Britanski soj koronavirusa poznat po kodnom nazivu B.1.1.7., koji je raširen i u Hrvatskoj, mogao bi biti značajno smrtonosniji od uobičajenog soja.

Otprije je poznato da se on širi za oko 50% brže, ali nova studija, objavljena na platformi medRxiv koja još nije prošla recenziju, utvrdila je da je smrtonosniji za oko 64%.

Studija je provedena u Engleskoj na velikom uzorku od 54.906 podudarnih parova sudionika koji su imali pozitivne testove na SARS-CoV-2 u razdoblju između 1. listopada 2020. i 29. siječnja 2021. Sudionici su praćeni do 12. veljače 2021., a bili su podudarni prema dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, indeksu višestruke deprivacije, regiji lokalne vlasti i datumu pozitivnog uzorkovanja, tako da su se razlikovali samo po soju kojim su bili zaraženi. Time je isključena mogućnost da uzrok povećane smrtnosti bude nešto drugo, a ne sam virus.

“Omjer smrtnosti povezan s infekcijom VOC-202012/1 (drugi naziv za britanski soj. op.a.) u usporedbi s infekcijom kod prethodno cirkulirajućih inačica bio je 1.64 (95% interval pouzdanosti 1.32 do 2.04) kod pacijenata koji su imali pozitivan test na covid-19 u zajednici. U ovoj relativno niskoj rizičnoj skupini to predstavlja porast broja smrtnih slučajeva s 2.5 na 4.1 na 1000 otkrivenih slučajeva”, pišu u uvodu autori.

“Vjerojatnost da se rizik od smrtnosti povećava zbog infekcije VOC-202012/01 velika je. Ako se ovaj nalaz može generalizirati za druge populacije, infekcija VOC-202012/1 može prouzročiti značajnu dodatnu smrtnost u usporedbi s prethodno cirkulirajućim inačicama. Ovo otkriće utječe na planiranje zdravstvenih kapaciteta te nacionalne i međunarodne politike kontrole, a povećana smrtnost daje težinu argumentu da su daljnje koordinirane i stroge mjere opravdane za smanjenje smrtnosti od SARS-CoV-2”, dodaju autori.

Porast brojeva novozaraženih bilježi i Hrvatska

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak još je 24. veljače priznao da je britanski soj koronavirusa već raširen u Hrvatskoj.

Istaknuo je da na to ukazuje činjenica da postoje potvrde o njegovoj nazočnosti u svim dijelovima države.

“Danas je nešto više novih slučajeva nego što smo očekivali, mogao bi to biti i znak da se brojke povećavaju, sve je moguće. Možda će se nastaviti silazni trend, ali teško je predvidjeti. Vidjet ćemo što će se događati u narednih nekoliko dana”, rekao je za Novu TV Capak.

U Hrvatskoj se posljednjih dana bilježi ponovni rast brojeva novozaraženih. Od 18. veljače kada su nam sedmodnevne prosječne brojke pale na oko 300, do gotovo 962 u srijedu, odnosno 500-tinjak u sedmodnevnom prosjeku (grafikon dolje). Porastu brojeva moglo bi pridonositi i širenje britanskog soja.

Broj infekcija britanskim sojem u SAD-u udvostruči se svakih 10 dana

Kako smo već pisali na Indexu, jedno američko istraživanje otkrilo je da se broj infekcija britanskim sojem u SAD-u udvostručuje svakih 10. dana.

Studija je pokazala da bi soj B.1.1.7, ako se ne suzbije, u ožujku 2021. mogao prevladati.

Prema američkom istraživanju, incidencija varijante raste oko 7% dnevno na nacionalnoj razini, nešto sporije nego u europskim zemljama, uključujući Veliku Britaniju, gdje stopa rasta iznosi 10.4% dnevno. Niža brzina prijenosa u SAD-u mogla bi se objasniti ograničenim raspoloživim podacima ili konkurencijom drugih još prenosivijih inačica virusa, navodi se u izvješću.

Virus SARS-CoV-2 doživio je na tisuće mutacija

Prirodno je da virusi mutiraju. Kada se reproduciraju, u kopiranju njihovih genoma događaju se greške. One im ponekad omogućuju da se prilagođavaju uvjetima u okolišu i evoluiraju u varijante koje su uspješnije u širenju. Nije svaka mutacija korisna. Naprotiv, većina je beskorisna i ne mijenja svojstva virusa ili im čak šteti. To je za očekivati jer je svaka promjena u ključnim mehanizmima kojima virus ulazi u stanice i inficira ih – kao što je protein šiljak S – rizična za virus.

No postoje mutacije koje virusima daju prednost. Oni koji su uspješniji u širenju s vremenom će istisnuti manje uspješne. Primjerice, za viruse mogu biti korisne mutacije koje će im omogućiti da se bolje vežu uz stanice domaćina, da lakše prodiru u njih te da bolje zaobilaze napade protutijela.

Virus SARS-CoV-2 je od izvornog oblika čiji je genom dekodiran u Wuhanu početkom 2020. doživio već na tisuće mutacija. Njegov genom čini molekula RNK koja je podložnija mutacijama. RNK virusi prilično brzo evoluiraju i u prosjeku stječu po jednu gensku promjenu svakih nekoliko dana do nekoliko tjedana. Međutim, budući da se SARS-CoV-2 s osobe na osobu prenosi brže nego što se u njegovom genomu razvijaju promjene gena, on ipak relativno sporo mutira za RNK virus. Drugim riječima, on stječe svojstva koja mu omogućuju neke prilagodbe (po kojima se soj razlikuje od običnih varijanti) u roku od nekoliko mjeseci, a ne dana ili tjedana.

Naravno, što više ljudi oboli, to će se virus više reproducirati te će imati više prilika za mutiranje i stjecanje korisnih mutacija. To pak podrazumijeva da je jako važno epidemiološkim mjerama onemogućiti covidu-19 da se nekontrolirano širi.

Tri nova soja istiskuju uobičajeni soj

Do sada su zabilježena tri soja SARS-CoV-2 koji imaju mutacije na ključnom proteinu šiljku (spike, odnosno S) za koje postoje pokazatelji da im omogućuju brže širenje ili možda izbjegavanje obrambenog sustava ili čak oboje.

Na tu njihovu sposobnost ukazala je činjenica da su u nekim zemljama počeli dominirati nad uobičajenim sojem.

Primjerice, sekvenciranje virusa pokazalo je da je britanski soj, koji je prvi put otkriven u prosincu u Londonu i Kentu, posljednjih mjeseci u Engleskoj postupno istiskivao uobičajeni soj i postajao sve prisutniji.

Brazilski soj otkriven je u Manausu nakon što je ondje nedavno ponovno zabilježeno širenje covida-19. Naime, znanstvenici su bili zbunjeni jer se smatralo da je prokuženost stanovnika tog brazilskog grada od oko 75% dovoljna da bi ih trebao štititi kolektivni imunitet. Kada su analizirali uzorke, otkrili su da ondje dominira novi soj.

Kada je riječ o južnoafričkom soju, preliminarna istraživanja pokazala su da jedna mutacija otkrivena na njemu omogućuje značajno veću otpornost na protutijela u konvalescentnoj plazmi darivalaca koji su preboljeli covid-19.

Kako se događaju višestruke mutacije?

Na novim sojevima zabilježene su višestruke mutacije na dijelu koji kodira protein S, ali i u nekim drugim dijelovima genoma. Nameće se pitanje koje okolnosti pogoduju stvaranju takvih mutacija.

Neki znanstvenici smatraju da su one mogle nastati kod prethodno imunokompromitiranih osoba kod kojih je nastupio tzv. produženi covid-19. Produžena infekcija omogućila je virusu da u zaraženom organizmu dovoljno dugo živi, evoluira i sakupi mutacije kojima izbjegava imunosni odgovor. U normalnom, kraćem tijeku bolesti kod osoba s dobrim imunosnim odgovorom virus ima mnogo manje prilika za takvu evoluciju.

Postoji također mogućnost da je virus u nekom trenutku preskočio s ljudi na životinje, kao što je to bio slučaj na farmama nerčeva u Danskoj te da je ondje neopaženo evoluirao. Konačno se mogao vratiti među ljude u verziji sposobnoj za brže širenje.