je Božinović.

O tome je nešto više rekao Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

– U cijeloj Hrvatskoj prevladava omikron, radi se o blažoj bolesti pogotovo za cijepljene, ali varijanti koja je naučila zaobilaziti imunološki sustav i zaražava one koji su već preboljeli ili su cijepljeni i širi se daleko brže nego sve dosadašnje varijante. Inkubacija traje nešto kraće nego kod prethodnih bolesti, osoba je i nešto kraće zarazna što nam daje mogućnost da razmišljamo o skraćenju izolacije i samoizolacije. Jučer je izašao dokument ECDC-a koji preporučuje zemljama da o tome razmisle, pogotovo kad postoji opterećenje društva. To će biti regulirano preporukama HZJZ-a koje će se donijeti vrlo skoro. Razmišljamo u smjeru skraćenja karantene za sve cijepljene na 7 dana i o skraćenju izolacije za bolesne osobe koji imaju blagu ili srednje tešku bolest na 5 dana, s tim da bi izašli iz izolacije trebaju biti 24 sata bez simptoma i napraviti BAT test. Za sve ostale necijepljene,izolacije će ostati kao i do sada, rekao je Capak.

– Što se tiče boostera, stvari nisu definirane. Izdajemo 365 dana nakon primitka treće doze jer još nema znanstvenih dokaza dokle bi taj booster vrijedio. Ulazak u Hrvatsku, ali i u druge države članice EU s EU digitalnim covid-potvrdama moći će se ostvariti smao temeljem ovih pravila koja vrijede od 1. veljače. Ne mijenjamo samo dio za uporabu unutar Hrvatske. Ali ako putujete ili dolazite u Hrvatske, onda vrijede ova nova pravila, istaknuo je Božinović.

Na pitanje novinara o testiranju učenika u školama navodi da postoji kontigent testova na skladištu.

– Ne treba čekati da se cijela isporuka od tri milijuna dogodi već se može krenuti vrlo brzo uz dobru organizaciju, rekao je.

Božinović je rekao da je varijantu omikron gotovo pa nemoguće zaustaviti.

– Zato je najvažnije nositi maske, ukidanje mjera nigdje nije na stolu. Britanija nema COVID potvrde, a i oni imaju neka pravila, odgovorio je na pitanje o mogućem ukidanju mjera.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Vruć saharski zrak i dalje stiže u Hrvatsku, a jedan vremenski fenomen je ove godine izostao

Objavljeno

-

By

Duboka ciklona s Atlantika premjestila se nad Veliku Britaniju i prostire se preko Biskajskog zaljeva do zapadnog Sredozemlja.

Nalazimo se na prednjoj strani ciklone uz jako jugozapadno strujanje po visini i prizemlju te se nastavlja pritjecanje vrućeg zraka iz saharskog bazena. Jutros je jugozapadnjak u zavjetrini Dinarida popraćen s jakim fenskim efektom te je u Gospiću i Ogulinu izmjerena temperatura visokih 13,5C.

Danas će vrijeme biti pretežno sunčano uz promjenljivu naoblaku. Rijetki pljuskovi mogući su u gorskim krajevima i na Kvarneru. Puhat će jak lebić i oštro a na južnom Jadranu jugo. Najviše dnevne temperature zraka od 19 do 25C.

Sutra u subotu pretežno sunčano i iznadprosječno toplo uz jak jugozapadnjak a na južnom Jadranu i olujno jugo. Povremeno više naoblake na Kvarneru i u Gorskom kotaru gdje je moguća i pokoja kap kiše. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od 8 do 13 a na Jadranu oko 14. Najviše dnevne oko 22 a u Slavoniji i Baranji i do 28C.

Nedjelja nastavak promjenljivog vrlo toplog vremena s maksimalnom dnevnom temperaturom u istočnim krajevima unutrašnjosti i do 30C. Na Jadranu i uz Jadran zbog jakog juga povećana naoblaka na planinama zaobalja uz malu vjerojatnost za pokoji pljusak.

U ponedjeljak naoblačenje sa zapada uz kišu i jako jugo. Kiša će se brzo sa sjevernog Jadrana proširiti na unutrašnjost i srednji i južni Jadran . Mjestimice su moguće veće količine oborine osobito u Gorskom Kotaru Lisci i dalmatinskoj zagori. Zahladit će tako da će temperature zraka biti u okviru prosjeka za doba godine od 10 do 14 u unutrašnjosti a na Jadranu oko 16.

U Nastavku tjedna promjenljivo oblačno i uglavnom suho vrijeme uz postupan porast temperature zraka. Na Jadranu će i dalje puhati jugo i jugozapadnjak, te možemo konstatirati da ove godine nije bilo marčane bure.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

OPREZ! / U jednom slatkišu pronađen zabranjeni sastojak koji može dovesti do karcinoma crijeva

Objavljeno

-

By

Unsplash

Na hrvatskoj je granici zaustavljena pošiljka žvakaćih guma koja je sadržavala titanov dioksid u količini od 1,18 posto, što je prilično visok udjel, priopćili su u četvrtak iz europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Riječ je o aditivu E171 koji se od 2022. godine ne smije upotrebljavati u hrani na području Europske unije, piše Danica.

Pošiljka žvakaćih guma s okusom mente je uništena nakon što su hrvatski inspektori utvrdili prisutnost zabranjene tvari.

Titanov dioksid glavnom se upotrebljava u slasticama omiljenima među djecom: žvakaćim gumama, slatkišima, čokoladi, sladoledu.

Europska agencija za sigurnost hrane nakon brojnih znanstvenih istraživanja zaključila je kako aditiv E171 može biti genotoksičan, odnosno štetan za zdravlje ljudi, s rizikom od karcinoma. Istraživanja na miševima pokazala su da visoke doze titanova oksida mogu dovesti do karcinoma crijeva.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu