Connect with us

Hrvatska

JESTE LI MEĐU NJIMA? 60 posto Hrvata planira odlazak na ljetni godišnji odmor

Objavljeno

-

Za odabir destinacije je presudan omjer cijene i kvalitete, ispitanici biraju destinacije bez gužvi, a većina ih želi putovati unutar Hrvatske

Ključni rezultati:
 U usporedbi s 2020. godinom, osjetno veći broj sudionika istraživanja planira putovanje tijekom ljetnog godišnjeg odmora
 Privatni smještaj i dalje je najpopularnija opcija za koju se opredijelilo čak 50% ispitanika
 Cijena smještaja igra znatno veću ulogu prilikom odabira destinacije putovanja nego prošle godine
 U pogledu putovanja, 51% sudionika istraživanja nema bojazni zbog koronavirusa
 Čak 41% bi se osjećao sigurnijim kada bi svi turisti imali potvrdu o cijepljenju ili kada bi turističke agencije i prijevozničke kompanije osigurale dovoljnu distancu između sjedala
 U slučaju ukidanja epidemioloških mjera, većina ispitanih (51%) putovali bi po Hrvatskoj, dok 41% želi putovati u inozemstvo

Epidemiološke mjere, strah zbog zaraze koronavirusom te financijska neizvjesnost bili su glavni razlozi velikog pada u segmentu putovanja tijekom pandemije. No, i to se polagano mijenja. Sve veći postotak procijepljenosti stanovništva doveo je do pada broja zaraženih i do optimističnije financijske perspektive, pa se sve više ljudi odlučuje na zasluženi godišnji odmor, pokazuju rezultati redovnog istraživanja MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard provela agencija Improve.

Ukupno 68% sudionika istraživanja planira provesti ljetni godišnji odmor u Hrvatskoj, što je znatno više u usporedbi s istraživanjem provedenom u travnju 2020. godine (54%). Preciznije, 39% ispitanih je izjavilo da će ove godine sigurno otići na ljetovanje, što je skok od 16 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije, dok 29% ispitanika da planiraju putovanje, ali još nisu sasvim sigurni. Ljetni godišnji odmor planiraju primarno visokoobrazovani ispitanici, oni s višim primanjima te oni iz Zagreba ili Sjeverne Hrvatske (78%).

Financijska neizvjesnost glavni razlog neodlaska na ljetovanje

Sudionici istraživanja koji ove godine neće otići na ljetovanje takvu su odluku objasnili različitim razlozima. Njih 28% je izjavilo da je glavni razlog financijska neizvjesnost, 21% navodi da je odustalo od ljetovanja zbog poslovnih obaveza, a 20% ispitanih kaže da je glavni razlog zbog kojeg neće otići na more zabrinutost zbog zdravstvene situacije. Zanimljivo, samu pandemiju koronavirusom ili brigu za zdravlje općenito kao razlog češće su naveli ispitanici iz Slavonije te oni muškog spola nego žene.

Najviše turista iz Hrvatske preferira privatni smještaj

Prema novom istraživanju, nema velikih razlika u pogledu izbora smještaja u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Polovica ispitanih, točno 50%, odlučuje se za boravak u privatnom smještaju tijekom ljetovanja. Na drugom mjestu, kod 37% ispitanika je boravak u vlastitoj vikendici ili kod obitelji ili prijatelja, a ta opcija smještaja najraširenija je kod ispitanika iz Zagreba (46%).

U hotelima odsjeda tek 17% ispitanih, i to su uglavnom ispitanici iz skupine s najvišim osobnim primanjima, višim od 12.000 kn (njih 34%). Kod sudionika istraživanja, kampiranje je najmanje popularna opcija (5%), za koju se najviše odlučuju ispitanici iz Istre, Primorja ili Gorskog kotara (15%).

Rast rezervacija putem specijaliziranih stranica ili turističkih agencija

U pogledu rezervacije smještaja, najraširenija metoda je korištenje specijaliziranih internetskih stranica i putničkih agencija (55%), što je porast od 7 postotnih bodova u odnosu na prošlogodišnje rezultate. Slijede rezervacije putem internetskih stranica odabranog privatnog smještaja (30%) te izravni kontakt putem e-maila ili telefona (22% ispitanih).

Najpopularniji način plaćanja smještaja je gotovina, i to za 48% ispitanih sudionika. Slijedi plaćanje debitnom karticom (30%), a ovaj način plaćanja je doživio rast za 5 postotnih bodova u odnosu na prošlu godinu.

Plaćanje debitnom karticom najčešći je izbor kod najmlađe skupine ispitanih (18-29 godina) i kod ispitanika s višim ili visokim obrazovanjem. Ljudi u dobnoj skupini od 30-39 godina najčešće plaćaju karticama na rate, a plaćanje kreditnim karticama više odabiru muškarci nego žene.

Na izbor destinacije najviše utječe omjer cijene i kvalitete

U usporedbi s rezultatima od prošle godine, cijena smještaja igra mnogo veću ulogu prilikom odabira destinacije putovanja. Istraživanje je pokazalo i da ljudi više traže lokacije na kojima nema velikih gužvi, poput manjih mjesta ili otoka. Osim toga, sudionici istraživanja znatno više računa vode o klimatskim prilikama na pojedinim lokacijama. Gastronomska ponuda, raznovrsna kulturna događanja i troškovi samog prijevoza imaju manje važnu ulogu u odabiru odredišta na kojem će ispitanici provesti godišnji odmor. Omjer cijene i kvalitete presudan je kod 64% ispitanika, a troškovi smještaja najvažniji su faktor odabira destinacije za 62%.

Očekivano, kod najmlađih sudionika istraživanja veliku ulogu prilikom izbora odredišta ima razvijena ponuda mjesta za noćne izlaske. Jednako su im važne kvalitetne opcije shoppinga, ali i ponuda specifičnih događanja.

„Sigurno je da ljudi žele putovati i nadoknaditi posljednje mjesece propuštenih putničkih iskustava, a
očekujemo pojavu trendova kao što su pojačan interes za nešto osamljenijim destinacijama, smještajem koji pruža dodatnu sigurnost poput kuća za odmor, a uz to će na dobitku biti hoteli viših kategorija i autodestinacije“, istaknuo je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj. „U oporavku i u oživljavanju turističke industrije u ovoj i idućim godinama veliku će ulogu imati i tehnološke inovacije i ponuda personaliziranih putničkih usluga.“

Kod izbora destinacije vrlo je zanimljiv osjetan pad važnosti ostalih elemenata koje podrazumijevamo pod specifičnosti pojedinih lokacija. U usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem, čak 21% manje ispitanika je navelo kako su im prilikom odabira mjesta za odmor važnu ulogu igraju različiti kulturni sadržaji, dok se u pogledu gastronomske ponude kao važnog čimbenika izjasnilo 14% manje ispitanih nego prošle godine.

Polovica ispitanika nije zabrinuta zbog putovanja tijekom pandemije

U pogledu putovanja, 51% sudionika istraživanja nema bojazni zbog koronavirusa. Od ispitanih kod kojih ipak postoji određena zabrinutost, glavni strah odnosi se na mogućnost infekcije virusom. Osim toga, ljudi se boje potencijalnog donošenja odluke o putovanju zbog 14-dnevne karantene, dok je 11% izrazilo zabrinutost da se neće moći vratiti kući na vrijeme, odnosno u terminu u kojem su se odlučili.

Samo 5% ispitanih izjavilo je da ih je strah prijenosa zaraze na druge ljude.

Čak 41% bi se osjećao sigurnijim kada bi svi turisti imali potvrdu o cijepljenju ili kada bi turističke agencije i ostale putničke kompanije osigurale dovoljnu distancu između sjedala. U pogledu sigurnijeg putovanja, 22% ispitanih opredijelilo se za zabranu ukrcaja putnicima koji nisu prošli zdravstveno testiranje.

Planovi za putovanja nakon koronakrize: gotovo polovica želi putovati u inozemstvo

U slučaju ukidanja svih epidemioloških mjera i završetka pandemije, većina ispitanih (51%) najradije bi više putovala po Hrvatskoj. Od preostalih ispitanika, 19% je izrazilo da bi voljelo putovati u susjedne države, a 18% ispitanih želi posjetiti druge države koje se nalaze na europskom kontinentu. Za putovanja van kontinenta opredijelilo se svega 4% ispitanih, dok je 8% sudionika u istraživanju reklo da nema planova za buduća putovanja.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Istraženo kada mladi u Hrvatskoj ulaze u spolne odnose. Ovo su rezultati

Objavljeno

-

Prosječna dob stupanja mladih u spolne odnose u Hrvatskoj je 16 godina, pokazali su rezultati Istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju, koje je predstavljeno danas u Edukacijskom centru HZJZ-a. Istraživanje je provedeno 2022. godine, a sudjelovala su 2532 učenika trećih razreda u 100 srednjih škola diljem Republike Hrvatske.

Važnost ulaganja u zaštitu i unaprjeđenje spolnog i reproduktivnog zdravlja proizlazi iz činjenice da se u svijetu svakoga dana milijun ljudi zarazi nekom spolno prenosivom infekcijom, što je na godišnjoj razini oko 274 milijuna novih infekcija, dok je u Hrvatskoj u 2022. godini zabilježeno 57 infekcija sifilisom, 21 gonorejom i 101 klamidijom, objasnila je voditeljica istraživanja Diana Jović Burić.

Odnos bez zaštite

Rezultati istraživanja pokazuju da je gotovo trećina učenika stupila u neki oblik spolnog odnosa te da je prosječna dob stupanja u spolne odnose 16 godina. Zabrinjavajući su podaci o uporabi kondoma jer od skoro 90 posto učenika koji su imali vaginalni odnos, 40 posto njih nije koristilo zaštitu.

“Učenici koji su imali oralne odnose u najvećoj mjeri nisu nikada koristili zaštitu, i to čak njih 72.7 posto. Zaštitu tijekom analnog odnosa nikad nije koristilo 47.5 posto učenika”, istaknula je Jović Burić.

Istraživanje pokazuje da učenici zaštitu koriste u najvećoj mjeri zbog straha od neželjene trudnoće i zaštite od spolno prenosivih infekcija. Povjerenje u partnera ključni je razlog zbog kojeg mladi ne koriste kondome. Kao dodatne razloge navode činjenicu da ih nemaju trenutno pri ruci te da ih ne vole koristiti.

Spolni odnos pod utjecajem opijata

Kao još jedan problem ističe se odnos pod utjecajem opijata. Polovina učenika koja je imala spolni odnos izjavila je da ga je imala pod utjecajem alkohola, a gotovo petina njih imala ga je pod utjecajem psihoaktivnih droga.

Više od polovine učenika razgovara sa svojim partnerima o prošlim seksualnim iskustvima, a dva primarna načina informiranja o spolnim odnosima i zaštiti su informiranje preko interneta i razgovorom s vršnjacima. Jović Burić ističe kako je zanimljivo da mladići navode razgovor s ocem kao način informiranja na četvrtom mjestu, dok je za djevojke razgovor s majkom na trećem mjestu.

U dijelu istraživanja koje se tiče ocjene vlastitog znanja o spolnim odnosima najveći udio učenika ocijenio je svoje znanje vrlo dobrom ocjenom, dok je provjera znanja pokazalo puno lošije rezultate. Najveći broj mladića i djevojaka ima tek dovoljnu razinu znanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju.

“Mislim da nam ovi podaci daju glavne smjernice o važnosti rada na edukaciji i njihovom znanju o spolnom i reproduktivnom zdravlju”, zaključila je Jović Burić.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HŽ Infrastrukturi i Putničkom prijevozu 56,5 milijuna novih kredita

Objavljeno

-

By

Vlada je u četvrtak dala prethodnu suglasnost i odobrila jamstvo za kredit HŽ Infrastrukturi radi financiranja financijskih obveza prema izvođačima u iznosu od 32,5 milijuna eura, kao i prethodnu suglasnost za kredite HŽ Putničkog prijevoza ukupne vrijednosti 24 milijuna eura, za obnovu voznog parka i radionica.

Rok korištenja kredita HŽ Infrastrukturi kod Erste&Steiermärkische Bank Rijeka je 12 mjeseci od potpisa ugovora, korištenje i način otplate kredita je po revolving principu, dok je dospijeće kredita 31. prosinca 2025. godine uz kamatu od 1,99 posto.

Instrument osiguranja je bezuvjetno i neopozivo jamstvo RH koje pokriva sto posto obveza po kreditu izdano od strane Ministarstva financija.

Vlada je također izglasala da se HŽ Putničkom  prijevozu da prethodna suglasnost za sklapanje ugovora o predfinanciranju i to između društava HŽ Putnički prijevoz d.o.o. i EUROFIMA – Europskog društva za financiranje nabavki željezničkog materijala, za financiranje obnove lokomotiva i vlakova u iznosu od deset milijuna eura. Kredit je na 15 godina, po fiksnoj kamatnoj stopi od 3,44 posto.

Prihvaćen je i prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti za sklapanje ugovora o predfinanciranju i najmu između HŽ Putničkog prijevoza i  EUROFIME za financiranje ulaganja u objekte za održavanje željezničkih vozila. Visina tog kredita je 14 milijuna eura.

Novac će biti utrošen za obnovu voznog parka i radionica koje održavaju željeznička vozila. Te se radionice nalaze u Osijeku, Koprivnici Puli, Splitu, Varaždinu i Vinkovcima. I taj je kredit na 15 godina uz fiksnu kamatnu stopu od 3,44 posto.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

HZMO ima obavijest za 15.000 korisnika

Objavljeno

-

By

U ponedjeljak 17. lipnja 2024. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za svibanj 2024. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, objavio je HZMO.

Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 15.773 korisnika (79,40 % žena i 20,60 % muškaraca), za što je osigurano 2.347.515,00 eura iz Državnog proračuna.

Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (NN 156/23), nacionalna naknada od 1. siječnja 2024. iznosi 150,00 eura.

Evo tko ima pravo na nacionalnu naknadu

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području Republike Hrvatske u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:

  • da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
  • da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (300,00 eura)
  • da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
  • da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
  • da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Iz HZMO-a napominju da se zahtjev za nacionalnu naknadu može se podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu