magazin
PLUĆA MORA Ugrožena morska trava šampion je bioraznolikosti

Mnogi plivači ne vole u moru plivati iznad livada morske trave. Doživljavaju je kao tamnu mrlju na dnu iz koje vrebaju opasnosti.
“Tužno je da ljudi odrastaju s takvom slikom o ovoj neopisivo korisnoj biljci”, kaže biologinja Barbara Čolić, dopredsjednica zadarske udruge društva istraživača mora “20.000 milja” .
Livade posidonije, odnosno svima poznate morske trave najvažniji su priobalni ekosustav Sredozemnog mora i područja najveće biološke raznolikosti gdje se brojni organizmi hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon.
“Izazivam kupače da sljedećeg ljeta zarone i zavire u čudesni svijet koji vrvi životom. Posidonija zaslužuje biti otkrivena i promatrana u pozitivnom svjetlu“, poručuje Čolić.
Mnogi je miješaju s algama, ali posidonija suprotno od njih ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet, baš kao kopnene biljke.
Stručnjaci upozoravaju da su zbog priobalne gradnje, masovnog turizma, posebno nautičkog, te drugih djelatnosti, njezine livade sve ugroženije.
U zadnjih 50 godina u Sredozemlju je zabilježeno povlačenje njezina rasta za 34 posto, a prirodno obnavljanje oštećenih područja gotovo je nemoguće.
Na europskoj razini morska trava štiti se Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i mrežom zaštićenih područja Natura 2000.
U Hrvatskoj su uspostavljena područja od posebne važnosti za zaštitu prirode na temelju Bernske konvencije. Osim toga, sve vrste morskih cvjetnica na nacionalnoj razini štite se Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićene vrste.
Sidrenje joj najviše šteti
Na nedavnom svjetskom samitu o bioraznolikosti u Marseilleu stručnjaci su upozorili na negativan utjecaj čovjeka na posidoniju. Poseban je problem sidrenje.
Povećani broj posjeta nautičara ostavlja trag na morskom dnu gdje se sve češće uočavaju brojni prokopi sedimenta i livada.
Budući se livade šire izuzetno sporo (procjenjuje se samo 1 cm godišnje u idealnim uvjetima), jedno sidro čini nepopravljivu štetu jer oštećuje tridesetak čuperaka kojima je za obnovu potrebno stotinjak godina.
Na mjestima odumrlih dijelova nastanjuje se invazivna alga Caulerpa cylindracea, rekli su stručnjaci.
Francuska je zato većim brodovima zabranila sidrenje u osjetljivim zonama. Slične mjere uvedene su i na španjolskim Balearskim otocima.
U Hrvatskoj, Javna ustanova More i krš u sklopu projekta IMPRECO prati stanje livada posidonije na južnoj strani Paklinskih otoka. U uvalama gdje se sidra slobodno obaraju, dno je sasvim ogoljeno pa rade na podizanju svijesti nautičara i promiču ekološki prihvatljivije sidrenje.
„Govorimo o trajnom sustavu priveza. Na površini je plutača, a trajno sidro je ubušeno ili usvrdlano u morsko dno čime se minimalno utjecalo na podmorje“, rekla je Hini Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš.
U srpnju je u uvale unutar NP Kornati postavljeno je 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje.
Hrvatski i talijanski znanstvenici kroz projekt SPAS proveli su i pilot transplantaciju posidonije i presadili preko 2000 busena u uvali Kravljačica.
Osim sidrenja, prijetnje livadama su mehanička oštećenja ribarskim koćama, lov dinamitom, smanjenje prozirnosti mora uslijed zagađenja, marikultura, nasipavanje obale, invazivne vrste i erozija. .
U cilju zaštite, Zajednička ribarstvena politika zabranjuje uporabu određenog ribolovnog alata (poput mreža s koćama) iznad livada posidonije te članicama EU-a nudi posebne alate za upravljanje ribolovom u njezinim staništima.
Morska pluća
Direktor Francuske podružnice Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Arnaud Gauffier ističe veliku sposobnost posidonije da apsorbira ugljik što je čini ključnim saveznikom u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Na svjetskoj razini, livade morskih cvjetnica odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u oceanima iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine morskog dna, tvrde znanstvenici.
Prema nekim procjenama, livade hvataju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma.
CO2 pohranjen u sedimentima morskih cvjetnica i slanih močvara naziva se plavim ugljikom.
Očuvanje morske trave važno je i stoga što devastiranjem livada dolazi do oslobađanja dodatnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu.
Osim navedenog, mnoge vrste koje se razmnožavaju u naseljima posidonije imaju veliki komercijalni značaj pa njihovo uništavanje može prouzročiti ozbiljne probleme lokalnom ribarima, ali i odraziti se na sve popularniji ronilački turizam.
„Tamo gdje nema direktnih oštećenja, situacija je dobra. No čim je prisutan utjecaj čovjeka, sve se mijenja. Blizu velikih gradova problem stvara manjkav sustav odvodnje što također značajno utječe na opstanak biljke“, upozorava Čolić.
Livade posidonije šampioni su u proizvodnji kisika, no brigom o njima održavamo i biološku raznolikost jer su dom stotinama vrsta.
Morske zvijezde, spužve, mekušci, brojne vrste riba i morski konjici, samo su neki od njih. Očuvanjem pluća mora istovremeno se daje šansa mnoštvu malih stvorenja koja uvelike obogaćuju svijet oko nas.
magazin
FOTOGALERIJA / Završio dvodnevni Fish & Jazz Festival: Odlična glazba i sjajni riblji zalogaji privukli Zadrane i goste u Cedulin

Nadahnutim koncertom jazz banda Black Coffee s mladom splitskom glumačkom zvijezdom Uršulom Najev koja je pokazala raskošan pjevački talent, u petak navečer je u atriju Palače Cedulin završio dvodnevni zadarski Fish & Jazz Festival. Event zamišljen kao dvodnevno uživanje u dobroj glazbi i hrani iz mora, sudeći po posjeti i reakcijama slučajnih i namjernih gostiju, i turista i Zadrana, u potpunosti je uspio.
Baš je zadnji festivalski koncert bio i najposjećeniji, a u njemu su uživali ponajviše ljubitelji jazza koji su ciljano došli na koncert sjajnih i iskusnih glazbenika pojačanih mladom Uršulom. Atrij Palače Cedulin smješten je na samom glavnom, sjevernom ulazu u stari dio Zadra pa su dobar jazz i lagani riblji zalogaji bili svojevrsna dobrodošlica i ugodno iznenađenje kojeg naprosto nitko tko je dolazio „u Grad”, kako mi to u Zadru kažemo, nije mogao „promašiti”. Ipak, ljubitelji dobre glazbe ovakav događaj nisu mogli propustiti…
Festival je u četvrtak otvorio pomalo otkačeni Nick Bresco Quartett, a navečer su nastavili sjajni Napolitanci Elio Copolla Trio koji su u Zadar stigli s tromjesečnog gostovanja u New Yorku. Oni su svojim nastupom izazvali posjetitelje na ples i sve oduševili. U petak ujutro Festival je nastavljen nastupom zadarskih izvođača Elene Stelle i njezinog AJ Tria.
Mladi kuhari su pripremali odlične riblje zalogaje od uzgojene ribe zadarske tvrtke Cromaris. Stalni Cromarisov suradnik Mladen Križanović, talentirani chef s japanskom edukacijom, rolao je na početku sashimi role od orade u nori algi i s kavijarom od pastrve te nastavio s nigiri zalogajima od iste ribe. Tihomir Bježančević, zvijezda TV showa Masterchef, koji za sebe tvrdi da uopće nije kuhar već da samo želi podijeliti svoje gastronomske užitke s drugima, slagao je za ovu priliku obilne sendviče od grilane kornatske hame s puno povrća i svojim autorskim umakom.
Wine Corner držala je danas već poznata zadarska obiteljska vinarija Fiolić na čijem su se stolu točili dobra vina maraština, rose i crni cuvee, ali i izvrsni Fiolić Spritz, koktel od likera od višnje maraške i pjenušca. Supružnici Ana i Dario Fiolić bili su ta dva festivalska dana u stalnom pokretu jer su istovremeno služili i na Festivalu i u svom ljetnom Wine Gardenu na gradskoj tržnici, ni sto metara udaljenoj od atrija Cedulina.
Organizator Fish & Jazz Festivala Turistička zajednica grada Zadra, koja je odlične suradnike našla u europski poznatoj tvrtki za uzgoj ribe Cromaris i lokalnoj boutique vinariji Fiolić, zamislila je događaj bez velikih pretenzija i velike pompe. Posjeta festivalskom dvorištu pokazala je da su baš ovakvi formati ljetnih događanja zapravo idealni. Do ugodne atmosfere dolazi se gotovo spontano, opušteno, upravo onako kako to ljeti i treba biti. Zadar je ovih prvih lipanjskih dana bio prepun turista, kao nikad u ovom ranom dijelu turističke sezone, a događaji ovakvog tipa svojim su konceptom idealno rješenje kao ‘doživljaj više’ kako se obilazak grada ne bi pretvorio tek u puku šetnju. Dobar jazz (ili neka druga dobra glazba) i fini riblji zalogaji – treba li puno više za ugodni ljetni hedonizam..?
magazin
Hrvatska je na vrhu ljestvice najsigurnijih zemalja u Europi za solo putovanja

Kako solo putovanja nastavljaju dobivati na popularnosti, avanturistički pojedinci iz cijeloga svijeta kreću na samotna putovanja kako bi istražili svijet.
Ovog je ljeta nova studija koju su proveli stručnjaci za putovanja u Bounceu identificirala najbolja odredišta za solo putnike. Nakon procjene različitih čimbenika kao što su broj atrakcija, cijene smještaja i hrane, prosječna temperatura i sigurnost, Hrvatska se pokazala kao najbolji izbor za solo avanturiste, piše Croatia Week.
Poznata po svojoj izvanrednoj prirodnoj ljepoti, plažama koje oduzimaju dah i nevjerojatnim povijesnim znamenitostima, Hrvatska nudi raznoliku ponudu iskustava koja će zadovoljiti želju svakog putnika za putovanjem. Slikoviti krajolici zemlje, prošarani šarmantnim obalnim gradovima, očaravajućim otocima i zadivljujućim nacionalnim parkovima, pružaju zapanjujuću pozadinu za solo istraživanje.
Jedan od ključnih čimbenika koji je Hrvatsku izbacio na čelo ljestvice studije je nepokolebljiva predanost sigurnosti. Hrvatska se konstantno svrstava među najsigurnije zemlje na svijetu, što je čini idealnim odredištem za solo putnike koji traže mir tijekom svojih putovanja. Čak i među zemljama u Europi, Hrvatska se ističe iznimnim sigurnosnim standardima.
Na pitanje o njihovim iskustvima u Hrvatskoj, posebno među povratnicima iz dijaspore ili iseljenika, ističe se jedan uobičajeni odgovor: neodoljiv osjećaj sigurnosti koji prožima zemlju. Stanovnici i posjetitelji često ističu osjećaj sigurnosti koji uživaju dok se kreću hrvatskim ulicama, čak i noću i sami. Ovaj osjećaj dodatno je pojačan izvanrednim rezultatom Hrvatske u studiji, koji je istaknuo visoku razinu osjećaja sigurnosti koju su prijavili pojedinci koji hodaju ulicama noću.
Uz sigurnost, toplo gostoprimstvo i atmosfera dobrodošlice čine Hrvatsku primamljivim odredištem za solo putnike. Prijateljska priroda lokalnog stanovništva i spremnost na pomoć često ostavljaju trajan dojam na posjetitelje, stvarajući osjećaj zajednice koji odjekuje kod onih koji putuju sami.
Najbolje zemlje za solo putovanja
1. Hrvatska
2. Malta
3. Slovenija
4. Portugal
5. Island
6. Grčka
7. Mađarska
8. Španjolska
9. Singapur
10. Izrael
magazin
[DOKUMENTARNI FILM] “POPILI INTRADE I OPET SU ŽEDNI” – Početak priče o Tomislavu Braliću i klapi Intrade

Dokumentarni film “Popili intrade i opet su žedni” predstavit će iz prve ruke više i manje poznate detalje o klapi Intrade, krenuvši od samih početaka
Povijest Intrada prošarana je brojnim zanimljivim pričama i dogodovštinama koje će dokumentarni film “Popili Intrade i ostali žedni” otkriti publici uz bogatstvo videomaterijala te tako približiti široj javnosti važnost klapske pjesme i fenomen ovih Zadrana.
Publika će na poseban način moći zaviriti u njihov svijet kroz razgovore s Tomislavom Bralićem i svim članovima klape, autorima koji su napisali njihove najznačajnije pjesme, prijateljima, kolegama izvođačima, ali i brojnim drugim osobama iz javnog života.
Nastanak klape i svi važni događaji iz prve ruke
Dokumentarni film odvest će publiku na same početke zadarske klapske priče stavljajući je u povijesni kontekst. Na to će biti nadovezana i priča o nastanku klape Intrade u okruženju koje je dosta kasnije počelo njegovati ovu vrstu pjevanja toliko karakterističnu za Dalmaciju.

Saznati nešto iz prve ruke, od samih aktera, ima posebnu čar. Tako će u filmu biti ispričana priča započeta kada se u nekolicini članova klape Gajeta počela rađati želja za nečim novim, većim, boljim.
Klapu Intrade osnovali su 1985. Zdenko Knežević, Nikica Gregov, Lovro Leutić i Ante Lozić.
“Jedne večeri došli smo kod našeg Ante u njegov stan i onako uz vino, zafrkanciju, razne dogodovštine, došli smo na ideju da probamo oformiti novu klapu”, pojašnjava u filmu Zdenko koji i danas pjeva u klapi Intrade. “
U jednom trenutku na stolu je bila od Ljube Stipišića brošura njegovih pjesama i samo se čulo: ‘A što ne bila klapa Intrade?'”, nastavlja Zdenko i dodaje:
“Ljubo Stipišić je bio pokretač, ta njegova brošura, koja se zvala ‘Intrade san popi’.”
Prava motivacija
Festival dalmatinskih klapa u Omišu smatra se jednim od najznačajnijih festivala dalmatinske pjesme. “Klapa = Omiš”, pojasnio je Tomislav Bralić tu jednostavnu glazbenu računicu. Intrade su po osnutku, 1985. godine, osvojili 2. nagradu publike i nagradu za najbolje debitante. Tad otići u Omiš nije bilo nimalo lako, konkurencija, odnosno miljenici s dužom povijesti, bili su kvalitetni i jaki. Sam ulazak u finale smatrao se iznimnim uspjehom koji je polazio za rukom ovoj zadarskoj klapi. Na Omišu su imali 16 nastupa, zadnji je bio 2016. godine.
“To je bilo sve, prvih deset godina za to smo živjeli”, rekao je Tomislav koji je u Omišu imao svoj prvi nastup s klapom Intrade.

“U tom emocionalnom smislu, mislim da je Omiški festival za nas bio kao Olimp. Meni je uvijek žao što ga nismo osvojili, ali ostaju lipe uspomene”, dodaje Nenad Kužat.
Iako nikad kući nisu ponijeli prvu nagradu s Omiškog festivala, njihovi nastupi nisu ostali nezapamćeni. Štoviše, mnogu drže da su upravo oni promjena koju je Omiš trebao.
Sam Ljubo Stipišić Delmata time ponukan napisao im je: “
Kad bi od ovog časa niz vjernih zanesenjaka prestalo djelovati, čini mi se da bi naš minuli zanos pjevao i bez nas, i sa krovova i sa mora, i zajedno sa vašim glasovima, bez kojih je naš rad isprazan, orili bismo, pa makar više i ne pjevali, pa čak i ne postojali, opet bi obrade, napjevi, skladbe vaših snimki, orile akordima po valama dalmatinskim. Zašto? Jer ste jedna od rijetkih klapa legenda, a legenda ostaje, nju se sluša, cijeni, uvažava i prepričava. Vi ćete živjeti koliko i ja jer smo glazbeni blizanci: i ja i Vi smo ‘Intrade’. Imamo istog ćaću!”
Prava je to motivacija za nastavak glazbenog rada unatoč svim preprekama koje bi se javljale, a vrijeme je pokazalo, Ljubo Stipišić Delmata je imao pravo.
Uvijek žedni nečega boljeg
Svojim su radom Tomislav Bralić i klapa Intrade zadužili hrvatsku i inozemnu glazbeno-kulturno scenu snažno promovirajući klapsku glazbu širom svijeta te kraj iz kojeg dolaze. Dokumentarni film će obuhvatiti sva razdoblja njihove karijere – od tradicijskih a cappella pjesama do autorskih pjesama, sve albume, najvažnije koncerte, turneje u Americi, Kanadi, Australiji i Europi.
Redatelj je Igor Goić, dugogodišnji prijatelj klape, montažer je Tomislav Rupić, a izvršni producenti su Zvonimir Sunara Suki i Branko Paić, direktor diskografske kuće Scardona.
Film će svjetlo dana ugledati uskoro.
-
magazin4 dana prije
“NE PLAČI ZA NJOM MAJKO” / Mladen Grdović ima novi potencijalni hit. Donosimo VIDEO…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
TIJELOVO Nadbiskup Zgrablić predvodi misu u katedrali i procesiju središtem grada
-
magazin4 dana prije
FOTOGALERIJA / Premijera predstave “Ko?autor” Plesne udruge Gesta
-
Sport6 dana prije
PRIJAVE U TIJEKU! 10. lipnja tradicionalni Privlaka Run i SABUNing!