Connect with us

Hrvatska

Covid potvrde uskoro i za trgovačke centre?

Objavljeno

-

Trošak pandemije COVID-19 u Hrvatskoj do jučer je iznosio ukupno 3,8 milijardi kuna, podaci su Ministarstva zdravstva.

Uzme li se u obzir da jedna prosječna liječnička specijalizacija košta oko milijun kuna, to bi značilo da se tim novcem moglo platiti čak 3880 specijalizacija, da nije bilo pandemije. Promatra li se samo trošak za cjepiva i lijekove protiv infekcije COVID-19, on iznosi 663,734.932 kune, što bi pak bilo 663 specijalizacije. Troškovi zbog COVID-19 rastu s većim brojem težih oboljenja, a teže kliničke slike razvijaju se većinom kod necijepljenih osoba.

Njemački Institut “Robert Koch” već neko vrijeme upozorava na činjenicu da se teži oblik infekcije COVID-19 razvija gotovo samo kod necijepljenih, što pokazuje i praksa bolničkih COVID odjela u Hrvatskoj i u svijetu. U nastojanju da se što više ljudi cijepi, vlade brojnih zemalja sve se više fokusiraju na cijepljenje, a to nastoje postići sve širom primjenom COVID potvrda. One bi uskoro i u Hrvatskoj trebale dobiti širu primjenu.

Relativni pritisak

Ne postoji plan širenja EU digitalnih COVID potvrda, ali uskoro ćemo početi razgovarati o tome, najavio je jučer nakon sjednice Znanstvenog savjeta Vlade RH Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

Pozvao se pritom na činjenicu da zemlje zapadne Europe vrlo široko i sve šire koriste COVID potvrde kao određenu vrstu relativnog pritiska da se cijepe osobe koje se nisu cijepile, jer oni koji su se cijepili imaju određene prednosti pri korištenju određenih usluga, poput onih kulturnih ustanova, restorana i slično. – To je relativni pritisak na necijepljene da i oni ostvare tu prednost i da se cijepe. Vrlo je izvjesno da ćemo o tome razgovarati uskoro. Rekao bih da je uvođenje COVID potvrda u zdravstveni sustav i sustav socijalne skrbi uspio. Nakon nekoliko dana gotovo da nemamo onih početnih problema, nemamo nikakvih problema u poštovanju tih mjera i vrlo brzo počet će se razgovarati o eventualnom proširenju – kazao je Capak.

Naime, do ovog je tjedna barem jednom dozom cijepljeno 70 posto medicinskih sestara i tehničara i 88 posto doktora medicine, a bolnički ravnatelji kažu da nema većih teškoća s testiranjima.

Na što će se sve širiti primjena EU digitalne COVID-19 potvrde, zasad se ne precizira. Neki od članova Znanstvenog savjeta i epidemiologa koje smo to pitali uglavnom se pozivaju na iskustva europskih zemalja, ali uz ogradu da o tome odlučuje Stožer civilne zaštite, piše Večernji list.

– Logično bi bilo da se prvo normaliziraju izlasci i druženja ljudi. Mislim da bi uz obvezno predočenje COVID potvrda trebalo otvoriti klubove, ali isključivo pod uvjetom da su osobe preboljele ili da su cijepljene – rekla je Večernjem listu jedna epidemiologinja.

Druga navodi da svaka država uvodi primjenu COVID potvrda u skladu sa svojim mogućnostima pa za primjer daje Austriju, u kojoj bez COVID potvrde ne možete u restoran pa ni sjediti na terasi kafića, te Italiju, koju tresu prosvjedi radnika zbog uvođenja te ograničavajuće potvrde za necijepljene. Naime, otkad je Italija uvela obvezu da svi zaposlenici u javnom i u privatnom sektoru pri dolasku na radno mjesto moraju pokazati dokaz da su cijepljeni ili da su preboljeli COVID ili pak imati negativan test na koronavirus, danima traju prosvjedi, a lučki su radnici blokirali luku Trst pa su rastjerani vodenim topovima i suzavcima.

– U svakom slučaju, ideja je da te potvrde budu primjenjive u praksi – kaže epidemiologinja. Već je davno trebalo uvesti COVID potvrde na svim mjestima na kojima cirkulira puno ljudi – kaže epidemiolog kritičan prema krajnje opreznom opipavanju “bila naroda” kojim se služi Stožer civilne zaštite.

– Zašto smo uvodili COVID potvrde ako se ne koriste? Pametnije zemlje od nas to su učinile. COVID potvrde već je trebalo uvesti u trgovačke centre, restorane, kafiće, teretane… Stalno se vodimo izlikama “naši su ljudi ovakvi, onakvi”, osluškuje se javno mnijenje, a epidemiološka nam je situacija kao i prošle jeseni, možda ne baš s tolikim brojevima, ali ne ni s puno manjim, uz tendenciju rasta u sljedećim tjednima – napominje epidemiolog i upozorava kako oklijevanje s odlukama ide na ruku antivakserskim skupinama koje upravo zbog tog podilaženja jačaju i postaju agresivnije. Ipak, ne sumnja da će unatoč svem oklijevanju doći do proširenja primjene COVID potvrda jer “Capak i Beroš to u protivnom ne bi izustili”.

Treća doza uvjet

Nakon što je uvela obvezne COVID potvrde u svim javnim prostorima, primjerice u kinima, kazalištima, bazenima, restoranima, u uslužnim djelatnostima kao što su frizerski i kozmetičarski saloni, a u hotelima obvezno testiranje svaka tri dana za necijepljene, Njemačka se sprema ukinuti izvanrednu epidemiološku situaciju nakon devetnaest mjeseci. Savezni ministar zdravstva predložio je pokrajinskim kolegama takvu odluku za kraj studenoga. Slovenija je u rujnu uvela COVID potvrde za zaposlene, odlazak u trgovine, za korištenje javnog prijevoza i niz drugih aktivnosti. Francuska je to učinila još u srpnju i zbog toga mjesecima odolijeva prosvjedima, koji polako ipak jenjavaju. Izrael je otišao korak dalje. Bez “zelene propusnice”, odnosno QR koda na pametnom telefonu nema ulaska u restorane, kulturne ustanove, na sveučilišta i u sportske objekte. Međutim, od početka listopada tu propusnicu uvjetuju trećom dozom cjepiva protiv koronavirusa, piše Večernji list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu