Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

SREDSTVIMA PROJEKTA PEPSEA: Uređaj proizveden i razvijen u Hrvatskoj od zagađenja će štititi rijeku Zrmanju

Objavljeno

-

U sklopu projekta PEPSEA – Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution, u srijedu 8. prosinca 2021. godine, počelo je postavljanje opreme za nadzor u kanjonu rijeke Zrmanje.

Osnovni cilj projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora i očuvati biološku raznolikost jadranske regije. Na prostoru Zadarske županije definirane su dvije pilot lokacije za provedbu projektnih aktivnosti – kanjon Zrmanje i luka u Salima.

Postavljanju opreme prisustvovali su ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA Marina Dujmović Vuković, načelnik općine Jasenice Stipe Vulić te direktor tvrtke GEOLUX d.o.o. Tomislav Grubeša.

„Kroz ovaj projekt i talijanska i hrvatska strana nastoje spriječiti i poboljšati stanje te na ovaj način osigurati kvalitetniju i prevenciju i nadzor. Ide se prema cilju osiguravanja boljeg života ljudi u priobalju. U našoj županiji ovakvi će se uređaji postaviti na Zrmanji i Salima. Također, ovakve uređaje postavit ćemo i u Splitsko-dalmatinskoj te Šibensko-kninskoj županiji.“- kazala je ravnateljica Dujmović Vuković.

Načelnik Vulić nije krio oduševljenje postavljanjem senzora jer će sad u vrlo kratkom roku dobivati informacije o potencijalnom zagađenju Zrmanje što dovodi do pravovremenog reagiranja.

„Uređaji će se postaviti na stijenu iznad vrulja odnosno izvora gdje su znanstvenici već prije utvrdili da iz tog mjesta izlazi nafta koja se prosijava kroz krški teren.“- objasnio je direktor Grubeša.

„Samo ove godine, u preko 50 zemalja svijeta, izvezeni su takvi uređaji koji se koriste za detekciju i hidroloških i ekoloških parametara na brojnim svjetskim rijekama i jezerima, a najmanje u Hrvatskoj. Zapravo nam je jako drago da napokon imamo priliku takvo nešto staviti i kod nas. Ovo je kompletno hrvatski proizvod koji je proizveden i razvijen u Hrvatskoj i evo sad će od zagađenja štititi hrvatske rijeke, odnosno rijeku Zrmanju.“- dodao je Grubeša.  

Vrijednost opreme s PDV-om iznosi 350.825,00 kn. Nabavljen je senzor za detekciju ulja na površini vode, beskontaktni mjerač vodostaja, beskontaktni mjerač površinske brzine vode, meteorološka stanica te videonadzor inteligentnog sustava za nadzor pomorskog prometa te klasifikaciju plovila za dvije navedene lokacije na području Zadarske županije. Svrha nabavljene opreme je pravovremena detekcija onečišćenja s ciljem smanjenja posljedica istog.

Nakon postavljanja opreme u kanjonu Zrmanje, iduća aktivnost je postavljanje opreme u luci Sali.

U sklopu projekta nabavila se i dodatna oprema za nadzor, među kojom je i dron kojim će se nadzirati zadarski akvatorij u skladu s najnovijim tehnologijama. Oprema će biti na raspolaganju Operativnom centru Zadarske županije za provedbu plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Zadarskoj županiji, a bit će smještena u Javnoj vatrogasnoj postrojbi koja ima 24 satno dežurstvo.

Projekt PEPSEA sufinanciran je iz Programa prekogranične suradnje Italija – Hrvatska 2014.-2020. Nositelj projekta je Agencija za regionalni razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a u projektu sudjeluje još sedam partnera, tri hrvatska i četiri talijanska. Provedba projekta počela je 1. siječnja 2019. godine, a kraj je predviđen 30. lipnja 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta PEPSEA iznosi 2,9 milijuna eura. Udio Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA iznosi 591.308,90 eura, od čega su bespovratna EU sredstva 502.612,56 eura.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

IZVANREDNI RADOVI! U petak bez vode ulica Franje Franceva!

Objavljeno

-

By

Zbog izvanrednih radova na vodoopskrbnom sustavu u Zadru, dana 30.09.2022. godine (petak) u vremenu od 08:30h do 14:00h bez vode biti će potrošači u ulici:

Franje Fanceva

Tijekom radova do ponovne uspostave vodoopskrbe, cisterna s vodom za ljudsku potrošnju biti će smještena u ulici Franje Fanceva, kod k. br. 40.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) RAŠTANE/SV. PETAR Probijeni putovi, asfaltirane ceste…

Objavljeno

-

By

U Općini Sv. Filip i Jakov radi se punom parom.

Probijen je i tamponiran put širine tri metra (Donje Raštane),

tamponiran put predio Katuše (Donje Raštane),

asfaltirana cesta – spoj groblja i osnovne škole dužine 150 metara i tri metra širine (Sv. Petar),

te asfaltiran trg kraj crkve te dva odvojke ceste kraj plaže u Sv. Petru.

Pogledajte fotografije:

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) ZNANSTVENI KOLOKVIJ SVEUČILIŠTA U ZADRU I ŽUPE SV. MIHOVILA Kožino treba zadržati svoje posebnosti i identitet u okviru Zadra i Zadarske županije

Objavljeno

-

By

Sveučilište u Zadru i Župa sv. Mihovila jučer su u Kožinu priredili znanstveni kolokvij „Kožino – temeljne odrednice mjesnog identiteta: prostor, prošlost i jezična baština“, na kojemu su znanstvenici iz različitih područja izlagali o svim aspektima ovog mjesta u prošlosti i sadašnjosti.

Uvodno slovo održao je kožinski župnik don Francizek Kowal, koji je istaknuo kako su svećenici glagoljaši ostavili veliki trag u ovom mjestu, budući da su bili odgovorni za vjerski život te čuvali identitet mještana.

Prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić rekao je kako je misija ove ustanove povezanost s lokalnom zajednicom, koja je predmet istraživanja ali i vrhunsko nadahnuće čijem razvoju nastoji pridonijeti.

– U novije vrijeme svjedočimo promjeni identiteta Kožina, koje uz nove stanovnike i novi tip izgradnje doživljava veliku preobrazbu. Ovakvi skupovi su važni jer radimo rekapitulaciju znanstvenih spoznaja, uvažavajući ono što su istraživali naši prethodnici. Promišljamo vrijednost prostora i kulturne baštine te budućnost odgovarajućih prostornih cjelina. Ta budućnost velikim dijelom se zasniva na jednoj gospodarskoj djelatnosti, turizmu. Valjalo bi ipak uvažavati sve posebnosti mjesta kako biste bili prepoznatljiv dio Zadra, Zadarske županije i cijele domovine, rekao je Faričić.

Prof. emeritus Damir Magaš iznio je suvremena geografska obilježja Kožina, koje je uglavnom karakterizirano vapnencem, sredozemnom klimom i prosječnom temperaturom od oko 25 stupnjeva. Prema posljednjem popisu je pao na 800 stanovnika, no već dugo je prisutan trend da se sve manje gradi i živi u staroj jezgri, uz cestu Zadar – Nin i jugozapadno od nje, a sve više uz obalni pojas, u zoni od sv. Bartula do sv. Petra.

Prof. emeritus Nikola Jakšić iznio je zanimljive crtice iz povijesti, među njima i onu o imenu Kožino. Naime, Kožo Saladin bio je u drugoj polovici 13. stoljeća daleko najbogatiji Zadranin s brojnim posjedima u okolici, pa tako i na području današnjeg Kožina. Nije imao nasljednika i svoj imetak je prenio na nećaka Bartula, koji je dobio sina Kožu, a baš po njemu je mjesto dobilo ime (Kožino Selo – Kožino).

U srednji vijek Zadar je ušao s naslijeđenim granicama iz antičkog doba, dok su Petrčane i Kožino ostali na teritoriju srednjovjekovne hrvatske kneževine, kasnije kraljevstva. Zadrani su stalno nastojali proširiti svoj ager i u tome su uspjeli u 15. stoljeću, prisvajajući terene preko crte razgraničenja, što je potvrdio Petar Krešimir. O izlasku iz antičkih granica svjedoči i zemlja u Petrčanima koju su kupile benediktinke u doba opatice Čike od dotadašnjih vlasnika Hrvata.

Dr. sc. Grozdana Franov Živković došla je do zanimljivih otkrića istraživanjem glagoljskih rukopisnih dokumenata. U njima se može pratiti kako je 1707. godine Kožino palo na svega 64 stanovnika. Nije bilo spomena male djece, što znači da su prethodile godine gladi pa ili žene nisu mogle rađati ili su djeca umirala pri porodu, što se nije upisivalo u matične knjige.

Zanimljivo je i da u njima nema djece do 10 godina, iako je u tom vremenu 50 posto umrlih bilo baš u toj dobi. Ona su se vjerojatno upisivala u posebnu knjigu, koja nije sačuvana. Što se tiče uzroka smrti, oni se ne bi navodili, jer se često nisu niti znali, već bi se navodile okolnosti smrti – je li osoba bila bolesna ili je umrla „naglo“. Za Lucu Dević tako se 1742. godine napisalo da se „nije mogla pričestiti ni primiti sveto ulje jer je bila tako bolesna da joj se od smrada nije moglo pristupiti“.

Žene i muževi u ovim su knjigama imali različita prezimena, jer bi svećenik upisivao ono što bi mu pri upisu rekli, a to je iz koje obitelji potječe te bi joj ostalo i djevojačko prezime. Prezimena nisu bila stalna, već su se mijenjala također ovisno o tome kako su ih u selu „zvali“. Tek u 18. stoljeću ti nadimci pretvorili su se u stalna prezimena.

U nastavku su obrađene druge cjeline iz kožinske povijesti i geografskih karakteristika. Prorektor Faričić istaknuo je kako je Sveučilištu stalo da okupljanje ne ostane samo na riječima i dojmovima, te bi na temelju izlaganja, ali i suradnje mještana, sve trebalo biti okrunjeno monografijom, koja neće stajati samo kao ukras u ormaru, već će se rado čitati i dijeliti s prijateljima i gostima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi

U trendu