Connect with us

Hrvatska

EUROBAROMETAR Potpora za EU ostaje snažna, ali građani traže reforme

Objavljeno

-

Posljednje istraživanje javnog mnijenja Europskog parlamenta pokazuje da je potpora Europskoj uniji još uvijek na visokoj razini, unatoč pandemiji. Sedam od deset ispitanika u Hrvatskoj, te više od polovine u EU-u, već osjeća posljedice krize na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti.

Novo istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, provedeno u ožujku i travnju 2021., ukazuje na sve izraženije posljedice pandemije COVID-19 na privatne živote i financijsku situaciju građana. Osam od deset ispitanika upoznato je s mjerama koje poduzima EU kako bi se prevladale posljedice pandemije. Građani smatraju da javno zdravlje, borba protiv siromaštva, potpora gospodarstvu i radnim mjestima te borba protiv klimatskih promjena trebaju biti prioriteti za Europski parlament. Općenito, proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta pokazuje čvrstu potporu za Europsku uniju kao i široki konsenzus da je na globalne izazove poput pandemije COVID-19 najbolje odgovoriti na EU razini.

Više od polovine Europljana već osjeća posljedice virusa COVID-19 na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti

Krajem prvog kvartala 2021., 31 % Europljana već je osjećalo negativne posljedice pandemije na osobna primanja, a dodatnih 26 % ih očekuje u budućnosti. Iako 57 % ispitanika predstavlja jasnu većinu europskog prosjeka, između članica postoje važne razlike koje se trebaju uzeti u obzir.  Tako su primjerice financijski izazovi najviše prisutni kod ispitanika u Grčkoj, Bugarskoj i Italiji, dok u Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj najviše građana ne očekuje da će zbog koronavirusa imati probleme s osobnim primanjima. U Hrvatskoj 31 % ispitanika kaže da je pandemija već negativno utjecala na njihove osobne financije, a 37 % očekuje posljedice u budućnosti.

Mjere zatvaranja: dobrobit za zdravlje važnija od gospodarske štete

Unatoč financijskim posljedicama pandemije zbog mjera zatvaranja, većina ispitanika (58 %) vjeruje da je korist za zdravlje važnija od gospodarske štete koju su mogle prouzročiti nacionalne mjere ograničenja. Ovo mišljenje prevladava u većini EU država članica i navodi na zaključak o promjeni stajališta u usporedbi s drugom polovinom 2020. godine. Naima, prema rezultatima istraživanja EP-a iz 2020., nešto više građana tada je procjenjivalo da je gospodarska šteta važnija od zdravstvene dobrobiti.

Osam od deset Europljana zna za EU mjere aktivirane prošlog ljeta, ali samo ih polovina ispitanika odobrava

Europljani su svjesni napora Europske unije u borbi protiv pandemije virusa COVID-19 i njezinih posljedica: osam od deset ispitanika čulo je, vidjelo ili pročitalo nešto o mjerama ili aktivnostima koje je EU poduzeo u odgovoru na pandemiju. Gotovo polovina (48 %) zna i koje su to mjere. Unatoč toj visokoj razini, u prosjeku samo 48 % ispitanika u EU-u izražava zadovoljstvo mjerama, a njih 50 % kaže da nije zadovoljno.

U Hrvatskoj je, u odnosu na europski prosjek, veći udio zadovoljnih građana odgovorom EU-a na pandemiju (61 %), a nezadovoljstvo izražava 39 % ispitanih. I kad je riječ o solidarnosti među državama članicama, u Hrvatskoj je više zadovoljnih ispitanika (53 %) nego u prosjeku na EU razini (44 %).

Potpora za EU ostaje jako snažna, unatoč kratkoročnim varijacijama

Unatoč kratkoročnim promjenama kao i razlikama između država članica, pozitivna percepcija EU-a i dalje je na najvišim razinama u posljednjem desetljeću. U prosjeku na razini EU-a gotovo svaki drugi građanin (48 %) ima pozitivno mišljenje o Uniji. Daljnjih 35 % ima neutralan stav, a samo 17 % ispitanika kaže da ima negativnu percepciju EU-a. Ovo istraživanje potvrđuje i nastavlja pozitivan trend budući da je u posljednjih deset godina pozitivna percepcija EU-a stalnom porastu te ostaje snažna unatoč pandemiji i posljedicama koje ona ima za živote građana. U Hrvatskoj 44 % ispitanika ima pozitivan stav, gotovo isto toliko neutralan (41 %), a negativno mišljenje izražava njih 15 %.

Kombinacija ponekad kritičnih stajališta građana o provedbi konkretnih mjera borbe protiv krize te dugoročni pozitivan trend temeljne potpore za Europsku uniju također pojašnjava jasno prisutan zahtjev građana za reformom EU-a: 70 % ispitanika u ovom istraživanju kaže da općenito podupiru EU, ali manje od četvrtine (23 %) podržava „dosadašnju realizaciju “ europskog projekta. To je pad od četiri postotna boda u odnosu na razdoblje iz studenog / prosinca 2020. 

Zdravstvo, cjepiva i više ovlasti za rješavanje kriznih situacija – ključni prioriteti za EU

74 % europskih građana željelo bi da EU ima veće ovlasti za upravljanje krizama poput pandemije virusa COVID-19, a u Hrvatskoj njih 75 %.

Na pitanje što bi za EU trebali biti prioriteti u borbi protiv pandemije, Europljani kao najvažnije izdvajaju brzi pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve EU građane (39 %). Slijedi ulaganje dodatnih sredstava u razvoj lijekova i cjepiva (29 %), uspostava europske krizne strategije (28 %) te razvoj europske zdravstvene politike (25 %). 

U Hrvatskoj ispitanici smatraju da bi u odgovoru na pandemiju EU najprije trebao uložiti dodatni novac u pronalazak lijekova i cjepiva (37 %)  te u pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve građane (34 %). Kao prioritete izdvajaju i omogućavanje članicama da pomognu poduzećima i radnicima pogođenim pandemijom (30 %) , investiranje dodatnih sredstava u gospodarstva radi održivog i pravednog oporavka u svim članicama (28 %) te razvijanje europske zdravstvene politike (25 %).

Za Parlament prioritet trebaju biti javno zdravlje, ali i borba protiv siromaštva i klimatskih promjena

Na konkretno pitanje o očekivanjima od Europskog parlamenta, građani odgovaraju kako žele da predstavnici koje su izravno birali u radu daju prioritet pitanjima iz sektora javnog zdravstva (49 %). Nakon toga traže borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti (39 %), potporu za gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (39 %) te mjere protiv klimatskih promjena (34 %).

Za ispitanike u Hrvatskoj, javno zdravstvo je na trećem mjestu prioritetnih tema za Europski parlament (40 %), nakon borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti (53 %) te potpore gospodarstvu i novim radnim mjestima (51 %). 

Kontekst

Istraživanje za ovogodišnji proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 15. ožujka do 14. travnja 2021. u 27 država članica EU-a. Korištena je metodologija osobnih intervjua, nadopunjena online razgovorima, gdje je to bilo potrebno zbog pandemije. Ukupno je ispitano 26,669 građana.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Šef Hanfe: Osiguravatelji previše ulažu u nekretnine, postoji rizik od pada cijena

Objavljeno

-

Hrvatska osiguravajuća društva u portfeljima imaju znatno veći udio nekretnina u usporedbi s prosjekom EU-a, pa bi zbog umanjenja rizika moguće korekcije cijena nekretnina trebala preispitati strategije ulaganja i razmotriti diversifikaciju, poručio je danas čelnik Hanfe Ante Žigman.

Žigman je to rekao na Hrvatskim danima osiguranja, koji se održavaju u Opatiji u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), a okupljaju više od četiri stotine stručnjaka.

Kazao je da svjetsko tržište dionica raste, investitori se lako upuštaju u rizičnija ulaganja, dok gospodarski rast usporava i ne prati taj burzovni optimizam. Istodobno, visoka inflacija i dalje sprječava monetarno popuštanje i pad kamatnih stopa, unatoč očekivanjima da će se to uskoro dogoditi. 

“U takvom okruženju osiguratelji posebno moraju brinuti o potencijalnim tržišnim rizicima i pronaći načine kako umanjiti utjecaj eventualnog pada cijena i vrijednosti portfelja”, upozorio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u izjavi koja se prenosi u odvojenim priopćenjima HUO-a i Hanfe.

Naime, usporavanje prodaje poslovnih i stambenih nekretnina tijekom prošle godine sugerira da bi europsko, a time i domaće tržište nekretnina, moglo doživjeti promjene. To je prema Žigmanovim riječima važan signal za hrvatska osiguravajuća društva, jer imaju znatno veći udio nekretnina u svom portfelju u usporedbi s prosjekom EU-a.

“Tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, ali…”

Pritom je iznio podatak da nekretnine u prosjeku iznose oko četvrtine ukupne imovine, dok kod nekih društava ta brojka doseže gotovo 60 posto. To naglašava potrebu, poručio je Žigman, da domaća društva za osiguranje preispitaju svoju strategiju ulaganja, razmotre diversifikaciju kako bi umanjila rizik moguće korekcije cijena nekretnina te osigurala dovoljnu likvidnost.

Iako Hanfina testiranja pokazuju da i u slučaju značajnijeg pada cijena tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, Žigman upozorava da osiguravatelji trebaju pažljivo procijeniti rizike povezane s ulaganjem u nekretnine.

Rekao je da se, iako izravno ulaganje u nekretnine ima neke prednosti, ne smiju zanemariti rizici koje takva ulaganja nose. Osim što su sklone velikim fluktuacijama cijena, nekretnine su teže unovčive i ne osiguravaju brzu likvidnost kao neka druga ulaganja.

Za razliku od izravnog ulaganja u nekretnine, osiguravatelji na razini EU-a obično razmjerno raspoređuju svoja ulaganja među nekretninskim fondovima, dionicama i korporativnim obveznicama nekretninskih poduzeća, naveo je Žigman, naglasivši važnost očuvanja stabilnosti financijskog sustava, posebno tržišta osiguranja, koje čini gotovo 20 posto ukupne imovine hrvatskog sektora nebankarskih financijskih usluga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

“U konzervi graha pronašao sam štakora!” Nakon šokantne objave povlači se cijela serija iz velikog trgovačkog lanca

Objavljeno

-

By

“U konzervi smeđeg graha pronašao sam – štakora!” Tim se riječima, ali i slikom, portalu za potrošače javio unezvijereni kupac nakon što je otvorio pakiranje graha koje je kupio u našem trgovačkom lancu.

Jedan je kupac doživio nemali šok kada je otvorio konzervu smeđeg graha i u njoj vidio veliki komad štakora. Točnije, zadnji dio s repom, a kako je to izgledalo, najbolje svjedoči njegova fotografija koja uistinu nije za one slabijeg želuca.

Javio se Europskom centru izvrsnosti potrošača, odnosno njihovoj stranici na Facebooku Halo, inspektore, gdje je sve objavljeno. Nakon toga reagirao je Državni inspektorat, ali i lanac Konzum, koji pod svojim brandom K plus plasira grah Garden good. Proizvođač je talijanska tvrtka Fiamma Vesuviana S.R.L. Konzum je odlučio povući cijelu seriju neto količine 400 g, LOT broja L M261, najbolje upotrijebiti do 17. 9. 2026.

“Žao nam je zbog situacije koja se dogodila našem kupcu. Nastavno na zaprimljenu reklamaciju kupca, u koordinaciji s proizvođačem i svim nadležnim institucijama, poduzeli smo sve potrebne radnje sukladno internoj proceduri.

Obavijestili smo proizvođača i zatražili očitovanje. Iako u ovom trenutku ne raspolažemo svim potrebnim informacijama, u kontaktu smo s proizvođačem te smo iz predostrožnosti i s ciljem zaštite naših kupaca, na vlastitu inicijativu, navedenu seriju proizvoda povukli iz prodaje. Dodatno, proveden je inspekcijski nadzor kojim je utvrđeno da je Konzum proveo sve potrebne aktivnosti i provjere.

Još jednom želimo izraziti naše žaljenje te ćemo svakako napraviti sve što možemo kako bi detaljno provjerili sve okolnosti i osigurali da se ovakve situacije ne ponavljaju. Za sve ostale informacije u potpunosti smo na raspolaganju kupcima putem našeg besplatnog potrošačkog telefona 0800 400 000 ili maila konzum@konzum.hr”, odgovorili su iz Konzuma, prenosi Halo, inspektore.

Ako ste kojim slučajem kupili konzervu graha iz serije koja je povučena s polica, vratite ga u bilo koju Konzumovu trgovinu, gdje ćete dobiti povrat novca.

Proizvod je povučen

Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata također je po prijavi pronalaska štakora u konzervi provela nadzor.

“Utvrđeno je da je predmetno trgovačko društvo odmah po zaprimanju prijave potrošača pokrenulo postupak prikupljanja svih podataka o samom proizvodu odnosno prikupljanju podataka o LOT-u i roku trajnosti te su zatražili od proizvođača iz Italije da dostave očitovanje vezano za predmetnu prijavu. Po zaprimanju točnih podataka o LOT-u i roku trajanja sporne hrane dana 7. 5. 2024. godine on je dobrovoljno pokrenuo postupak povlačenja navedenog lota s tržišta Republike Hrvatske.

S obzirom na to da je proizvođač predmetne hrane u Italiji, Državni inspektorat će u skladu s procedurama prijaviti i dostaviti informacije u EU RASFF sustav (Europski sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje) o predmetnoj prijavi potrošača i povlačenju spornog lota s tržišta kako bi daljnje mjere prema proizvođaču provelo nadležno tijelo za sigurnost hrane u Italiji,” izvijestio je Državni inspektorat RH, prenosi Dnevnik.hr.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Važna obavijest! Povlače se popularne grickalice, provjerite jeste li ih kupili

Objavljeno

-

By

Unsplash

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlače popularne grickalice.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Cheez Zum Cheese ring snacks – Cheddar Cheese Flavor, 25g, zbog prisustva neodobrenog bojila E110 u sadržaju.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane i Uredbom (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16.prosinca 2008. o prehrambenim aditivima, navodi se na web stranici HAPIH-a.

Podaci o proizvodu:

Dobavljač: Beagley Coppermann, De Kwakel, Nizozemska

Maloprodaja: Osmi kontinent d.o.o., Dubrovnik

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu