Hrvatska
Na jesen bez covid potvrde ni u trgovinu? “To bi bio uvod u tiraniju”
U Hrvatskoj je dosad izdano ukupno 860.195 EU digitalnih covid-potvrda, prema zadnjim podacima Stožera civilne zaštite.
Uzmemo li samo punoljetno stanovništvo Hrvatske, oko 3.300.000 ljudi, ispada da covid-potvrde ili covid-putovnice ili zelene potvrde zasad ima samo 26 posto odraslih Hrvata, recimo četvrtina. Međutim, njih dvostruko više na svoju potvrdu ima pravo, točnije 1.647.156 onih koji su cijepljeni, prema podacima Ministarstva zdravstva od početka kolovoza (tu nisu ubrojeni oni koji su preboljeli covid).
Zašto ih samo polovica ima potvrdu? Razlog je vjerojatno nesnalaženje na platformi e-Građani, čemu se sada pokušava doskočiti – pa se covid-potvrda može preuzeti u HZZO-u ili u ljekarni. Ili je možda ta polovica koja nije povukla svoje covid-potvrde starija populacija koja i tako nikamo ne zalazi, ne putuje niti pohodi partije, piše Jutarnji list.
No, sustavi javne uprave nisu naša tema. Naša je tema činjenica da bi covid-potvrda uskoro mogla dominirati našim životima. Mogli bismo je vaditi i pokazivati već na jesen jednakim automatizmom kao što sada stavljamo masku na lice prije ulaska u trgovinu (iako smo mislili da se na to nikada nećemo priviknuti). Covid-potvrda koja sadrži QR-kod da osoba zadovoljava jedan od tri uvjeta – da ima primljene dvije doze cjepiva, da je preboljela covid u posljednjih šest mjeseci ili da ima negativan test ne stariji od dva dana – sudeći prema svim najavama, postat će ultimativni dokument za konzumiranje bilo kakvog javnog sadržaja. I to već od jeseni. Recimo, za odlazak u šoping-centar, u bolnicu, u trgovinu, noćni klub, na utakmicu, u muzej, na koncert, na bilo kakvo okupljanje u zatvorenome, ali i za javni prijevoz, vlak ili avion.
Od početka srpnja ona je već službeno u upotrebi na razini Europske unije. I to ne samo za putovanja i prelaske granica. U Francuskoj je ovaj tjedan na snagu stupio zakon, potvrđen od francuskog Vrhovnog suda, da je covid-potvrda obvezna za… uglavnom sve segmente života: ulazak u kafić, restoran, kazalište, sajam, za bazene, muzeje i noćne klubove, a pokazuje se na ulazu u zrakoplov, vlak i autobus. Pa i u Hrvatskoj se covid-potvrde polako infiltriraju u naše živote. Bile su obvezne na nedavno održanoj nogometnoj utakmici Istre 1961 i Gorice, na riječkoj Rujevici, gdje su se očitavale na ulazu. Navijači bez potvrde ostali su ispred ulaznih vrata. Isto je bilo i na Motovun Film Festivalu, za svaku projekciju u zatvorenome – potvrda, za gledanje teniskog meča na Croatia Open Umaga opet – potvrda, na koncertu Thompsona u Sinju – potvrda, na svakoj svadbi koja se održava u svadbenoj sali.
Prema informacijama iz Nacionalnog stožera civilne zaštite, izgledno je da će covid-potvrde nakon završetka turističke sezone postati u Hrvatskoj obvezne i koristiti se kao zamjena za maske – za ulazak u bolnice, u škole, javni prijevoz i prostorije javne uprave (ako ne uspije cijepljenje svih učitelja, vozača javnog prijevoza, odgojitelja, zaposlenika na šalterima). Također, potvrde se planiraju i za ulazak u sve prostore gdje se okuplja veći broj ljudi, što uključuje i trgovačke centre.
Jasno je da uvođenje potvrda i otežavanje pristupa javnim sadržajima predstavlja suptilni pritisak na cijepljenje, koje vladajući zasad nemaju hrabrosti učiniti obveznim. No, je li zabrana sudjelovanja u javnom životu ako nemaš iskaznicu kojom dokazuješ svoje zdravlje kršenje ljudskih prava? Covid-potvrde bi zbilja mogle dovesti do nekih dvojbenih situacija. One, iako neobavezne, otvaraju prostor za potencijalnu socijalnu isključenost i nejednakost.
“Zabrana ulaska u trgovine predstavljala bi prevelik teret za osobe koje nemaju covid-potvrdu, a takvo ograničenje vrlo izvjesno ne bi prošlo provjeru ustavnosti”, smatra Mato Palić, profesor Pravnog fakulteta u Osijeku i ustavnopravni stručnjak.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







