ZADAR / ŽUPANIJA
Dr. sc. Demonja: Objavljen Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća
Objavljena je monografija Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća autora dr. sc. Damira Demonje kojoj su izdavači Arheološki muzej Istre iz Pule, Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba i Izdavačka kuća Meridijani iz Samobora. Ova knjiga rezultat je autorovih izučavanja samih spomenika i istraživanja baziranih na cjelovitom uvidu u prethodne spoznaje te predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu građu hrvatske baštine.
Informativno, precizno i znanstveno utemeljeno, ovo je djelo namijenjeno znanstvenicima, povjesničarima umjetnosti, arhitekture, osobito sakralne arhitekture, studentima spomenutih struka, ali i široko zainteresiranoj javnosti, nespecijaliziranoj u polju povijesti umjetnosti. To je jedna od njegovih važnih karakteristika osobito u kontekstu šireg kulturnog značaja tematike, upoznavanja s jednim važnim segmentom franjevačke baštine duž istočne obale Jadrana, kojoj se, na taj način, omogućava odgovarajuća valorizacija. Transparentnost obrađenih franjevačkih crkava postignuta je dvojezičnim objavljivanjem knjige, na hrvatskom i engleskom jeziku, čime ona dobiva dodanu vrijednost, jer saznanja o tim crkvama postaju internacionalna.
Corpus ecclesiarum Franciscanarum: Katalog franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća kvalitetan je pregled segmenta hrvatske srednjovjekovne graditeljske baštine koji je po prvi puta ostvaren na ovako cjelovit način, kataloškom obradom svake građevine, njih ukupno 35. U knjizi su obrađene i crkve koje se nalaze u Zadarskoj županiji, njih sedam: Zadar, crkva sv. Frane, Pag, crkva sv. Frane, Ugljan, crkva sv. Jeronima, Galovac kod Ugljana, crkva sv. Pavle, Zaglav (Dugi Otok), crkva sv. Mihovila Arkanđela, Karin, crkva sv. Marije i Kraj (Pašman), crkva sv. Dujma.
Temeljitom analizom svakog pojedinog spomenika i elemenata njegove arhitektonske artikulacije svaka je građevina valorizirana u svim bitnim elementima svoje pojavnosti. Monografija je vrijedan i do sada neobjavljen i sistematizirani korpus arhitekture franjevačkih crkava na hrvatskom dijelu istočne obale Jadrana do kraja 16. stoljeća. „Ovo je izvorni rad koji predstavlja važan doprinos razvoju povijesti umjetnosti, u kojemu sam, na jednome mjestu, kataloški analizirao sakralnu franjevačku arhitekturu hrvatskoga dijela istočne obale Jadrana izgrađenu do kraja 16. stoljeća. Ovako segmentirano djelo omogućuje sagledavanje ove arhitekture i u širem geografskom kontekstu, pa je njezin doseg još važniji“, istaknuo je autor dr. sc. Damir Demonja. Koncept predstavljen u monografiji popraćen je, osim brižljivim deskripcijama, i kvalitetnim prilozima koji čine: 1 zemljovid, 2 tablice, 45 arhitektonskih nacrta i 175 crno-bijelih fotografija. „Ovakvim katalogiziranjem svih spomenika, oni su smješteni u sustav tipoloških obrazaca koji oslikavaju pojedine modele, ali i uvjete koji su utjecali na prihvaćanje nekih postojećih predložaka, inovacije, te ograničenja koja su proizlazila iz specifičnih situacija provincijskih sredina. Sustavnost i preglednost ove knjige olakšava snalaženje u kompleksu franjevačke graditeljske baštine na hrvatskoj obali Jadrana“, nastavio je Demonja.
Vrijednost monografije očituje se, osim u tipološkoj sistematizaciji, i u raspravi koja je predstavljena na kraju, a svojevrsni je osvrt umjesto zaključka te pruža komparativnu analizu u odnosu na ishodišta specifičnog arhitektonskog oblikovanja.
Ovom knjigom, kao i autorovom prethodnom, Arhitektura franjevačkih crkava u Istri (Puli, Poreču i Pazinu) i na otocima Kvarnerskog zaljeva (Krku, Cresu, Rabu i Pagu) do kraja 16. stoljeća, objavljenoj 2019. godine, kojoj je izdavač također Arheološki muzej Istre u Puli (zajedno s Institutom za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba) značajno će se olakšati daljnja monografska istraživanja, kao i širi uvid u temu, domaćim i inozemnim istraživačima franjevačke arhitektonske baštine do kraja 16. stoljeća.
Zaključno, dr. sc. Damir Demonja je kritičkim proučavanjem i komparativnim vrednovanjem uspio cjelovito prikazati djelovanje generacija majstora graditelja na izgradnji franjevačkih crkava na hrvatskoj obali do kraja 16. stoljeća. U knjizi je velikom erudicijom autora predstavljen sistematični i enciklopedijski pregled franjevačkih crkava raznih tipova, te ona predstavlja temeljni doprinos usmjeren izradi cjelovitog arhitektonskog kataloga prema europskom modelu. Istovremeno, mogla bi potaknuti izradu tematskih specijaliziranih kataloga kao i interese za kvalitetnijim očuvanjem i obnovom arhitektonskog nasljeđa.
Izdavanje knjige financijski su pomogli Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Zadar u bojama obljetnice “Maslenice”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica
Svečanim programom u Zadru obilježena je 33. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata kojom je oslobođen znatan dio zadarskoga zaleđa. Središnji dio obilježavanja započeo je tradicionalnom budnicom Gradske glazbe, koja je prošla središtem Poluotoka.
Počast poginulim hrvatskim braniteljima odana je kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru. U protokolarnom dijelu sudjelovali su ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i predstavnici lokalne i regionalne vlasti predvođeni županom Zadarske županije Josipom Bilaverom i gradonačelnikom Zadra Šimom Erlićem. Obilježavanju su nazočili i sudionici VRO Maslenica, obitelji poginulih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga te izaslanstva gradova i županija.
Vijenci su potom položeni i kod spomen-obilježja 3. bojne „Imotski sokolovi“ i 4. gardijske brigade „Pauci“ u Ulici Ante Starčevića, u krugu Policijske uprave zadarske, kao i u uvali Jazine kod Kocke – spomenika hrvatskim braniteljima.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved tom je prigodom podsjetio na iznimno teške okolnosti u kojima se Zadar nalazio tijekom rata, istaknuvši kako je grad bio na prvoj crti bojišnice, izložen svakodnevnim granatiranjima, stradanjima civila te dugotrajnim nestancima struje i vode.
„Hrvatska je tada bila presječena, s potpuno odvojenim sjeverom i jugom. Unatoč tomu, narod je izdržao teške uvjete života. Iako su postojali pokušaji da se mirnim putem osigura prestanak napada na Zadar i povlačenje neprijatelja, bilo je jasno da je operacija Maslenica nužna. Ona zauzima posebno mjesto u cjelokupnom Domovinskom ratu jer su u njoj sudjelovale sve grane Hrvatske vojske i policije, a pokazala je našu sposobnost da oslobodimo vlastiti teritorij. Time smo poslali jasnu poruku – da smo spremni. Konačno, tu smo spremnost potvrdili 1995. godine u operaciji Oluja, kada smo ponovno spojili hrvatski sjever i jug“, poručio je Medved.
Župan Zadarske županije Josip Bilaver zahvalio je svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u operaciji Maslenica, prisjetivši se i svih poginulih u Domovinskom ratu te njihovih obitelji.
„Maslenica je bila jedna od ključnih prekretnica Domovinskog rata. Njome su stvoreni temelji za kasnije oslobodilačke operacije, osobito za Vojno-redarstvenu operaciju Oluja. U ovoj je akciji oslobođen velik dio Zadarske županije, a konačno oslobođenje dovršeno je upravo u Oluji. Posebno me raduje i sudjelovanje mladih u današnjem obilježavanju, jer to jasno pokazuje da se žrtva Domovinskog rata pamti i da ćemo tu uspomenu nastaviti njegovati i u budućnosti“, istaknuo je Bilaver.
ZADAR / ŽUPANIJA
Kad hrabrost ima lice žene – snažna svjedočanstva žena Domovinskog rata u povodu 33. obljetnice VRO Maslenica
U sklopu programa obilježavanja 33. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, u Koncertnoj dvorani braće Bersa održan je panel „Kad hrabrost ima lice žene“, posvećen ženama sudionicama Domovinskog rata i njihovoj često zanemarenoj, ali neizostavnoj ulozi u obrani Hrvatske.
Panel je okupio tri iznimne žene čije su životne priče snažno obilježene ratnim iskustvom. Ana Vukojević, sudionica Domovinskog rata i pripadnica Samostalnog odreda naoružanih brodova HRM-a, govorila je o ratu proživljenom kroz uniformu, ali i kroz osobnu tragediju kao kći Kate Šoljić – Majke hrabrosti, koja je u Domovinskom ratu izgubila sva četiri sina. U svom svjedočanstvu posebno je istaknula dugogodišnju bol obitelji nestalih, jer svoga supruga Ivana do danas još nije pronašla, kao ni istinu o njegovoj sudbini.
Jelena Kolega, medicinska sestra i hrvatska braniteljica, sudionica VRO Maslenica, iznijela je potresna iskustva s prve crte bojišnice, uključujući ranjavanje u borbenim djelovanjima te trajne posljedice koje je rat ostavio na njezino zdravlje i život. Njezina priča svjedoči o hrabrosti, profesionalnoj predanosti i snazi žene koja je u najtežim trenucima spašavala druge, ne štedeći sebe.
Sanda Špika, medicinska sestra i hrvatska braniteljica, govorila je o iskustvu rada u sanitetskim službama na prvoj crti bojišnice, ali i o osobnoj tragediji – gubitku supruga, zapovjednika Denisa Špike. U samo četiri mjeseca života postala je žena, udovica i majka, a njezino svjedočanstvo snažno je dočaralo ljudsku dimenziju rata i težinu života nakon gubitka.
Panel je protekao u tišini, poštovanju i snažnim emocijama, a poseban doprinos programu dali su glazbeni nastupi mlade Nine Vujević, čije su izvedbe dodatno naglasile dostojanstvo i simboliku večeri.
Panel „Kad hrabrost ima lice žene“ kojeg je organizirala Udruga Žene u Domovinskom ratu još je jednom podsjetio na neizbrisivu ulogu žena u Domovinskom ratu te na važnost očuvanja sjećanja i prenošenja istine budućim generacijama.






