Connect with us

Hrvatska

EUROBAROMETAR Potpora za EU ostaje snažna, ali građani traže reforme

Objavljeno

-

Posljednje istraživanje javnog mnijenja Europskog parlamenta pokazuje da je potpora Europskoj uniji još uvijek na visokoj razini, unatoč pandemiji. Sedam od deset ispitanika u Hrvatskoj, te više od polovine u EU-u, već osjeća posljedice krize na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti.

Novo istraživanje Eurobarometra koje je naručio Europski parlament, provedeno u ožujku i travnju 2021., ukazuje na sve izraženije posljedice pandemije COVID-19 na privatne živote i financijsku situaciju građana. Osam od deset ispitanika upoznato je s mjerama koje poduzima EU kako bi se prevladale posljedice pandemije. Građani smatraju da javno zdravlje, borba protiv siromaštva, potpora gospodarstvu i radnim mjestima te borba protiv klimatskih promjena trebaju biti prioriteti za Europski parlament. Općenito, proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta pokazuje čvrstu potporu za Europsku uniju kao i široki konsenzus da je na globalne izazove poput pandemije COVID-19 najbolje odgovoriti na EU razini.

Više od polovine Europljana već osjeća posljedice virusa COVID-19 na osobna primanja ili ih očekuje u budućnosti

Krajem prvog kvartala 2021., 31 % Europljana već je osjećalo negativne posljedice pandemije na osobna primanja, a dodatnih 26 % ih očekuje u budućnosti. Iako 57 % ispitanika predstavlja jasnu većinu europskog prosjeka, između članica postoje važne razlike koje se trebaju uzeti u obzir.  Tako su primjerice financijski izazovi najviše prisutni kod ispitanika u Grčkoj, Bugarskoj i Italiji, dok u Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj najviše građana ne očekuje da će zbog koronavirusa imati probleme s osobnim primanjima. U Hrvatskoj 31 % ispitanika kaže da je pandemija već negativno utjecala na njihove osobne financije, a 37 % očekuje posljedice u budućnosti.

Mjere zatvaranja: dobrobit za zdravlje važnija od gospodarske štete

Unatoč financijskim posljedicama pandemije zbog mjera zatvaranja, većina ispitanika (58 %) vjeruje da je korist za zdravlje važnija od gospodarske štete koju su mogle prouzročiti nacionalne mjere ograničenja. Ovo mišljenje prevladava u većini EU država članica i navodi na zaključak o promjeni stajališta u usporedbi s drugom polovinom 2020. godine. Naima, prema rezultatima istraživanja EP-a iz 2020., nešto više građana tada je procjenjivalo da je gospodarska šteta važnija od zdravstvene dobrobiti.

Osam od deset Europljana zna za EU mjere aktivirane prošlog ljeta, ali samo ih polovina ispitanika odobrava

Europljani su svjesni napora Europske unije u borbi protiv pandemije virusa COVID-19 i njezinih posljedica: osam od deset ispitanika čulo je, vidjelo ili pročitalo nešto o mjerama ili aktivnostima koje je EU poduzeo u odgovoru na pandemiju. Gotovo polovina (48 %) zna i koje su to mjere. Unatoč toj visokoj razini, u prosjeku samo 48 % ispitanika u EU-u izražava zadovoljstvo mjerama, a njih 50 % kaže da nije zadovoljno.

U Hrvatskoj je, u odnosu na europski prosjek, veći udio zadovoljnih građana odgovorom EU-a na pandemiju (61 %), a nezadovoljstvo izražava 39 % ispitanih. I kad je riječ o solidarnosti među državama članicama, u Hrvatskoj je više zadovoljnih ispitanika (53 %) nego u prosjeku na EU razini (44 %).

Potpora za EU ostaje jako snažna, unatoč kratkoročnim varijacijama

Unatoč kratkoročnim promjenama kao i razlikama između država članica, pozitivna percepcija EU-a i dalje je na najvišim razinama u posljednjem desetljeću. U prosjeku na razini EU-a gotovo svaki drugi građanin (48 %) ima pozitivno mišljenje o Uniji. Daljnjih 35 % ima neutralan stav, a samo 17 % ispitanika kaže da ima negativnu percepciju EU-a. Ovo istraživanje potvrđuje i nastavlja pozitivan trend budući da je u posljednjih deset godina pozitivna percepcija EU-a stalnom porastu te ostaje snažna unatoč pandemiji i posljedicama koje ona ima za živote građana. U Hrvatskoj 44 % ispitanika ima pozitivan stav, gotovo isto toliko neutralan (41 %), a negativno mišljenje izražava njih 15 %.

Kombinacija ponekad kritičnih stajališta građana o provedbi konkretnih mjera borbe protiv krize te dugoročni pozitivan trend temeljne potpore za Europsku uniju također pojašnjava jasno prisutan zahtjev građana za reformom EU-a: 70 % ispitanika u ovom istraživanju kaže da općenito podupiru EU, ali manje od četvrtine (23 %) podržava „dosadašnju realizaciju “ europskog projekta. To je pad od četiri postotna boda u odnosu na razdoblje iz studenog / prosinca 2020. 

Zdravstvo, cjepiva i više ovlasti za rješavanje kriznih situacija – ključni prioriteti za EU

74 % europskih građana željelo bi da EU ima veće ovlasti za upravljanje krizama poput pandemije virusa COVID-19, a u Hrvatskoj njih 75 %.

Na pitanje što bi za EU trebali biti prioriteti u borbi protiv pandemije, Europljani kao najvažnije izdvajaju brzi pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve EU građane (39 %). Slijedi ulaganje dodatnih sredstava u razvoj lijekova i cjepiva (29 %), uspostava europske krizne strategije (28 %) te razvoj europske zdravstvene politike (25 %). 

U Hrvatskoj ispitanici smatraju da bi u odgovoru na pandemiju EU najprije trebao uložiti dodatni novac u pronalazak lijekova i cjepiva (37 %)  te u pristup sigurnim i učinkovitim cjepivima za sve građane (34 %). Kao prioritete izdvajaju i omogućavanje članicama da pomognu poduzećima i radnicima pogođenim pandemijom (30 %) , investiranje dodatnih sredstava u gospodarstva radi održivog i pravednog oporavka u svim članicama (28 %) te razvijanje europske zdravstvene politike (25 %).

Za Parlament prioritet trebaju biti javno zdravlje, ali i borba protiv siromaštva i klimatskih promjena

Na konkretno pitanje o očekivanjima od Europskog parlamenta, građani odgovaraju kako žele da predstavnici koje su izravno birali u radu daju prioritet pitanjima iz sektora javnog zdravstva (49 %). Nakon toga traže borbu protiv siromaštva i društvene isključenosti (39 %), potporu za gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta (39 %) te mjere protiv klimatskih promjena (34 %).

Za ispitanike u Hrvatskoj, javno zdravstvo je na trećem mjestu prioritetnih tema za Europski parlament (40 %), nakon borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti (53 %) te potpore gospodarstvu i novim radnim mjestima (51 %). 

Kontekst

Istraživanje za ovogodišnji proljetni Eurobarometar Europskog parlamenta provedeno je u razdoblju od 15. ožujka do 14. travnja 2021. u 27 država članica EU-a. Korištena je metodologija osobnih intervjua, nadopunjena online razgovorima, gdje je to bilo potrebno zbog pandemije. Ukupno je ispitano 26,669 građana.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu