Connect with us

Hrvatska

PODJELE U DRUŠTVU Uzinić: “Radije bih umro od cjepiva, nego da ja uzrokujem smrt i bolest jer nisam cijepljen”

Objavljeno

-

Ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med. rekao je u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno” kako ga zabrinjava stanje do kojeg je došlo u društvu.

– Mi smo u stanju jedne nacionalne kolektivne ugroze i to virusom koji je nepredvidiv svojim ponašanjem i žalosti me ova činjenica da smo se oko toga kao društvo podijelili. Odgovorno tvrdim ovdje pred svima, istina je samo Bog, vjernik sam i ne mogu razumjeti ovakve skupove koji se događaju u Hrvatskoj. Ljudi sebi uzimaju za pravo da nose slike Majke Božje, Isusa Krista, kao da ja nemam pravo na to, iako sam cijepljen tri puta, poručio je.

Naglasio je kako smo se našli u situaciji da moramo braniti nacionalnu sigurnost i nacionalni kolektivitet od neodgovornih pojedinaca.

Dodao je da se očito vidi kako je prosvjed u Zagrebu bio politički, usmjeren protiv aktualne Vlade. Rekao je kako je prosvjed bio dobro organiziran, ali i dobro plaćen.

– Politika snosi značajan dio odgovornost. Nalazimo se na jednoj prekretnici i jedino mjerama možemo sačuvati kolektivnu sigurnost, poručio je.

Ćorušić je istaknuo kako cjepivo nije eksperimentalno, već da to cjepivo štiti ljudske živote, jer u KBC Zagreb trenutno na 212 postelja, osamdeset posto ljudi nije cijepljeno. 

Monsinjor Uzinić: Pismo HBK je zloupotrebljeno

Ulje na vatru dolilo je i pismo Hrvatske biskupske konferencije, koje ne slijedi poruke pape Franje. Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako je prestroga osuda toga pisma, jer je ono zloupotrebljeno.

– Međutim, u njemu ima elemenata koji nisu toliko istaknuti, a važni su. Recimo potiče se na promišljane i na konstruktivnu suradnju. Odbijanje testiranja i cijepljenja nije ono što su biskupi i Stalno vijeće hrvatske biskupske konferencije željeli poručiti s tom porukom, poručio je.

Dodao je kako ta poruka ne komentira papine izjave, nego komentira izjave Kongregacije za nauk vjere.

– Nakana je bila više govoriti, je li cjepivo prihvatljivo ili nije prihvatljivo. U samoj poruci se govori da bez obzira na koji se način došlo do cjepiva, to je cjepivo za nas ipak prihvatljivo, istaknuo je monsinjor Mate Uzinić.

Komentirao je i prosvjed u Zagrebu.

-To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranje vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao. Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje, naglasio je.

– Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u Crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo negoli zlo čini, rekao je. 

Kazao je kako bi radije tu poruku gledao u kontekstu one poruke pape Franje, kao što je i sam napravio s porukom na svom Facebook profilu.

– Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je Papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi, dodao je. 

Istaknuo je kako je zanimljivo primijetiti da danas u Hrvatskoj imamo mnoge koji se nazivaju katolici, a njihovo vjerovanje nama veze s katoličkim naučavanjem.

Rekao je kako je zanimljivo da se isti ljudi koji se zalažu za život, a u drugoj situaciji inzistiraju na pravu za slobodu. 0 seconds of 6 minutes, 12 secondsVolume 0% 

Maldini: Cijela situacija utječe na podjele u društvu

Podijelila se i politička scena. SDP traži strože mjere i kritizira Vladu da mjere nisu dovoljno stroge niti odluke dovoljno odlučne. S druge strane Most prikuplja referendum o COVID potvrdama, te sam predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović odbija provoditi COVID potvrde kod sebe u Uredu predsjednika.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini, Sveučilište u Dubrovniku istaknuo je kako cijela situacija utječe jako na podjele u društvu.

 – Ako govorimo s pravno-političkog aspekta, onda cijelu ovu situaciju, odnosno mjere utemeljujemo na dva zakona – Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, te Zakonu o sustavu civilne zaštite, poručio je.

Dodao je da njihove novelacije, koje su bile i koje predstoje, na tragu su poboljšanja i da se zaštiti javni interes, odnosno javno zdravlje.

Maldini je rekao kako su i ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da nema nikakvih prijepora na način kako se provode ti zakoni u smislu mjera zaštite.

Dodao je ako gledamo s političke strane i demokratskom kontekstu, onda govorimo o pravima i obvezama.

– Imamo građanska prava i građanske slobode koji demokratski poredak jamči, ali se ne može gledati sam, već se moraju gledati i građanske obveze, naglasio je.

Maldini je poručio kako ne treba skupljati jeftine političke bodove na stvarima kao što je ova bolest. 

Ambriović Ristov: Svi cijepljeni doprinose manje epidemiji

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako su sve teze opasne koje nisu temeljene na znanstvenim istraživanjima.

Trenutno se govori o protivnicima COVID potvrda, koji temelje svoju tezu da se COVID potvrde besmislene kao da se cijepljeni i necijepljeni mogu zaraziti.

– No ta informacija je izvađena iz konteksta, no ono što je kompletna informacija je da oni koji su cijepljeni upola manje imaju vjerojatnost da će se zaraziti. Kada se i zaraze, oni kraće šire virus. Dakle, svi cijepljeni doprinose manje epidemiji, poručila je Ambriović Ristov.

Dodala je kako na raspolaganju stoji testiranje, ali se ne može testirati cijelu populaciju. Zato se testiraju necijepljenje osobe. Kazala je da je cjepivo dobro istraženo i ispitano. Ono je sigurno.

Istaknula je kako znanstvenici trebaju govoriti istinu u javnosti, a ako nemaju sve informacije onda ne mogu govoriti u javnosti. 

Vinković:  Da je jezik bio jednostavniji, možda bi se više i razumjelo o cjepivu

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je kako prosvjedi u Belgiji i Hrvatskoj nisu jednaki. U Belgiji su se okupili i lijevi i desni, srednji i umirovljenici i svi su došli bez maske. Najmanje se prosvjeduje zbog COVID-a.

Rekao je kako je problem bio jer jezik znanstvenika nije bio jednostavan i mnogi ih nisu razumjeli.

– Da je jezik bio jednostavniji, možda bi ih se više i razumjelo. Neki su govorili da cjepivo drži sigurnu zaštitu, ali se nije znalo vrijeme te zaštite. Drugi su govorili drugačije, dodao je. 

“Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt.” – monsinjor Mate Uzinić

“Treba se držati epidemioloških mjera”

Ćorušić je rekao kako koronavirus nije bezazlen, one osobe koji ne vjeruju u njega treba poslati u bolnicu da vide kako to izgleda. Smatra neprimjerenim ponašanjem predsjednika države o ovoj situaciji, te ga čudi njegova podrška pismu HBK-a.

Dodao je kako je pismo HBK-a trebao biti bolje sročen. Ćorušić je ponovio kako se treba držati epidemioloških mjera, te se treba cijepiti.

Maldini je naglasio kako odluke Stožera se ne trebaju preseliti u Hrvatski sabor, jer njihove su odluke utemeljene već na postojećim zakonima.

– Građanska sloboda, ne može biti veća od prava na život, poručio je.

Ambriović Ristov kazala je kako joj nije jasno da ljudi ne vjeruju znanosti. Dodala je kako su cijepljeni ljudi ipak zaštićeni i trebamo biti sretni, jer imamo cjepivo.

– Ne pokazujemo dovoljno zahvalnost što smo imali u protekle dvije godine, a pogotovo sada.

Vinković je rekao da se u Belgiji vidi procijepljenost prema regijama. Najviše smrtnih slučajeva ima u Brusselsu, jer je tamo i najmanja procijepljenost.

No, mjere su puno strože nego u Hrvatskoj, to očito građani Hrvatske ne shvaćaju. 

Predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta “Ruđer Bošković” i članica Znanstvenog savjeta Vlade prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov kazala je kako građani Hrvatske trebaju vjerovati znanstvenicima i liječnicima. Kazala je da bi ona uvela i puno širu primjenu COVID potvrda.

Politolog prof. dr. sc. Pero Maldini istaknuo je kako trebamo biti solidarni, a ne slušati glasnu manjinu koja prikupe jeftine političke bodove.

Vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković poručio je ako ljudi žele raditi u institucijama, onda se moraju i testirati.

Nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić naglasio je kako mi je žao što se zloupotrebljavaju poruke koje se šalju, a one ponekad nisu ni posve jasne, no, važno je u ovom vremenu prepoznati ne samo svoja prava, već treba prepoznati i odgovornost, koju treba pretvoriti u ljubav. Pozvao je sve ljude da se cijepe. 

 
Nastavi čitati
1 Comment

1 Comment

  1. covid 21

    25. studenoga 2021. at 19:56

    Što se mene tiče, ono prvo.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Sezona je bonusa: Evo tko ima pravo na njih i što donosi 13. plaća

Objavljeno

-

By

Vlada je početkom godine podigla maksimalne iznose određenog broja neoporezivih isplata, čime je poslodavcima otvorila dodatni prostor za nagrađivanje zaposlenika u ovoj godini. Između ostaloga, povećani su neoporezivi iznosi božićnice, naknade za godišnji odmor, naknade za troškove prehrane i dnevnica za službena putovanja.

Kada je riječ o neoporezivim isplatama radnicima koje se temelje na uspjehu poslovanja, poslodavcima je na raspolaganju mogućnost isplate nagrade za radne rezultate.

Riječ je o tzv. bonusima te se mogu isplaćivati kao dodatak na mjesečnu plaću i/ili jednom godišnje za postignute individualne rezultate. Bonusom se smatraju naknade koje se isplaćuju kao nagrada za dobro obavljen posao koji je rezultirao ostvarenim primitkom iznad plaće za redovit rad prema ugovoru o radu.

Treba naglasiti da Zakon o radu ne propisuje pravo na isplatu nagrade za radne rezultate. Poslodavci isplaćuju bonuse na temelju kolektivnih ugovora, pravilnika o radu i drugih internih akata, kojima su određeni kriteriji za isplatu, piše tportal.

Fond nagrada ovisi o poslovnim rezultatima tvrtke, a način raspodjele ovisi o utvrđenim kriterijima. Neki poslodavci isplaćuju bonuse samo dijelu radnika koji su postigli najbolji učinak, a kod nekih se nagrađuju svi radnici u okviru određenog raspona nagrada.

Nagrada za radne rezultate

Posebna kategorija su menadžerski bonusi te su regulirani menadžerskim ugovorima. Kod menadžera se najčešće radi o isplatama godišnjih nagrada po shemama poticaja ili pravu korištenja opcijske kupnje dionica. Kod viših upravljačkih razina bonusi čine 30 do 60 posto godišnje fiksne plaće.

Isplate bonusa smatraju se dohotkom od nesamostalnog rada koji nije plaća za određeni mjesec, već godišnja isplata koja nije pokrivena radnim satima. Ovakav oblik nagrađivanja do određenog iznosa je neoporeziv. U sklopu poreznih izmjena od početka ove godine povećan je maksimalan neoporezivi iznos nagrade za radne rezultate s 995,43 na 1120 eura.

Puni neoporezivi iznos nije uvjetovan ugovorenim fondom radnog vremena te se može u jednakom iznosu isplatiti radnicima zaposlenima s punim i onima s nepunim radnim vremenom.

Ako se neoporeziva nagrada isplaćivala tijekom godine, u praksi često kao dodatak uz redovnu mjesečnu plaću, za godišnji bonus moguće je neoporezivo isplatiti samo iznos do ukupno 1120 eura.

No ako se nagrada za radne rezultate isplaćuje u svoti koja prelazi 1120 eura, poslodavac je u tom slučaju dužan na isplaćene svote obračunati i platiti sva propisana javna davanja iz plaće i na plaću.

13. plaća

Treba naglasiti da za korištenje neoporezivog primitka nije bitno razdoblje u kojemu je radnik ostvario radni rezultat zbog kojega ga poslodavac nagrađuje. To znači da se za isplatu u 2024. godini primjenjuju porezna pravila za tu godinu, neovisno o tome kad je obavljen rad i ostvaren radni rezultat na koji se odnosi primitak.
Iako je Vlada podigla neoporezivi godišnji iznos bonusa, poslodavci se zalažu za dodatni iskorak. Sve češće se govori o 13. plaći kao posebnoj nagradi svim zaposlenima i mogućnosti da ona bude neoporeziva.

Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske i Hrvatska udruga za turizam nedavno su objavili rezultate istraživanja koji su pokazali da je čak 99 posto poslodavaca u turizmu spremno isplatiti 13. plaću pod uvjetom da ona bude neoporeziva.

“To je na neki način poticaj dodatnom zapošljavanju i stimulacija radnicima da ostanu raditi u sektoru. Ova mjera ne bi ništa dodatno koštala državu, a bila bi značajna stimulacija za zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj”, naglasio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati među prvima u svijetu dobili digitalnu putovnicu: Poznato kako će funkcionirati

Objavljeno

-

By

AKD

Brži i jednostavniji prelazak granice, mogućnost najave dolaska na odredište i maksimalna sigurnost i pouzdanost samo su neke od prednosti korištenja digitalne putne vjerodajnice (eng. Digital Travel Credential – DTC), projekta čiju izradu, korištenje i pohranu trenutačno testiraju Hrvatska i Finska.

Krajnji cilj pilot projekta jest olakšavanje putovanja i unapređenje sigurnosti putnika putem najnovijih tehnoloških rješenja, a uz finsko-hrvatsko projektno partnerstvo provodi se još jedan međunarodni pilot projekt između Nizozemske i Kanade.

Među prvima u svijetu

S hrvatske strane pilot provodi AKD, koji je uspostavio sustav za izradu i korištenje DTC-a, i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), koje je u Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman uspostavilo sustav i instaliralo potrebnu opremu za provođenje DTC kontrole, a za odlazne letove prema i dolazne letove iz zemalja van Šengenskog područja (trećih zemalja).

Hrvatski građani su tako među prvima u svijetu mogli testirati digitalnu putnu vjerodajnicu, razvijenu na temelju specifikacije Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo (ICAO). S obzirom na to da se temelji na ‘hibridnom’ konceptu koji kombinira putnu vjerodajnicu u digitalnom obliku, kao i fizičku komponentu koja je s njom povezana, digitalna putovnica jamči najvišu razinu sigurnosti.

AKD

Što se može s digitalnom putovnicom?

DTC je digitalna verzija fizičke putovnice na pametnom telefonu koja omogućava građanima unaprijed najaviti svoj dolazak na određenu destinaciju i time značajno smanjuje vrijeme čekanja na graničnim kontrolama i omogućava brži i jednostavniji prelazak granice.

MUP i AKD pozivaju građane da skinu mobilnu aplikaciju Certilia, preuzmu svoj mobilni identitet, valjanu putovnicu ili eOI dodaju u hrvatski wallet te postanu dionici ovog zanimljivog projekta. Trebaju li pomoć – imaju je u svim većim policijskim upravama. Do 15. ožujka 2024. u Certilia mobilni wallet je dodano više od 14.000 putnih dokumenata, a testeri i sudionici su iz Certilije hrvatskoj graničnoj kontroli poslali preko 600 najava putovanja u treće zemlje.

Podsjetimo, AKD i MUP u provedbi projekta DTC sudjeluju s partnerima Finskom graničnom stražom, Finnairom, Finskom imigracijskom službom, Finskom policijom i Finnaviom. Projekt je vrijedan 2,3 milijuna eura, a financira ga Glavna uprava za migracije i unutarnje poslove Europske komisije.

Ukupni budžet za provedbu DTC pilot projekta u Hrvatskoj iznosi 1,1 milijuna eura od čega je 95 posto (1,04 milijuna eura) financirano sredstvima EU, a ostatak vlastitim sredstvima. Ovaj pilot projekt je tako još jedan u nizu uspješnih hrvatskih rješenja u području jedinstvenog digitalnog tržišta, internetske sigurnosti, digitalne znanosti i inovacija, te globalnog interoperabilnog rješenja putnih isprava temeljenog na ICAO standardima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

ISTRAŽIVANJE: Polaganje vozačkog ispita u Hrvatskoj je najteže na svijetu, ali i najskuplje

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Polaganje vozačkog ispita često je vrlo stresan proces, no gledajući globalno, za neke je on teži nego za druge.

Drugim riječima, u nekim dijelovima svijeta ti su testovi nešto lakši, a to u kombinaciji s financijskim troškovima testova može olakšati vozačima u određenim zemljama dobivanje dozvole.

Ali gdje je na svijetu najlakše naučiti voziti? Promatrajući troškove ispita, kao i njihovu težinu i dob u kojoj smijete voziti, stranica Zutobi je napravila rang-listu zemalja u svijetu u kojima je najlakše, ali najteže naučiti voziti, kao i koji su troškovi za dobivanje vozačke dozvole.

Zemlje u kojima je najlakše položiti vozači ispit

1. Meksiko

Sjesti za volan u Meksiku nevjerojatno je jednostavno iz više razloga. Prvo, u velikom dijelu zemlje zakonski ne morate polagati praktični ispit da biste dobili dozvolu, samo teoretski ispit. Štoviše, prije 2018. testa uopće nije bilo.

Drugi razlog je taj što legalno možete voziti s 15 godina u Meksiku, što je najmlađa dob od većine zemalja koje vam ne dopuštaju da vozite prije 18.

2. Katar

Najmlađa dob u kojoj možete legalno voziti u Kataru je zapanjujuće niska, sa samo četrnaest godina, što je gotovo pola desetljeća manje od svjetskog prosjeka. Povrh toga, cijena vozačkog ispita u Kataru iznosi 30 funti (35 eura), što je manje od polovice globalnog prosjeka od 75 funti (88 eura).

Cestovni ispit u Kataru uključuje i teorijski i praktični dio.

3. Latvija 

Latvija je europska zemlja u kojoj je najlakše naučiti voziti, a treća je zemlja u svijetu po kojoj je najlakše sjesti za volan. Test u Latviji košta samo 26 funti (30 eura), što je jeftinije od Meksika i Katara, ali njihova minimalna dob za vožnju je starija od 16 godina.

4. Sjedinjene Američke Države

Baš kao u Latviji, dob od koje možete voziti u SAD-u je 16 godina (iako nekolicina država ima malo drugačije zakone), a kao i u svih pet najlakših zemalja za polaganje vozačkog ispita, nisu potrebni sati nastave prije izlaska na ispit.

Cijena testa u SAD-u nešto je niža od svjetskog prosjeka i iznosi 116 dolara (97 eura).

5. Kanada

Treća sjevernoamerička nacija u prvih pet najlakših za dobivanje vozačke dozvole na globalnoj razini je Kanada. Ukupna ocjena Kanade od 6,93 samo je 0,02 iza SAD-a zbog neznatno više cijene testa koji je skuplji za 14 funti (16 eura).

Zutobi

Zemlje u kojima je najteže položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Naša je zemlja prema ovome istraživanju završila na neslavnom prvom mjestu zemalja u kojoj je najteže položiti vozački ispit. Kao razlog navode skupe i stroge uvjete koji zahtijevaju veliku količinu učenja i praćenja da bi se položili.

Također navode da prosječan broj sati potreban za dobivanje vozačke dozvole iznosi 85 sati, a zakonska je obveza imati te sate prije nego uopće možete pristupiti ispitu.

Ipak, moramo napomenuti kako je minimalan broj sati koje kandidati moraju proći za B kategoriju u hrvatskim autoškolama iznosi 65, što se odnosi na 30 sati teorije i 35 sati vožnje. Za svaki pad ispita potrebno je dodatno odvoziti još minimalno 3 sata, što brojku od 85 sati čini jako nategnutom.

Hrvati također moraju predočiti više liječničkih uvjerenja i potrošiti oko 930 funti (1085 eura) da polože sve ispite i dobiju dozvolu.

2. Brazil

Prije nego što možete polagati cestovni ispit u Brazilu, zakonski ste obavezni sudjelovati u 60 sati nastave, 45 teoretskih i 15 praktičnih sati na cesti. Brazilski zakoni također nalažu da kandidati moraju proći prekomjerne liječničke preglede, poput psihološkog testa prije nego što im se dopusti vožnja.

Ukupni trošak svih ovih testova u prosjeku iznosi oko 213 funti (248 eura), a svi ti čimbenici u kombinaciji čine Brazil drugom zemljom u kojoj je najteže postati vozač.

3. Mađarska

Mađarska je treća zemlja gdje je najteže sjesti za volan. Mađari koji žele položiti ispit moraju proći očni i liječnički pregled, a zatim pohađati nastavu od najmanje 58 sati prije nego što mogu pristupiti testu.

S vedrije strane, oni mogu dobiti dozvolu godinu dana ranije od većine zemalja, a troškovi su relativno niski.

4. Bahrein

Bahrein je četvrta najteža zemlja za vožnju. Budući vozači moraju položiti medicinski, teorijski i na kraju praktični ispit. Povrh toga, moraju imati 18 godina da počnu voziti, a ispit stoji 361 funtu (420 eura).

5. Crna Gora 

Na visokom petom mjestu našla se i susjedna Crna Gora koja ima deveti najskuplji vozački ispit sa 239 funti (278 eura), a povrh toga zahtijevaju liječnički i oftalmološki pregled prije testiranja. Tek tada 18-godišnji budući vozači mogu pristupiti teoretskom radu i praktičnom vozačkom ispitu.

Zutobi

Zemlje u kojima je najjeftinije položiti vozački ispit

Mlađi ljudi u društvu uglavnom su oni s najnižim prihodima i najmanjom ušteđevinom, pa je stoga trošak polaganja vozačkog ispita veliki faktor u tome koliko je lako doći do vozačke dozvole.

1. Pakistan

Pakistanski vozački ispit je nevjerojatno jeftin, zapravo, cijena je manja od 200 PKR (1,20 eura). Osim što su cjenovno pristupačni, testovi su navodno nevjerojatno laki i stoga zemlja ima visoku stopu prolaznosti.

2. Indija

S druge strane granice, u Indiji, polaganje vozačkog ispita gotovo je jednako jeftino kao kod susjeda. Također, kao i u Pakistanu, test je nevjerojatno jednostavan s visokom stopom prolaznosti.

3. Vijetnam

Još jedna azijska nacija završava tri najjeftinije zemlje za polaganje vozačkog ispita, budući da u Vijetnamu košta samo 2 funte (2,30 eura). Vijetnamski test se sastoji od 450 pitanja u teorijskom dijelu, a zatim kratkog praktičnog testa.

Zemlje u kojima je najskuplje položiti vozački ispit

1. Hrvatska

Hrvatska je zauzela i prvo mjesto kada je u pitanju cijena vozačkih ispita. Hrvati moraju u prosjeku platiti 824 funte (960 eura) više od većine zemalja.

2. Malezija

Malezijski vozački ispit je vrlo temeljit i stoga vrlo skup, zahtijeva od kandidata da polože teorijske i praktične ispite. Povrh toga, Malezijci moraju provesti 33 sata na nastavi.

Iako je ukupna cijena od 505 funti (588 eura) 400 funti (466 eura) niža od Hrvatske, još uvijek je dovoljno skupa da ih svrstamo na drugo mjesto.

3. Andora

Sićušna pirinejska kneževina Andora treća je najskuplja država u kojoj se može polagati vozački ispit, s ukupnom cijenom od nešto više od 400 funti (466 eura). Budući da je Andora tako mala, svi se testovi odvijaju jedan dan u tjednu u istom ispitnom centru.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu