Connect with us

magazin

PLUĆA MORA Ugrožena morska trava šampion je bioraznolikosti

Objavljeno

-

Mnogi plivači ne vole u moru plivati iznad livada morske trave. Doživljavaju je kao tamnu mrlju na dnu iz koje vrebaju opasnosti.

“Tužno je da ljudi odrastaju s takvom slikom o ovoj neopisivo korisnoj biljci”, kaže biologinja Barbara Čolić, dopredsjednica zadarske udruge društva istraživača mora “20.000 milja” .

Livade posidonije, odnosno svima poznate morske trave najvažniji su priobalni ekosustav Sredozemnog mora  i područja najveće biološke raznolikosti gdje se brojni organizmi hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon.

“Izazivam kupače da sljedećeg ljeta zarone i zavire u čudesni svijet koji vrvi životom. Posidonija zaslužuje biti otkrivena i promatrana u pozitivnom svjetlu“, poručuje Čolić.

Mnogi je miješaju s algama, ali posidonija suprotno od njih ima razvijen korijen, stabljiku, list i cvijet, baš kao kopnene biljke.

Stručnjaci upozoravaju da su zbog priobalne gradnje, masovnog turizma, posebno nautičkog, te drugih djelatnosti, njezine livade sve ugroženije.

U zadnjih 50 godina u Sredozemlju je zabilježeno povlačenje njezina rasta za 34 posto, a prirodno obnavljanje oštećenih područja gotovo je nemoguće.

Na europskoj razini morska trava štiti se Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i mrežom zaštićenih područja Natura 2000.

U Hrvatskoj su uspostavljena područja od posebne važnosti za zaštitu prirode na temelju Bernske konvencije.  Osim toga, sve vrste morskih cvjetnica na nacionalnoj razini štite se Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićene vrste.

Sidrenje joj najviše šteti

Na nedavnom svjetskom samitu o bioraznolikosti u Marseilleu stručnjaci su upozorili na negativan utjecaj čovjeka na posidoniju. Poseban je problem sidrenje.

Povećani broj posjeta nautičara ostavlja trag na morskom dnu gdje se sve češće uočavaju brojni prokopi sedimenta i livada.

Budući se livade šire izuzetno sporo (procjenjuje se samo 1 cm godišnje u idealnim uvjetima), jedno sidro čini nepopravljivu štetu jer oštećuje tridesetak čuperaka kojima je za obnovu potrebno stotinjak godina.

Na mjestima odumrlih dijelova nastanjuje se invazivna alga Caulerpa cylindracea, rekli su stručnjaci.

Francuska je zato većim brodovima zabranila sidrenje u osjetljivim zonama. Slične mjere uvedene su i na španjolskim Balearskim otocima.

U Hrvatskoj, Javna ustanova More i krš u sklopu projekta IMPRECO prati stanje livada posidonije na južnoj strani Paklinskih otoka. U uvalama gdje se sidra slobodno obaraju, dno je sasvim ogoljeno pa rade na podizanju svijesti nautičara i promiču ekološki prihvatljivije sidrenje.

„Govorimo o trajnom sustavu priveza. Na površini je plutača, a trajno sidro je ubušeno ili usvrdlano u morsko dno čime se minimalno utjecalo na podmorje“, rekla je Hini Jelena Kurtović Mrčelić iz JU More i krš.

U srpnju je u uvale unutar NP Kornati postavljeno je 58 ekološki prihvatljivih bova za sidrenje.

Hrvatski i talijanski znanstvenici kroz projekt SPAS proveli su i pilot transplantaciju posidonije i presadili preko 2000 busena u uvali Kravljačica.

Osim sidrenja, prijetnje livadama su mehanička oštećenja ribarskim koćama, lov dinamitom, smanjenje prozirnosti mora uslijed zagađenja, marikultura, nasipavanje obale, invazivne vrste i erozija. .

U cilju zaštite, Zajednička ribarstvena politika zabranjuje uporabu određenog ribolovnog alata (poput mreža s koćama) iznad livada posidonije te članicama EU-a nudi posebne alate za upravljanje ribolovom u njezinim staništima.

Morska pluća 

Direktor Francuske podružnice Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Arnaud Gauffier ističe veliku sposobnost posidonije da apsorbira ugljik što je čini ključnim saveznikom u borbi protiv globalnog zatopljenja.

Na svjetskoj razini, livade morskih cvjetnica odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u oceanima iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine morskog dna, tvrde znanstvenici.

Prema nekim procjenama, livade hvataju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma.

CO2 pohranjen u sedimentima morskih cvjetnica i slanih močvara naziva se plavim ugljikom.

Očuvanje morske trave važno je i stoga što devastiranjem livada dolazi do oslobađanja dodatnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu.

Osim navedenog, mnoge vrste koje se razmnožavaju u naseljima posidonije imaju veliki komercijalni značaj pa njihovo uništavanje može prouzročiti ozbiljne probleme lokalnom ribarima, ali i odraziti se na sve popularniji ronilački turizam.

„Tamo gdje nema direktnih oštećenja, situacija je dobra. No čim je prisutan utjecaj čovjeka, sve se mijenja. Blizu velikih gradova problem stvara manjkav sustav odvodnje što također značajno utječe na opstanak biljke“, upozorava Čolić.

Livade posidonije šampioni su u proizvodnji kisika, no brigom o njima održavamo i biološku raznolikost jer su dom stotinama vrsta.

Morske zvijezde, spužve, mekušci, brojne vrste riba i morski konjici, samo su neki od njih. Očuvanjem pluća mora istovremeno se daje šansa mnoštvu malih stvorenja koja uvelike obogaćuju svijet oko nas.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

magazin

Kako smanjiti znojenje na visokim temperaturama?

Objavljeno

-

By

Znojenjem se tijelo hladi, a znoj tijelo luči kroz žlijezde koje prekrivaju kožu. Znoj je uglavnom voda, ali također sadrži soli, šećer i neke kemikalije. Kada se znojimo, temperatura tijela pada.

Kada vježbate, potpuno je normalno da se puno znojite, no ponekad se prekomjerno znojenje može dogoditi nenajavljeno i biti prilično neugodno, ali srećom postoje načini da to spriječite, piše b92.

Evo što možete učiniti kako biste bolje kontrolirali svoje znojenje

1. Koristite antiperspirant

Riječ je o tvari koja će blokirati rad žlijezda, a može sadržavati metale poput cinka i aluminija koji blokiraju izlučivanje znoja kroz pore. Razlikuje se od dezodoransa koji samo prekriva miris znoja.

Iako ne ostavljaju ozbiljne posljedice na zdravlje, ponekad mogu iritirati kožu te izazvati pojavu osipa ili prištića.

Ima ih u većini ljekarni i lako se kombiniraju s dezodoransom. Iako se često prodaju pod nazivom dezodorans, na deklaraciji proizvoda pronaći ćete riječ antiperspirant. Neki jači oblici proizvoda dostupni su na recept, dodaje Tsippora Shainhouse, dermatologinja.

2. Savjeti kako spriječiti znojenje

Antiperspiranti se moraju nanijeti na kožu prije znojenja kako bi bili učinkoviti. Također je važno održavati kožu suhom kako bi minerali u proizvodu blokirali znoj.

Razmislite o brijanju: brijanje pazuha može samo povećati zaštitni učinak i smanjiti neugodan miris.

Ograničite unos začinjene, slane i masne hrane. Ono što jedete svakako će utjecati na to koliko se znojite. Ovo su namirnice koje treba izbjegavati:

Začinjena hrana, poput ljutih papričica: Dok tijelo obrađuje začinjenu hranu ili piće, može povećati otkucaje srca, što će povisiti tjelesnu temperaturu i izazvati znojenje.

Masna, prerađena hrana: Tijelo se mora malo više potruditi kako bi preradilo masnu hranu, koja može povećati tjelesnu temperaturu.

Slana hrana: Promijenite li prehranu i smanjite unos slane hrane, tijelo će bolje regulirati temperaturu i manje ćete se znojiti. Srećom, ovo je sezona koja nudi pregršt zdravih namirnica poput voća i povrća, koje sadrže puno vode i mogu rashladiti organizam.

3. Pijte puno tekućine

Tekućina će ohladiti tijelo i spriječiti prekomjerno znojenje, napominje Scheinhaus. Preporučene dnevne potrebe za tekućinom (uključujući vodu kao i druge tekućine uzete iz hrane i drugih pića) su 3,0 litre za muškarce i 2,2 litre za žene. Kod veće tjelesne aktivnosti, viših temperatura zraka, u vlažnoj i toploj klimi potrebno je unositi dodatne količine vode.

Potrebno je povećati unos vode tijekom trudnoće i dojenja te kod određenih zdravstvenih stanja (povišena tjelesna temperatura, proljev, povraćanje).

Započnite dan jutarnjom čašom vode (2 dcl) i pijte tijekom dana. Čaša mlake vode ujutro potiče probavu i pomaže kod jutarnjeg pražnjenja crijeva.

Pijte vodu prije nego što ožednite. Pijte vodu što češće, čak i kada niste žedni, jer mehanizam za žeđ ne može točno pokazati kada je vrijeme za vodu i tako spriječiti dehidraciju.

Prava istina je sljedeća: kada osjetite žeđ, već ste lagano dehidrirali.

Izbjegavajte kofein i alkohol jer mogu samo povisiti tjelesnu temperaturu i izazvati znojenje.

4. Nosite prozračnu odjeću

Kako biste izbjegli znojenje, morate paziti što nosite. Najbolje su prozračne tkanine poput pamuka. Izbjegavajte sintetička vlakna, a i svila može izazvati prekomjerno znojenje. Boja vaše odjeće također može napraviti razliku, stoga nemojte nositi tamne košulje.

 
Nastavi čitati

magazin

Ovi suplementi mogu naškoditi mozgu ako ih nepotrebno uzimate

Objavljeno

-

By

unsplash

Kako bi poboljšali zdravlje i imunitet, mnogi odmah pomisle na suplemente. Liječnici i znanstvenici ističu da treba biti oprezan, jer neki mogu biti štetni za zdravlje i ostaviti posljedice.

Tri suplementa mogu oštetiti mozak ako se uzimaju bez recepta. Ako se konzumiraju u velikim dozama, mogu izazvati trajna oštećenja mozga.

Na popisu opasnih suplemenata nalaze se željezo, bakar i mangan.

Kada treba uzimati ova tri dodatka?

Suplemente željeza treba uzimati samo ako rezultati krvne pretrage potvrde nedostatak.

Oštećenje mozga

Bakar je mineral koji se često nalazi u multivitaminima. Povećana koncentracija bakra u tijelu može biti štetna. Visoke razine povećavaju slobodne radikale, koji mogu uzrokovati stres u tijelu, ali i oštećenje mozga. Za uspostavljanje ravnoteže važno je uzimati cink kao suplement ili kroz hranu bogatu ovim mineralom.

Željezo je esencijalni mineral koji u visokim koncentracijama može dovesti do gubitka pamćenja i može ubrzati proces starenja.

Neurološki problemi

Mangan je važan za naš organizam, ali u količinama koje je propisao liječnik. U povećanim koncentracijama može dovesti do ozbiljnih neuroloških problema, piše danas.rs.

 
Nastavi čitati

magazin

Ove grupe ljudi teže podnose vrućinu. Provjerite jeste li u rizičnoj skupini

Objavljeno

-

By

Toplina je opasna po ljudsko tijelo te može pogoršati postojeće zdravstveno stanje, a u ekstremnijim slučajevima može dovesti do smrti.

Doktor Prabu Selvam iz Americares ističe kako s rastom temperatura raste opasnost od dehidracije. “Kada dođe do dehidracije, ljudsko srce i pluća moraju jače raditi kako bi kisik i krv došli organa” , komentirao je za CNN.

“Kada ljudi imaju kronične zdravstvene tegobe, onda se stres od vrućine doda na to te naša tijela jednostavno nemaju sposobnost nositi se s tim kao što bi zdrava osoba mogla”, ističe.

“Ljudi s bolešću jetre ili pluća u velikom su riziku”, rekao je Selvam. “Važno je napomenuti da su ljudi koji su socioekonomski ugroženi, bez smještaja, koji žive u javnim stanovima bez klima-uređaja i slično, izloženi najvećem riziku od vrućine – a onda među tim ljudima, svi koji imaju zdravstvenih problema su izloženi još većem riziku.”

Problemi s bubrezima

Nepoznavanje stanja vaših bubrega i visoke temperature mogu biti opasna kombinacija. Svatko s visokim krvnim tlakom ili dijabetesom je u opasnosti, jer su to dva vodeća uzroka zatajenja bubrega, prema CDC-u. Ostali uzroci bolesti bubrega uključuju pretilost, srčanu bolest, obiteljsku anamnezu, stariju dob, abnormalnu veličinu ili strukturu bubrega i duga povijest uzimanja lijekova protiv bolova.

Pijenje puno vode je ključno. Ako vježbate, radite vani ili provodite vrijeme na vrućini, pokušajte popiti jednu čašu vode svakih 15 do 20 minuta. Voda je najbolje piće za konzumaciju jer sok, kava i energetski napitci mogu biti prepuni šećera i kofeina. Ispijanje nekoliko energetskih pića dnevno može ubrzati otkucaje srca, dodatno opterećujući tijelo.

Za vrijeme velikih vrućina bitno je jesti i hranu koja može nadomjestiti elektrolite. Namirnice koje sadrže velike količine elektrolita poput fosfata, magnezija, kalija, klorida, kalcija i natrija uključuju avokado, banane i citrusno voće, brokulu, leće, gljive, orahe i sjemenke suncokreta ili bundeve.

Opasnosti za trudnice

Prema stručnjacima, trudnoća je opasno razdoblje za pregrijavanje tijela jer visoke temperature mogu naštetiti i majci i fetusu u razvoju. Trudnice imaju veću vjerojatnost da dehidriraju te se teže mogu rashladiti znojenjem jer pokušavaju rashladiti fetus, ali i vlastito tijelo.

Jedan od uzroka ranih kontrakcija je dehidracija, prema American Heart Association. Dehidracija također može povećati mogućnost napadaja, vrtoglavice i nesvjestice.

Pregrijavanje tijela je povezano s “promjenama u strukturi srca fetusa i defektima neuralne cijevi, što može rezultirati stanjima kao što je spina bifida”, navodi American Heart Association. Studija iz 2019. predviđa povećanje fetalnih srčanih mana između 2025. i 2035. zbog zagrijavanja planeta.

Utjecaj topline na kognitivne i mentalne sposobnosti

Toplina opterećuje i mozak, utječući na sposobnost razmišljanja, planiranja, pažnje i kontrole impulsa, kažu stručnjaci. Toplina uzrokuje ubrzani rad srca, krvni tlak može pasti, a mentalna obrada je oslabljena. Te promjene mogu ostati i nakon što se tijelo ohladi. Studije su otkrile da sposobnost rješavanja kognitivnih konflikata ostaje narušena – što može objasniti zašto se prepirke često razbuktaju kad je vruće.

Ljudi koji imaju poremećaje pažnje, anksioznost, depresiju i druga stanja mentalnog zdravlja mogu se teško nositi s toplinom.

Laksativi i diuretici također potiču dehidraciju. Beta-blokatori koji se koriste za abnormalne srčane ritmove mogu usporiti protok krvi u koži.

Ostali lijekovi koji povećavaju rizik od bolesti povezanih s vrućinom uključuju antipsihotike kao što su benzodiazepini, koji smanjuju napadaje i pomažu kod tjeskobe i grčenja mišića. Rizik se povećava i kod korisnika blokatora kalcijevih kanala koji se koriste za snižavanje krvnog tlaka te lijekovi za štitnjaču.

Utjecaj godina

S obzirom na dob, najveći rizik od vrućine imaju starije osobe, osobito one iznad 70 godina, te mala djeca. “Za starije pacijente koji su imali značajne zdravstvene probleme, samo nekoliko sati na temperaturama od 26°C ili više može biti dovoljno da ih dovede u značajnu toplinsku bolest kao što je toplinska iscrpljenost ili toplinski udar”, navodi Selvam.

Djeca mogu biti izložena većem riziku zbog svog okruženja, rekao je Selvam.

“Dok odrasli možda provode vrijeme u uredu tijekom dana, od djece se očekuje da budu fizički aktivnija, čak i da izlaze van unatoč vrućini”, kaže. “Tijekom nastave, djeca možda nemaju pristup piću redovito, osim ako im to učitelji ne dopuste.”

Bez obzira na dob, oni koji se pretjerano naprežu na vrućini izloženi su većem riziku, dodao je Selvam.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu