Svečanim programom u Zadru obilježena je 33. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata kojom je oslobođen znatan dio zadarskoga zaleđa. Središnji dio obilježavanja započeo je tradicionalnom budnicom Gradske glazbe, koja je prošla središtem Poluotoka.

Počast poginulim hrvatskim braniteljima odana je kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru. U protokolarnom dijelu sudjelovali su ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i predstavnici lokalne i regionalne vlasti predvođeni županom Zadarske županije Josipom Bilaverom i gradonačelnikom Zadra Šimom Erlićem. Obilježavanju su nazočili i sudionici VRO Maslenica, obitelji poginulih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga te izaslanstva gradova i županija.

Vijenci su potom položeni i kod spomen-obilježja 3. bojne „Imotski sokolovi“ i 4. gardijske brigade „Pauci“ u Ulici Ante Starčevića, u krugu Policijske uprave zadarske, kao i u uvali Jazine kod Kocke – spomenika hrvatskim braniteljima.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved tom je prigodom podsjetio na iznimno teške okolnosti u kojima se Zadar nalazio tijekom rata, istaknuvši kako je grad bio na prvoj crti bojišnice, izložen svakodnevnim granatiranjima, stradanjima civila te dugotrajnim nestancima struje i vode.

„Hrvatska je tada bila presječena, s potpuno odvojenim sjeverom i jugom. Unatoč tomu, narod je izdržao teške uvjete života. Iako su postojali pokušaji da se mirnim putem osigura prestanak napada na Zadar i povlačenje neprijatelja, bilo je jasno da je operacija Maslenica nužna. Ona zauzima posebno mjesto u cjelokupnom Domovinskom ratu jer su u njoj sudjelovale sve grane Hrvatske vojske i policije, a pokazala je našu sposobnost da oslobodimo vlastiti teritorij. Time smo poslali jasnu poruku – da smo spremni. Konačno, tu smo spremnost potvrdili 1995. godine u operaciji Oluja, kada smo ponovno spojili hrvatski sjever i jug“, poručio je Medved.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver zahvalio je svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u operaciji Maslenica, prisjetivši se i svih poginulih u Domovinskom ratu te njihovih obitelji.

„Maslenica je bila jedna od ključnih prekretnica Domovinskog rata. Njome su stvoreni temelji za kasnije oslobodilačke operacije, osobito za Vojno-redarstvenu operaciju Oluja. U ovoj je akciji oslobođen velik dio Zadarske županije, a konačno oslobođenje dovršeno je upravo u Oluji. Posebno me raduje i sudjelovanje mladih u današnjem obilježavanju, jer to jasno pokazuje da se žrtva Domovinskog rata pamti i da ćemo tu uspomenu nastaviti njegovati i u budućnosti“, istaknuo je Bilaver.

U sklopu programa obilježavanja 33. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, u Koncertnoj dvorani braće Bersa održan je panel „Kad hrabrost ima lice žene“, posvećen ženama sudionicama Domovinskog rata i njihovoj često zanemarenoj, ali neizostavnoj ulozi u obrani Hrvatske.

Panel je okupio tri iznimne žene čije su životne priče snažno obilježene ratnim iskustvom. Ana Vukojević, sudionica Domovinskog rata i pripadnica Samostalnog odreda naoružanih brodova HRM-a, govorila je o ratu proživljenom kroz uniformu, ali i kroz osobnu tragediju kao kći Kate Šoljić – Majke hrabrosti, koja je u Domovinskom ratu izgubila sva četiri sina. U svom svjedočanstvu posebno je istaknula dugogodišnju bol obitelji nestalih, jer svoga supruga Ivana do danas još nije pronašla, kao ni istinu o njegovoj sudbini.

Jelena Kolega, medicinska sestra i hrvatska braniteljica, sudionica VRO Maslenica, iznijela je potresna iskustva s prve crte bojišnice, uključujući ranjavanje u borbenim djelovanjima te trajne posljedice koje je rat ostavio na njezino zdravlje i život. Njezina priča svjedoči o hrabrosti, profesionalnoj predanosti i snazi žene koja je u najtežim trenucima spašavala druge, ne štedeći sebe.

Sanda Špika, medicinska sestra i hrvatska braniteljica, govorila je o iskustvu rada u sanitetskim službama na prvoj crti bojišnice, ali i o osobnoj tragediji – gubitku supruga, zapovjednika Denisa Špike. U samo četiri mjeseca života postala je žena, udovica i majka, a njezino svjedočanstvo snažno je dočaralo ljudsku dimenziju rata i težinu života nakon gubitka.

Panel je protekao u tišini, poštovanju i snažnim emocijama, a poseban doprinos programu dali su glazbeni nastupi mlade Nine Vujević, čije su izvedbe dodatno naglasile dostojanstvo i simboliku večeri.

Panel „Kad hrabrost ima lice žene“ kojeg je organizirala Udruga Žene u Domovinskom ratu još je jednom podsjetio na neizbrisivu ulogu žena u Domovinskom ratu te na važnost očuvanja sjećanja i prenošenja istine budućim generacijama.