Hrvatska
Božinović: “Postojeće mjere ćemo produžiti, strože mjere nisu isključene”
Članovi Znanstvenog savjeta sastali su se nakon mjeseca. Nije se razgovaralo o strožim mjerama, one će se i dalje donositi na lokalnoj, odnosno županijskoj razini. Postojeće mjere na nacionalnoj razini na snazi su još danas.
Danas je glavna tema bila provedba plana cijepljenja te učinkovitost i sigurnost cjepiva u Hrvatskoj, a razgovaralo se i o mutiranim sojevima virusa.
– Bio je to jedan sadržajan i konstruktivan sastanak gdje se ukazalo na ozbiljnost situacije s koronavirusom u Europi i Hrvatskoj. Ministar Beroš je iznio podatke za današnji dan. Razgovarali smo o trendu ove bolesti u svijetu gdje vidimo različite rezultate i različite podatke. Važno je za cjelokupnu javnost da shvati da je ovo pandemija po tome što je zahvatila svaki kutak Zemlje. Svi skupa ćemo iz ove situacije izaći tek kad se nađe adekvatno rješenje u svim zemljama, a to uključuje i dostupnost cjepiva. Dokle god dijelovi svijeta nisu procijepljeni u dovoljnoj mjeri, virus će mutirati, a onda raste i opasnost da s vremenom neke pod mjera koje sad primjenjujemo, uključujući i cjepiva, će se morati dodatno modificirati, rekao je ministar Davor Božinović nakon sjednica Savjeta.
– Znate da danas ističu mjere na nacionalnoj razini, mi ćemo ih produžiti u onom izričaju kojem one jesu na snazi. Uvijek postoji mogućnost dodatnog angažiranja s nacionalne razine. Članovi Savjeta su pohvalili taj pristup prema županijama. Znamo da je situacija od županije do županije različita. Imamo iskustva s primjenom mjera na županijskoj razini. Mislim da ćemo s ovim pristupom, naravno uz stalni nadzor i komunikaciju pronaći i održati balans kojem smo od početka bili skloni, a to je prije svega zaštita života i zdravlja, održivost zdravstvenog sustava, ali i održavanja ekonomskih aktivnosti. Nastavljamo pratiti situaciju. Čuli smo dosta zanimljivih podataka od znanstvenika.
– Županijski stožeri s Nacionalnim će pratiti situaciju po županijama. Ovisno o situaciji će se donositi strože mjere. Opcija strožih mjera nije isključena, ona je možda u ovom trenutku isključena na nacionalnoj razini. Imate županije koje imaju nisku incidenciju, županije koje su krenule s oštrijim mjerama i već se vide rezultati postupanja i nema puno logike donositi nacionalnu mjeru koja će biti stroža i primjenjivat se u županijama koje su krenule sa zahtjevima prema Nacionalnom stožeru da im se uvedu restriktivnije mjere. Te mjere se donose uz suglasnost Stožera i odluku donosi Nacionalni stožer, rekao je Božinović.
– Što se tiče cijepljenja, nakon što je premijer osigurao 740.000 dodatnih doza Pfizera, čuli ste dobre vijesti iz Bruxellesa za dodatnih 50 milijuna doza na razini EU za drugo tromjesečje. Mislim da broj cjepiva više neće biti upitan kad govorimo o procjepljivanju hrvatskog stanovništva, dodao je.
Na pitanje je li Stožeru podnesen prijedlog da se u Zagrebu učenici od petog do osmog razreda vrate u škole, Božinović je kazao da još nema tu informaciju
– Postoje različita mišljenja. Neki epidemiolozi smatraju da je primjena C modela opravdana, mi to također smatramo. O tome odluku donosi posebno povjerenstvo pri ministarstvu znanosti. U ovom trenutku nema puno razloga da se mijenja ta odluka. Brojevi nam rastu u odnosu na trenutak kad se odlučio da se ide s C modelom. Nije logično ukoliko brojke novozaraženih rastu, da se kreće u popuštanje, rekao je Božinović.
Član znanstvenog savjeta Ozren Polašek je kazao da očekuje brojku u iduća dva tjedna od 4000 novozaraženih. Ministru je postavljeno pitanje na temelju kojih brojki i analiza članovi Savjeta savjetuju treba li ići na oštrije mjere.
– Kad govorimo o semaforima i brojevima, ti semafori su kod zemalja koje su ih primjenjivali doveli do toga da su u nekim situacijama sami sebi vezali ruke. Ako kažete incidencija 100, pa uvodimo ono, što ćete kad je incidencija 101? Je li to bliže odluci da se popusti ili da se ne popusti mjera? Mi govorimo o trendovima, situaciju pratimo na dnevnoj bazi i mjere primjenjujemo sve više u suradnji sa županijama jer je Hrvatska različita. Vrijeme nije jednako na sjeveru ili jugu Hrvatske. Mislim da nećemo odustati od ovog pristupa koji se pokazao ispravnim i najjednostavnijim za objasniti ljudima zašto je nešto danas u jednoj županiji ovako, a u drugoj drugačije. Semafori na nacionalnoj razini, mislim da nećemo ići u tom smjeru. Prošle godine kada je bila turistička sezona da su nas emitivna tržišta gledala po županijama. Na županijama je velika odgovornost i posao cijelo ljeto da prate situaciju i zajedno s nama promišljaju i donose mjere, kazao je Božinović.
– Njihovi prijedlozi su u suradnji s nama. Daju specifičnosti koje nekad prihvatimo, nekad nam nisu prihvatljivi ali radimo zajednički. Ostavljamo im slobodu prijedloga i uvažamo ono što je argumentirano.
– Sve odluke potpisuje Nacionalni stožer. Uzmite Primorsko-goransku županiju koja ima nekoliko liječnika i epidemiologa koji su poznati javnosti nakon više od godinu dana i zašto mislite da oni ne bi bili u stanju predložiti kvalitetne mjere za područje koje žive. Znate i sami koji su to liječnici i epidemiolozi. Bilo bi pogrešno da ne uvažavamo njihove mišljenje, kazao je Božinović.
Na pitanje o problemu nepovjerenja prema cjepivu AstraZenece i kako će se on riješiti, Božinović je kazao da je to problem na europskoj razini.
– Ovdje se premijer, ministar zdravstva, predsjednik Sabora cijepio AstraZenecom što je najbolji pokazatelj odnosa Vlade i svih nas prema tom cjepivu. Nadam se kako vrijeme bude prolazilo da će ta skepsa biti manja. Prema svemu onome što nas izvješćuje HALMED i HZJZ nemamo iskustva na koja se referiraju druge zemlje, ali ćemo u tom smislu nešto morati pojačati kada je u pitanju komunikacija – kazao je.
Komentirao je i je li Stožer dobio zahtjev za postrožavanjem mjera u Šibensko-kninskoj županiji.
– Od jutros nemam tu konkretnu informaciju,kazao je.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







