Svijet
Nakon presude Mladiću Vučić se žalio na selektivnost, spominjao Gotovinu
Na dan proglašenja pravomoćne presude Ratku Mladiću, predsjednik i glavni tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu podnijeli su izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a.
I sudac Carmel Agius i tužitelj Serge Brammertz, ali i velik dio država članice Vijeća sigurnosti, kritizirali su Srbiju zbog nesuradnje s Haagom.
Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma Carmel Agius pravomoćnu presudu i doživotnu zatvorsku kaznu za Ratka Mladića nazvao je izvanrednim postignućem, svjedočanstvom što se može postići u međunarodnom pravu kada države surađuju, te snažnom porukom za žrtve i preživjele da počinitelji užasnih zločina mogu biti dovedeni pred lice pravde bez obzira na svoju poziciju“.
Agius je podsjetio da Srbija već šest godina odbija izručiti političare Srpske radikalne stranke Petra Jojića i Vjericu Radetu, te tako opstruira sudski postupak, prkosi međunarodnoj zajednici i dovodi u pitanje autoritet Vijeća sigurnosti UN-a.
Danas je pravda zadovoljena. Razgovarao sam s majkama Srebrenice koje su se 26 godina borile za pravdu. Poručuju vam: pravda je važna, kazao je pred Vijećem sigurnosti glavni tužitelj Serge Brammertz.
Brammertz je kritizirao glorificiranje zločinaca i negiranje genocida, neki će i dalje tvrditi da je Mladić heroj, postavljat će plakate s njegovim likom.
Diplomatski predstavnici Velike Britanije, Sjedinjenih Država, Francuske, Estonije, Velike Britanije, Irske, Kenije, Tunisa, Vijetnama, Meksika, pohvalili su rad Mehanizma koji privodi kraju najvažnije sudske i žalbene procese usprkos otežanim uvjetima rada zbog pandemije.
Traže uhićenje bjegunaca pred pravdom, čekaju presude u procesu Stanišić i Simatović, presudu Mladiću vide kao korak ka pomirbi. Američki predstavnik pred Vijećem sigurnosti UN-a donošenje pravomoćne presude Ratku Mladiću nazvao je „povijesnim danom“.
I Kina i Indija podupiru rad Mehanizma.
Jedino je Rusija oštro kritizirala Mehanizam poručivši kako je „sva krivnja na jednoj strani, a presuda Ratku Mladiću nastavak je kriminalizacije Haškog tribunala i mrlja na ugledu mehanizma“.
Video-vezom u sjednicu se uključio i predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić. Kazao je kako je Srbija Haagu izručila sve optužene osobe, uključujući i najviše pozicionirane dužnosnike. Tvrdi da zakonske pretpostavke za izručenje Petra Jojića i Vjerice Radete nisu ispunjene.
Pravdu u Haagu nazvao je selektivnom.
– Protiv srpskog stanovništva počinjeni su zločini u Hrvatskoj, BiH i Kosovu, ali nisu bili predmet interesa Mehanizma. Mi smo optužili Nasera Orlića, Gotovinu i Haradinija. Svi su oslobođeni. Ispada da nitko nije odgovoran za zločine nad Srbima, ustvrdio je Vučić.
Replicirao mu je stalni predstavnik Hrvatske pri UN-u, Ivan Šimonović.
– Predsjednik Vučić istaknuo je da tijekom sukoba u bivšoj Jugoslaviji nitko nije bio anđeo. Neću ovdje raspravljati o slučajevima koje je spomenuo: nije ni vrijeme ni mjesto za to. Međutim, sasvim je jasno tko je bio đavo, kazao je veleposlanik Šimonović.
Poručio je kako nas je Miloševićeva smrt lišila presude koja bi dala okvir za sve pojedinačne zločine počinjene tijekom sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
– Pravomoćna presuda i doživotna kazna protiv generala Mladića, jednog od najbrutalnijih Miloševićevih poslušnika, ne mogu ispuniti tu prazninu, ali barem pružaju pravdu za neke od njihovih žrtava, zaključio je hrvatski diplomat.
U svom govoru pred Vijećem sigurnosti podsjetio je i da je Mladić svoj zloglasni ratni put počeo 1991. u Hrvatskoj. Za te mu zločine nikada nije suđeno, iako su hrvatske vlasti pružile pomoć tužiteljstvu ICTY i ispunile njihove zahtjeve i oko tog slučaja. Hrvatska podupire rad Mehanizma, kao i Međunarodnog kaznenog suda, te s velikim zanimanjem prati progres u svim preostalim procesima u Haagu, osobito kada je riječ o suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Pred Vijećem sigurnosti govorio je i veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj, iako je njegovo obraćanje pokušao opstruirati predsjedavajući Predsjedništva BiH, Milorad Dodik.
Dodik je uputio pismo veleposlaniku Estonije, države koja u lipnju predsjeda Vijećem sigurnosti, pozivajući se na “specifične restrikcije u BiH zakonima koje se odnose na ovlasti stalnog predstavnika BiH pri UN-u”. Dodikov manevar nije uspio, Alkalaj je govorio u ime Bosne i Hercegovine na sjednici Vijeću sigurnosti.
Kazao je kako pravosudna tijela u BiH žele do 2023. završiti sva suđenja za ratne zločine koja je ta država preuzela.
Presudu Mladiću komentirao je riječima:
– Današnja presuda pokazuje da pokušaji prekrajanja povijesti propadaju. Pravda je konačno zadovoljena, a Bosna i Hercegovina danas je zahvalna država.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
Svijet
“Kamenje gladi” ponovno se pojavljuje u Europi — što znače ta sablasna upozorenja iz prošlosti?
Kako suša otkriva dijelove riječnog korita u srednjoj Europi, ponovno se pojavljuju oznake koje su prošle generacije urezivale kako bi zabilježile niske vodostaje
Stoljećima su zajednice uz rijeke u srednjoj Europi na izložene stijene bilježile iznimno niske vodostaje, stvarajući trajan zapis o uvjetima koji su mogli ugroziti plovidbu, poljoprivredu i egzistenciju stanovništva.
Poznati kao „kamenje gladi“, ti su objekti među najneobičnijim sačuvanim fizičkim zapisima o velikim sušama u regiji. Na kamenju se nalaze godine koje sežu od 15. do 20. stoljeća, a na nekima su oznake urezivane više puta, s desetljećima koja su prolazila između pojedinih razdoblja izrazito suhog vremena, piše Smithsonian.
Kamen gladi uz rijeku Elbu u četvrti Oberposta u Pirni, u Njemačkoj, oko 25 kilometara jugoistočno od Dresdena, ponovno se pojavio ovog mjeseca. Na njemu se nalazi više natpisa koji označavaju godine niskog vodostaja, a najstariji datira iz 1707. godine. Riječ je o „jednom od najpoznatijih i najvećih primjeraka te vrste“ u zemlji, izvještavaju Jesús Maturana i Nela Heidner za Euronews.
Drugi kamenovi gladi koji su se nedavno pojavili ugledani su u Leverkusenu, manjem gradu južno od Kölna, u blizini ušća pritoka Rajne, te u Dolní Žlebu, selu nedaleko od granice Češke i Njemačke.
Kamenje gladi razlikuje se po veličini, starosti, lokaciji i natpisima, ali određeni se motivi ponavljaju. „Obično se navode inicijali imena i godina. Ponekad je urezana i oznaka vodostaja“, rekao je Vlastimil Pažourek, ravnatelj Regionalnog muzeja u Děčínu u Češkoj, novinaru Ruairiju Caseyu iz Al Jazeere 2022. godine.
„Ukazivanje na sušne godine imalo je i praktično značenje, upozoravajući na buduće rizike. Naziv ‘kamen gladi’ ukazivao je na nedostatak mogućnosti zarade za siromašne nadničare koji su tijekom suša teglili brodove i radili na njima.“
U ljeto 1904. godine F. Mayer, lađar i gostioničar iz Děčína, dao je uklesati jeziv natpis u komad pješčenjaka uz Elbu: „Wenn du mich siehst, dann weine“, odnosno „Ako me vidiš, zaplači“.
Poruka je možda namjerno podsjećala na obližnji kamen na kojem je stajalo: „Plakali smo – plačemo – i vi ćete plakati“, kaže Bernd Gross, istraživač koji je pisao o europskom kamenju gladi, za Deutsche Welle.
Mayer je navodno postavio slavinu za pivo i znatiželjnim turistima naplaćivao razgledavanje kamena. „Iz dana u dan skupine ljudi okupljaju se na stijeni; svatko želi barem jednom stati na nju“, objavio je list Reichenberger Zeitung u kolovozu 1904., prema Deutsche Welleu. „Međutim, oznake urezane u pješčenjak vjerojatno će zbog učestalog gaženja izgubiti svoju vidljivost.“
Mayerov natpis nije jedini urezan na površinu kamena u Děčínu. Oznake na stijeni svjedoče o niskim vodostajima tijekom nekoliko stoljeća, i to s impresivnom preciznošću.
Studija objavljena 2020. godine u časopisu Climate of the Past pokazala je da se 11 mjerenja urezanih u kamen između 1868. i 1957. godine vrlo dobro podudara s podacima zabilježenima na drugim mjestima, uz odstupanja od svega nekoliko centimetara.
Rana jutarnja magla i noćne temperature ispod 10 Celzijevih stupnjeva daju naslutiti da se ljeto 2026., obilježeno toplinskim valovima, približava kraju.
Iako bi temperature u nadolazećim danima i tijekom rujna još mogle dosegnuti ljetne vrijednosti, mnogi već priželjkuju hladnije vrijeme.
Njemački Institut Robert Koch procjenjuje da je ovog ljeta u Njemačkoj od posljedica vrućine umrlo više od 15.000 ljudi. Od toga ih je 9600 preminulo tijekom ekstremnog toplinskog vala u posljednjem tjednu lipnja.
Stručnjaci upozoravaju da se toplinski valovi mogu predvidjeti te da su posebno opasni za starije, bolesne i osobe kojima je potrebna njega, zbog čega traže mjere zaštite, među ostalim i veću dostupnost klimatizacijskih uređaja.
Stiže li nakon vrućeg ljeta ekstremno hladna zima?
Jedan od odgovora na pitanje kakva bi mogla biti zima nudi takozvani stogodišnji kalendar, koji je u 17. stoljeću osmislio opat Mauritius Knauer u samostanu Langheim u Gornjoj Franačkoj, piše Euronews.
Knauer je izradio djelo pod nazivom “Calendarium Oeconomicum Perpetuum Practicum2, poznato kao stogodišnji kalendar. Cilj je bio pomoći poljoprivredi u Bavarskoj, a kalendar je trebao omogućiti redovnicima predviđanje vremena.
Astrološke pretpostavke na kojima je Knauer temeljio svoja predviđanja današnjim astronomima i meteorolozima više nisu prihvatljive. Ipak, kao i kod mnogih starih vremenskih izreka, njegova predviđanja i dalje privlače pozornost.
Predviđanja kalendara
Prema ažuriranom stogodišnjem kalendaru, lijepo vrijeme trebalo bi se nastaviti početkom rujna, sve do 3. rujna, kada se očekuje kiša. Listopad bi, prema tom kalendaru, trebao početi kišnim tjednom, nakon čega bi se izmjenjivali topli i oblačni dani.
Prvi mraz kalendar predviđa za 16. studenoga 2026., a kiša bi se trebala vratiti deset dana poslije.
Za Njemačku se od 1. prosinca predviđa mnogo snijega. Velike količine snijega posljednji su put zabilježene u travnju 2026. u Moskvi. Istodobno, klimatske promjene posljednjih su godina u drugim dijelovima svijeta donijele ne samo toplinske valove tijekom ljeta nego uglavnom i blaže zime.
Ostaje nam pričekati i vidjeti hoće li se predviđanja starog kalendara doista ostvariti.
Počinje nova školska godina: U prve razrede upisano manje učenika nego prošle godine
TJEDNI HOROSKOP od 7.9. do 13.9. – Najsretniji znakovi će biti Bik, Djevica, Strijelac
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Što je Ozempic? Ovo mu je prava svrha, moguće nuspojave i dostupnost lijeka u Hrvatskoj
Liječnik otkrio pet stvari koje nikad neće imati u svom domu – i to s dobrim razlogom!
Horoskop za 2. rujna 2026.
ZADARSKI HITNI PRIJAMI BEZ PREDAHA: Više od 27 tisuća pacijenata tijekom ljetne sezone!?
Horoskop za 3. rujna 2026.
PROGNOZA / Vrućine se nastavljaju: Danas do 34 stupnja, mogući lokalni pljuskovi
FOTOGALERIJA / Tarik Filipović i “Ćiro” na Zadarskom festivalu monodrame
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
VIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
VIDEO / Jasna Zlokić i Jakov Jozinović u duetu koji će obilježiti godinu – Ljudi poput nas
VIDEO / Veliki morski pas snimljen kod Žirja, ribari: Bio je duži od tri metra
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 tjedna prijeFOTOGALERIJA / Ljetna akademija u Zadru okupila stručnjake za neurorazvoj i ranu intervenciju
-
magazin2 tjedna prijeĐIR PO GRADU sa Sašom Čukom
-
magazin2 tjedna prijeVIDEO / Jure Brkljača premijerno na Festivalu šansone u Šibeniku s pjemom ”Šapni mi”
-
Svijet2 tjedna prijePRIJELOMNI TRENUTAK / Odobren lijek za rak gušterače!