Posebni izaslanik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za koronavirus dr. David Nabarro iznenadio je mnoge kad je u intervjuu za novozelandski radio naveo Švedsku kao uzor u strategiji borbe protiv koronavirusa.

“U Švedskoj je vlada imala povjerenje u građane, a građani su imali povjerenje u vladu”, kazao je dr. Nabarro.

Karantenu, odnosno lockdown, WHO-ov savjetnik opisao je pak kao “tup instrument” koji “nanosi štetu svima, posebno siromašnima i malim poduzetnicima”.

I naš čuveni molekularni biolog Ivan Đikić u nedavnom je intervjuu za RTL zaključio kako svakodnevno brojenje i objavljivanje broja novozaraženih možda nije najbolji pristup u ovoj fazi pandemije.

”Samo goli brojevi uistinu utječu na pučanstvo, na ljude i na njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti brzo i mislim da bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja javnosti”, rekao je u Đikić, predlažući tjednu objavu broja novooboljelih kao alternativu.

”Niz je čimbenika za to (što imamo manji broj umrlih na veći broj zaraženih), među njima i način širenja virusa i populacija koju virus momentalno zahvaća, ali najvažnije je da smo mi kao društvo puno pripremljeniji na virus”, dodao je Đikić. Ipak, treba napomenuti da je Đikić prošli tjedan u intervjuu za N1 upozorio da je stanje “jako ozbiljno” i da je “zabrinjavajuće da je toliko umrlih tijekom ljeta”.

”Gotovo je 10 puta manji rizik umiranja u odnosu na ono proljetno razdoblje. Vjerojatno se virus nije toliko promijenio nego naše sluznice bolje reagiraju”, objasnio je i prof. Ozren Polašek, epidemiolog član znanstvenog savjeta vlade. Mikrobiolog Gordan Lauc također zastupa teoriju da je težina covida-19 u prosjeku “ljeti lakša nego zimi i zato je bolje dobiti virus sada nego kasnije”, prvenstveno zbog toga što se manje vremena provodi u zatvorenom, a nema ni grijanja koje isušuje našu sluznicu nosa, koja je prva linija obrane od respiratornih virusa pa tako i od Sars-CoV-2. No istom logikom možemo očekivati i povećanje smrtnosti i težine bolesti najesen, na što upozorava i Lauc.

Hrvatsko epidemiološko društvo, na čelu s predsjednikom dr. Miroslavom Venusom, uputilo je otvoreno pismo ministru zdravstva Viliju Berošu, apelirajući da se zbog njihove preopterećenosti promijeni i unaprijedi strategija suzbijanja covida-19.

“S obzirom na dužinu trajanja pandemije te poznat ograničen broj specijalista epidemiologa koji se bave interventnom epidemiologijom zaraznih bolesti, kao i višemjesečni neprekidan rad, smatramo da je krajnje vrijeme da nas se oslobodi određenih zadaća koje nisu stručne epidemiološke prirode, poput odgovaranja na brojne upite građana o određenim informacijama koje mogu dati i drugi”, navode epidemiolozi u pismu.

Također, predlažu da se razmisli o ograničavanju mjera obavezne samoizolacije kontakata zaraženih, na način da se u samoizolaciju stavljaju samo potvrđeno zaraženi, njihovi kontakti zdravstveni djelatnici te oni koji rade u domovima za starije i nemoćne osobe.

I predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split Ivo Ivić, koji je u ponedjeljak poručio da bi trebalo kazniti one koji se ne pridržavaju mjera, danas je u obraćanju medijima poručio da “moramo početi živjeti s koronom”, ali u isto vrijeme i naglasio da se, iako ne možemo zaustaviti život, “moramo pridržavati mjera distance i zaštite”.

Prof. Polašek je u razgovoru za Index pojasnio da nije došlo do zaokreta koliko se mijenja sam obrazac epidemije.

Ozren Polašek, profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu i član znanstvenog savjeta vlade

“Dosad smo imali malu, nisku epidemiju, imali smo epidemiologe koji su to držali pod kontrolom, sad se to malo proširilo i sad moram prilagoditi pristup”, objašnjava Polašek.

“Više boravka na otvorenom, više sunca, drugačija reaktivnost sluznice, drugačija situacija s našim bakterijama, svi znamo da ljeti nema puno zaraznih bolesti, njihovo vrijeme je zima”, dodaje Polašek, ističući kako je još u travnju jedna znanstvena analiza predvidjela da će virus pokazivati malu sezonalnost, ali da neće utjecati na njega do te mjere da nestane.

Znači li to onda da se možemo opustiti ili da moramo biti spremni na novi, teži val najesen?

“Pa nitko se zapravo u sustavu nije opustio, opustili su se ljudi kojma je dosta pritiska oko epidemije. Ljudi će se opuštati dok im sustav to bude dopuštao”, smatra Polašek i naglašava kako će zdravstveni sustav morati postrožiti mjere ako se situacija s brojem hospitalizacija i smrtnosti pogorša.

“Ja bih želio povratak normalnom životu više nego većina ljudi u Hrvatskoj, vjerujte mi. Ali nisam siguran da to još smijemo reći”, zaključuje ovaj profesor s Medicinskog fakulteta u Splitu i jedan od najcitiranijih svjetskih znanstvenika prema bazi Web of Science u 2018. godini: “Najveći optimisti među nama misle da će virus sam postajati sve slabiji i slabiji, da možda ni neće doći do povećanja smrtnosti na jesen i zimu. Nažalost, bojim se da to nije vrlo izgledno, ali postoji šansa.”

Što se proljetne karantene tiče, Polašek inzistira da je ona apsolutno bila potrebna: “Karantenu smo imali u startu jer nismo imali jasne pokazatelje smrtnosti, a imali samo dva vrlo slična virusa SARS i MERS koji imaju smrtnost od 10% i 40%. Da nas je zatekao takav virus bez karantene, to bi bilo vrlo loše. Da, karantena je napravila gospodarsku štetu, ali pokazala nam je gdje smo tanki i što možemo i moramo promijeniti. Sad imamo priliku prilagoditi se i biti spremniji na bilo koji novi val.”

Repriza karantene kakvu smo imali na proljeće nešto je što svi žele izbjeći, tvrdi Polašek, ali uvijek ostaje kao “zadnja opcija”.

“Do te točke se svi nadamo da neće doći”, dodaje.

Epidemiolozi i drugi medicinski stručnjaci, ali i laici, već mjesecima žustro polemiziraju oko toga kolika je prava stopa smrtnosti od covida-19 (takozvani Infection Fatality Rate – IFR), koliko je u skladu s time ova pandemija zaista opasna i kakav je odgovor primjeren, a kakav pretjeran.

Da je masovna karantena ili lockdown pogrešna strategija, već mjesecima tvrde dr. Anders Tegnell, švedski glavni epidemiolog i navodni arhitekt švedskog pristupa novom koronavirusu, njegov prethodnik na toj poziciji prof. Johan Giesecke, njemački virolog prof. Hendrik Streeck te britanski biolog i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, prof. Michael Levitt, među ostalima. Svi su oni proteklih mjeseci takav stav izrazili u intervjuima za britanski portal UnHerd.

A prof. Mark Woolhouse s Instituta Usher Sveučilišta u Edinburghu, koji savjetuje britansku vladu o infektivnim bolestima, prošli je tjedan također u intervjuu za britanski tabloid Daily Express upozorio da će se lockdown smatrati “monumentalnom pogreškom globalnih razmjera” i nikad se više ne smije ponoviti.

“U to vrijeme zalagao sam se za lockdown kao kratkoročnu hitnu mjeru zato što nisam mogao smisliti ništa bolje, ali uvijek je bilo jasno da ćemo onog trenutka kad počnemo ublažavati mjere, ponovno imati porast infekcija na nacionalnoj ili lokalnoj razini”, rekao je Woolhouse.

Iako tehnički nije epidemiolog, i vodeći statističar za koronavirus u Češkoj, Ladislav Dušek, smatra da je reakcija društva i vlasti na koronavirus postala pretjerana, barem u njegovoj zemlji.

“Ponašanje češkog društva više nije normalno”, zaključio je Dušek, inače direktor Instituta za zdravstvene informacije i statistiku.

“Nikada u životu nisam doživio da se oko gripe odigrao tako veliki medijski show, skoro reality show, koji može biti i vrlo opasan. Podaci se prezentiraju svakodnevno, a o svakom objavljenom broju pozitivno dijagnosticiranih se izvještava i tisuću puta. A pritom su to najmanje važni podaci, jer oni nisu ni pacijenti – oni su ljudi koji većinom nemaju problema zbog svoje infekcije”, dodao je glavni češki statističar, ističući činjenicu da većina zaraženih zaista ne razvije ozbiljne simptome – što ne znači da za manji dio zaraženih ova bolest može biti vrlo ozbiljna.

Prilično je odjeknuo i članak objavljen na portalu BBC-ja, koji potpisuje urednik za medicinske teme Fergus Walsh, pod znakovitim naslovom “Koronavirus: Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu?”

BBC-jev urednik kao argument za tu promjenu kursa nudi dramatični pad novih slučajeva, kao i hospitaliziranih i teško oboljelih od koronavirusa u Velikoj Britaniji. U jednom trenutku sve jedinice intenzivne skrbi bile su pune pacijenata s covidom-19, od čega su mnogi tjednima bili na respiratorima. No, srećom, i broj ljudi na respiratorima pao je s 3300 na 64, navodi on.

Međutim, i britanska virologinja prof. Wendy Barclay s Imperial College u Londonu naglasila je za BBC kako opasnost nije nužno gotova: “Znamo da je na sjevernoj hemisferi zima vrijeme kada se respiratorni virusi vraćaju. Tako da ovo još nije gotovo i stvari bi mogle postati puno gore.”

Što se Švedske tiče, ona se, podsjetimo, prethodno našla na udaru kritika zbog toga što nikada nije uvela stroge restrikcije i opću karantenu kao ostale zemlje svijeta, Umjesto toga ostavila je najveći dio ekonomije i društva otvorenim, oslanjajući se na to da će se građani ponašati odgovorno i slijediti upute nadležnih zdravstvenih tijela.

Švedska je, doduše, imala daleko veći broj smrtnih slučajeva od covida-19 (5808) od manjih skandinavskih susjeda, primjerice Danske (624), a broj smrti na milijun stanovnika u Švedskoj je viši i od većine drugih članica Europske unije.

Švedska je, naime, i dalje na visokom devetom mjestu na svijetu po smrtnosti (sedmom ako ne računamo mini-državice San Marino i Andoru, čiji je relativni broj smrti visok prvenstveno zbog malog broja stanovnika), s 574 smrti na milijun stanovnika prema stranici Worldometers. Jedine europske zemlje s većom smrtnošću su Italija, Velika Britanija, Španjolska, Belgija i već spomenute državice Andora i San Marino.

Švedski Ured za statistiku predstavio je također nove podatke o broju umrlih koji, bar na prvi pogled, izgledaju prilično dramatično. Naime, ukupno 51.405 Šveđana umrlo je u prvoj polovici ove godine, što je veći broj nego bilo koje godine još od 1869. kada je umrlo 55.431, dijelom od posljedica masovne gladi.

Ipak, prema trenutnim trendovima čini se da je najgore razdoblje iza Švedske. Nakon dramatičnog pada novih slučajeva početkom srpnja ova je zemlja imala blagi porast početkom kolovoza, ali sad je opet u padu i kreće se na prosječno manje od 200 slučajeva dnevno. Prosječni broj dnevnih smrti u padu je još od travnja – trenutni trodnevni prosjek je 2, u odnosu na 106 na vrhuncu epidemije. Štoviše, u tjedan dana od 23. do 30. kolovoza Švedska nije zabilježila nijedan smrtni slučaj.

Ravnatelj švedske agencija za javno zdravstvo Johan Carlson komentirao je pozitivan komentar savjetnika WHO-a za švedske novine Svenska Dagbladet.

“Mi smo jedna od rijetkih zemalja s ograničenim širenjem zaraze, za razliku od nekoliko zemalja u Europi gdje se zaraza oštro vraća. Mi to zovemo efekt plutenog čepa za šampanjac”, rekao je Carlson, očito aludirajući na to da je karantena u drugim zemljama dovela do eksplozije novih slučajeva nakon njenog ukidanja.

I dok dio švedskih zdravstvenih eksperata tvrde kako je ovo dokaz da se Švedska približava takozvanom imunitetu krda (koji, prema ovoj teoriji, ima pozitivan efekt i mnogo prije nego što dosegne željeni postotak od 70-80% populacije koja je razvila imunitet), kritičari tvrde da Švedska nije ni blizu imunitetu krda, što bi je osiguralo od daljnje epidemije.

Tako je dr. Tegnell u intervjuu za britanski Observer procijenio da je oko 30% Šveđana steklo imunitet na covid-19, iako je priznao da je “vrlo teško izvući dobar (reprezentativan) uzorak populacije”.

I profesor biometrije na Sveučilištu u Stockholmu Arne Eloffson drži da je švedsko stanovništvo steklo neku vrstu imuniteta te da “stroga pravila ne djeluju jer ih neki ljudi krše”, prenosi američki portal MarketWatch. Zanimljivo, ovo je objašnjenje švedskog pristupa u očitoj suprotnosti s ocjenom WHO-ovog dužnosnika dr. Nabarra, po kojem se švedski model zasniva na međusobnom povjerenju vlade i građana.

S druge strane, i švedska ministrica zdravstva Lena Hallengren priznala je na švedskoj televiziji da “nisu uspjeli zaštititi svoje starije” te da je to “vrlo ozbiljno, neuspjeh društva u cjelini”, ali i da “nisu još gotovi s ovom pandemijom”. Slično priznanje dao je i Tegnell ranije.

Drugim riječima, čini se da se generalni stav stručnjaka i nije toliko promijenio. Oko svrhovitosti i opravdanosti različitih pristupa, od stroge masovne karantene kakvu smo vidjeli u epicentru koronavirusa Wuhanu, do blagih i uglavnom neobvezujućih mjera kakve smo vidjeli u Švedskoj i prije su se lomila koplja.

Oni koji smatraju da je karantena u bilo kojem trenutku bila pogreška uglavnom su to smatrali i u travnju. A i domaći i mnogi svjetski epidemiolozi i zdravstveni eksperti uglavnom se slažu da ponovnu karantenu, odnosno lockdown, najesen treba izbjeći ako je to ikako moguće.