Connect with us

Svijet

Nakon presude Mladiću Vučić se žalio na selektivnost, spominjao Gotovinu

Objavljeno

-

Na dan proglašenja pravomoćne presude Ratku Mladiću, predsjednik i glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu podnijeli su izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a.

I sudac Carmel Agius i tužitelj Serge Brammertz, ali i velik dio država članice Vijeća sigurnosti, kritizirali su Srbiju zbog nesuradnje s Haagom.

Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma Carmel Agius pravomoćnu presudu i doživotnu zatvorsku kaznu za Ratka Mladića nazvao je izvanrednim postignućem, svjedočanstvom što se može postići u međunarodnom pravu kada države surađuju, te snažnom porukom za žrtve i preživjele da počinitelji užasnih zločina mogu biti dovedeni pred lice pravde bez obzira na svoju poziciju“.

Agius je podsjetio da Srbija već šest godina odbija izručiti političare Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, te tako opstruira sudski postupak, prkosi međunarodnoj zajednici i dovodi u pitanje autoritet Vijeća sigurnosti UN-a.

Danas je pravda zadovoljena. Razgovarao sam s majkama Srebrenice koje su se 26 godina borile za pravdu. Poručuju vam: pravda je važna, kazao je pred Vijećem sigurnosti glavni tužitelj Serge Brammertz.

Brammertz je kritizirao glorificiranje zločinaca i negiranje genocida, neki će i dalje tvrditi da je Mladić heroj, postavljat će plakate s njegovim likom.

Diplomatski predstavnici Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Francuske, Estonije, Velike Britanije, Irske, Kenije, Tunisa, Vijetnama, Meksika, pohvalili su rad Mehanizma koji privodi kraju najvažnije sudske i žalbene procese usprkos otežanim uvjetima rada zbog pandemije.

Traže uhićenje bjegunaca pred pravdom, čekaju presude u procesu Stanišić i Simatović, presudu Mladiću vide kao korak ka pomirbi. Američki predstavnik pred Vijećem sigurnosti UN-a donošenje pravomoćne presude Ratku Mladiću nazvao je „povijesnim danom“.

I Kina i Indija podupiru rad Mehanizma.

Jedino je Rusija oštro kritizirala Mehanizam poručivši kako je „sva krivnja na jednoj strani, a presuda Ratku Mladiću nastavak je kriminalizacije Haškog tribunala i mrlja na ugledu mehanizma“.

Video-vezom u sjednicu se uključio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Kazao je kako je Srbija Haagu izručila sve optužene osobe, uključujući i najviše pozicionirane dužnosnike. Tvrdi da zakonske pretpostavke za izručenje Petra Jojića Vjerice Radete nisu ispunjene.

Pravdu u Haagu nazvao je selektivnom.

– Protiv srpskog stanovništva počinjeni su zločini u Hrvatskoj, BiH i Kosovu, ali nisu bili predmet interesa Mehanizma. Mi smo optužili Nasera OrlićaGotovinu i Haradinija. Svi su oslobođeni. Ispada da nitko nije odgovoran za zločine nad Srbima, ustvrdio je Vučić.

Replicirao mu je stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u, Ivan Šimonović.

– Predsjednik Vučić istaknuo je da tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji nitko nije bio anđeo. Neću ovdje raspravljati o slučajevima koje je spomenuo: nije ni vrijeme ni mjesto za to. Međutim, sasvim je jasno tko je bio đavo, kazao je veleposlanik Šimonović.

Poručio je kako nas je Miloševićeva smrt lišila presude koja bi dala okvir za sve pojedinačne zločine počinjene tijekom sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

– Pravomoćna presuda i doživotna kazna protiv generala Mladića, jednog od najbrutalnijih Miloševićevih poslušnika, ne mogu ispuniti tu prazninu, ali barem pružaju pravdu za neke od njihovih žrtava, zaključio je hrvatski diplomat.

U svom govoru pred Vijećem sigurnosti podsjetio je i da je Mladić svoj zloglasni ratni put počeo 1991. u Hrvatskoj. Za te mu zločine nikada nije suđeno, iako su hrvatske vlasti pružile pomoć tužiteljstvu ICTY i ispunile njihove zahtjeve i oko tog slučaja. Hrvatska podupire rad Mehanizma, kao i Međunarodnog kaznenog suda, te s velikim zanimanjem prati progres u svim preostalim procesima u Haagu, osobito kada je riječ o suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Pred Vijećem sigurnosti govorio je i veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj, iako je njegovo obraćanje pokušao opstruirati predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Dodik je uputio pismo veleposlaniku Estonije, države koja u lipnju predsjeda Vijećem sigurnosti, pozivajući se na “specifične restrikcije u BiH zakonima koje se odnose na ovlasti stalnog predstavnika BiH pri UN-u”. Dodikov manevar nije uspio, Alkalaj je govorio u ime Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeću sigurnosti.

Kazao je kako pravosudna tijela u BiH žele do 2023. završiti sva suđenja za ratne zločine koja je ta država preuzela.

Presudu Mladiću komentirao je riječima:

– Današnja presuda pokazuje da pokušaji prekrajanja povijesti propadaju. Pravda je konačno zadovoljena, a Bosna i Hercegovina danas je zahvalna država.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Cijene nafte iznad 84 dolara

Objavljeno

-

Cijene nafte stabilizirale su danas na međunarodnim tržištima iznad razine od 84 dolara, odražavajući raskorak u procjenama potražnje pred početak ljetnog tromjesečja i sezonu putovanja u SAD-u.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila gotovo nepromijenjena u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 84.23 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 1.63 dolara.

Značajnijih promjena nije danas bilo ni na američkom tržištu gdje se barelom trgovalo po 80.36 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u plusu 1.88 dolara.

Oprez na tržištima

Raspoloženje su pred kraj jučerašnje trgovine obilježile optimistične procjene o potražnji u ljetnom tromjesečju.

Američka investicijska banka Goldman Sachs procijenila je prošli tjedan da bi zbog snažne potražnje u ljetnoj sezoni putovanja u SAD-u tržište u trećem tromjesečju trebalo bilježiti manjak u opskrbi od 1.3 milijuna barela.

Optimizam signalizira i Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) potvrđenom procjenom prema kojoj bi potražnja u ovoj godini trebala porasti za 2.25 milijuna barela dnevno. Grupa je odlučila postupno povećati opskrbu od kraja godine.

Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja savjetuje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), uključujući vodeće potrošače, očekuje pak upola slabiji rast, za nešto više od milijun barela dnevno. 

U takvim je uvjetima na tržištima ponovo prevladao oprez. “Fokus tržišta ponovo se preusmjerio na fundamente koji već neko vrijeme pokazuju slabost”, napisao je u bilješci Francisco Blanch iz BoFA-e, napominjući da su zalihe nafte i destilata u skladištima u SAD-u i Singapuru više nego u drugim dijelovima svijeta.

Rast potražnje usporio

Rast globalne potražnje za naftom usporio je u prvom tromjesečju na 890.000 barela dnevno, a podaci pokazuju da je trend vjerojatno nastavljen i u drugom tromjesečju, dodao je Blanch u bilješci.

Neki analitičari ustraju pak u procjenama da bi cijene nafte u kratkoročnoj perspektivi trebale rasti. “Najnovije smjernice OPEC+ i njihova potvrda procjene prema kojoj bi potražnja trebala rasti za 2,25 milijuna barela dnevno signaliziraju da će ponuda u 2024. rasti istim tempom (kao i lani) i upućuju na mogućnost smanjene proizvodnje u 2025.”, smatra Patricio Valdivieso iz Rystad Energyja.

Pozornost se sada preusmjerava na zalihe u SAD-u. Udruga proizvođača API objavit će podatke o zaliha u prošlom tjednu tijekom dana, a vlada sutra.

OPEC je odvojeno objavio da je u ponedjeljak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 37 centi, na 83.06 dolara.

 
Nastavi čitati

Svijet

Ova zemlja je ponovno prva na svijetu u proizvodnji hmelja

Objavljeno

-

By

Njemačka je ponovo zauzela prvo mjesto na svjetskoj ljestvici proizvođača hmelja, preotevši nakon devet godina ‘titulu’ SAD-u, izvijestila je u utorak udruga uzgajivača.

Površina pod hmeljom u Njemačkoj smanjila se za 340 hektara, na 20.300 hektara. U SAD-u smanjena je za 4.500 hektara, na 17.850 hektara, navode u udruzi.

Velike zalihe hmelja dovele su do pada cijena, što je zabrinulo proizvođače u Njemačkoj. Proizvodnja je gotovo u potpunosti usmjerena u pivski sektor, a prodaja piva u svijetu pada.

To nije jedini razlog za njemačko ‘pretjecanje’ američke konkurencije, napomenuo je predstavnik udruge Erich Lehmair.

Uzgajivači u SAD-u lakše otkazuju ugovore o nabavi, što znači da mogu u kraćem roku odustati od proizvodnje nego njihove kolege u Njemačkoj, objasnio je.

Njemci imaju dulju tradiciju

Poljoprivreda je također u SAD-u drugačije strukturirana i gospodarstva su znatno veća. Ako su prognoze loše, veliki američki uzgajivači moraju mijenjati smjer brže od manjih obiteljskih gospodarstava u Njemačkoj, djelomično i zbog pritisaka banaka.

Njemačka obiteljska gospodarstva često imaju i dužu tradiciju i ne odustaju lako od kultura koje su dugo uzgajali, objasnio je Lehmair.

Bavarski Hallertau ponovo je zauzeo prvo mjesto na ljestvici regija. U 2022. bio je drugi, prema podacima najvećeg svjetskog trgovca hmeljem BarthHassa, iza američke Yakime u saveznoj državi Washington.

Njemačka i SAD imaju lavovski udio u globalnom uzgoju hmelja. Lani je zasijan na 55.000 hektara, što znači da je površina pod hmeljom smanjena za oko 4.800 hektara u odnosu na 2022., objavila je njemačka udruga.

Čelnik udruge Erich Lehmair ističe da su prognoze za ovu godinu dobre. “Hmelj trenutno dobro napreduje”, naglašava.

 
Nastavi čitati

Svijet

Najmanje 139 ljudi u Rusiji ima simptome botulizma, mnogi u teškom stanju

Objavljeno

-

By

Niz ruskih građana zatražilo je liječničku pomoć sa simptomima botulizma tijekom proteklih nekoliko dana, od čega je 55 u teškom stanju i 30 na intezivnoj njezi, priopćile su jučer vlasti.

U Moskvi je 121 osoba zatražila liječničku pomoć sa sumnjom na botulizam, izjavila je jučer zamjenica gradonačelnika Anastasia Rakova za rusku državnu novinsku agenciju, piše Associated Press. Botulizam koji se prenosi hranom rijetka je bolest uzrokovana toksinom koji proizvodi vrsta bakterije Clostridium botulinum.

Konzumiranje hrane kontaminirane toksinom može uzrokovati paralizu, poteškoće s disanjem, a ponekad i smrt. Simptomi tipični za botulizam mogu uključivati ​​jaku bol u trbuhu, povraćanje, proljev, zamagljen vid, suha usta, poteškoće u gutanju ili govoru te neurološke smetnje, prenio je Index.

Zaustavljena prodaja gotovih salata dviju marki

12 ljudi zatražilo je liječničku pomoć zbog sumnje na botulizam u Nižnjem Novgorodu, gradu oko 400 kilometara istočno od Moskve. Devet ih je u teškom stanju, priopćilo je regionalno ministarstvo zdravstva. Šest ljudi je hospitalizirano sa simptomima botulizma u Kazanu, gradu oko 700 kilometara istočno od Moskve.

Čini se da su zdravstveni dužnosnici povezali barem neke od slučajeva u Moskvi s dvije marke gotovih salata. Ruski nadzornik javnog zdravstva, Rospotrebnadzor, zaustavio je prodaju salata nakon što su prijavljeni prvi slučajevi trovanja i sad se čekaju rezultati istrage.

Popularna tvrtka za dostavu hrane, Kukhnya Na Rayone, koja posluje u Moskvi, Kazanu i nekoliko drugih gradova, na jelovniku je imala jednu od salata. Obustavila je rad tijekom vikenda, istaknuvši da više ne nudi salatu u kojoj je bio konzervirani grah te da će provjeriti i drugu hranu u ponudi.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu