Hrvatska
Pogoršava se epidemiološka situacija: Zbog malo cijepljenih bolnice se opet pune
Epidemiološko stanje se pogoršava. Jučer su u Hrvatskoj zabilježena 524 nova slučaja zaraze koronavirusom, koliko nismo imali više od dva i pol mjeseca, a nastavak je kontinuiranog laganog rasta posljednjih nekoliko tjedana zbog ljetnog opuštanja. Od 2124 zaraženih 235 pacijenata na bolničkom je liječenju, a na respiratoru 26. Prije tjedan dana u bolnicama su bila 192 oboljela i njih 19 na respiratoru.
Početkom mjeseca imali smo tisuću zaraženih, a u manje od tri tjedna taj je broj narastao na 2100. Međutim, je li stvarni broj oboljelih još puno veći? Pulmolog s Jordanovca dr. Saša Srića upozorava da su i dvostruko veći od onih koje objavljuje Stožer. Podsjeća, naime, da u službenu statistiku ne ulaze pozitivni nalazi antigenskog testiranja, a velikom je broju ljudi upravo na tim brzim testovima potvrđena prisutnost virusa, no kako nakon toga nisu testirani PCR-om, nisu evidentirani. Naveo je na N1 kako ima informaciju da je samo u dolini Neretve nekoliko stotina ljudi brzim antigenskim testom potvrđeno da su COVID pozitivni te da se zarazilo barem 50-ero djece.
Moguće da ima više infekcija od zabilježenih
Realno je moguće da ima više infekcija od zabilježenih, slaže se virusni imunolog prof. Zlatko Trobonjača sa Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
“Ljudi koji imaju blaže simptome hunjavice bez nekog jačeg kašlja i bez povećanja tjelesne temperature neće ići liječniku pa neće ni biti registrirani kao COVID pozitivni. Budući da boluju od blage bolesti, ni sami neće znati da su se inficirali delta-virusom, a najvjerojatnije jesu jer je to dominantni soj”, kaže za Večernji list prof. Trobonjača.
Kako dodaje, to su mahom ljudi koji su cijepljeni ili koji su preboljeli COVID-19 unazad devet mjeseci, što je najveći dio populacije. Tu spadaju i djeca, koja nisu cijepljena i koja ionako prebolijevaju lakši oblik. Koliko je toga u populaciji, teško je reći, dodaje. Iako se na prvu čini da su blagi simptomi zanemarivi i da ne predstavljaju prepreku uobičajenom životu, stručnjaci upozoravaju da nije tako. Brojke zaraženih i bez onih koji nisu registrirani rastu, a to znači sve više hospitalizacija i težih kliničkih slika te posljedično i moguća nova epidemiološka ograničenja.
“U zemljama s malim brojem cijepljenih najveća je opasnost da se umanjuje broj pozitivno testiranih (PCR i antigenskih testova), jer za mjesec dana može buknuti ponovno nekontrolirano širenje zaraze s puno većim brojem hospitaliziranih i umrlih. Tada nećemo moći izbjeći uvođenje restriktivnih epidemioloških mjera i negativan utjecaj na školovanje i gospodarstvo. Stoga je sada najvažnije pravilno i brzo testiranje uz povećanje broja cijepljenih”, ističe prof. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
Upravo je Njemačka nedavno proširila broj parametara koji se bilježe kako bi se što detaljnije pratili svi aspekti COVID-19 infekcije, njezina djelovanja i zaštite od nje. Od početka pandemije, naime, sedmodnevna incidencija bila je najvažniji kriterij na osnovi kojeg su u Njemačkoj donosili odluke o epidemiološkim restrikcijama i ostalim mjerama. Dolaskom cjepiva i određenom razinom cijepljenosti mahom starije populacije te sve više obolijevanja mlađih ljudi, Nijemci uvode dodatne parametre. Prema preporuci Instituta “Robert Koch” (RKI) iz Berlina, ubuduće će se pratiti i koliko je pacijenata primljeno u bolnice te kakve simptome imaju i jesu li cijepljeni. Do sada su klinike morale registrirati samo koliko je pacijenata završilo na odjelima intenzivne njege.
“Podaci o incidenciji novozaraženih, ali i karakteristikama hospitaliziranih osoba, uključujući i podatke o svim simptomima te jesu li osobe cijepljene ili već preboljele bolest, vrlo su važni jer takva statistička obrada može osigurati normalniji život uz COVID-19. Na primjerima Njemačke i Velike Britanije ukazuje se da takva nova strategija djeluje efikasno kada je cijepljenost viša od 60 ili 70%”, ističe prof. Đikić, ustvrdivši da moramo znati informacije o ovom koronavirusu kako bismo naučili s njim živjeti i reagirati na njega.
Postrožavanje mjera?
Prof. Trobonjača objašnjava da su ovi parametri važni kako bi se vidjelo kakav oblik bolesti razvijaju cijepljene osobe, zatim, da bi se vidjela i zabilježila djelotvornost cjepiva protiv delta-virusa, koji je sada potvrđen u gotovo sto posto izolata, odnosno više od 95% u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i SAD-u. Nadalje, detaljnije praćenje omogućit će uvid u učestalosti bolesti kod cijepljenih i necijepljenih ne samo kako bismo vidjeli na kojoj razini cjepivo štiti od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrti nego i u kojoj mjeri štiti od širenja u populaciji.
“Već sada je utvrđeno da će samo oko 20% cijepljenih širiti virus, a većina neće. Širit će ga oni cijepljeni koji se inficiraju, a to ovisi o koncentraciji antitijela”, napominje prof. Trobonjača za Večernji list.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…








Volim RH
19. kolovoza 2021. at 17:37
Do izbora ima da brojka bude cetveroznamenkasta.
A onda će se korona skriti a 100 tisuća Hrvata u ugostiteljstvu dobiti otkaze