Ptičja gripa prešla je na krave i brzo se širi stadima u Sjedinjenim Američkim Državama, a znanstvenici su sve zabrinutiji.

Jeremy Farrar, glavni znanstvenik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), izjavio je prošlog tjedna da je rizik od prenošenja novog soja virusa H5N1 na ljude ‘sve veći’. Ptičja gripa rijetko zarazi ljude, ali je smrtonosna kada se to dogodi. Prema WHO-u, stopa smrtnosti među ljudima od 2003. iznosi 52 posto.

Zašto su znanstvenici toliko zabrinuti?

Činjenica da se virus pojavio kod sisavaca kao što su krave sugerira da je mutirao, što ga dovodi korak bliže tome da prijeđe na ljude.

“To je potvrda sposobnosti gripe da nas iznenadi”, rekao je za Paul Digard, profesor virologije i specijalist za gripu na Sveučilištu u Edinburghu, za Politico. “Povijesno gledano, smatrali smo da su krave vrlo niskorizične za gripu A (podskupina gripe koja uzrokuje bolest kod ljudi i uključuje virus koji se sada širi kod goveda). Ovo sad podiže procjenu prijetnje za jedan stupanj”, dodao je Digard.

Koliko je raširen novi soj?

Vjerojatno je rasprostranjeniji nego što se to smatra. “Vjerujem da je zaraza zahvatila značajno veći broj farmi nego što ih imamo prijavljenih. Na to ukazuje prisutnost RNK virusa u mlijeku”, rekao je James Wood, voditelj odjela za veterinarsku medicinu na Sveučilištu Cambridge.

Od prošlog četvrtka oko jedan od pet uzoraka mlijeka u trgovinama u SAD-u bio je pozitivan na virusne fragmente, prenosi tportal.

Je li ovo mlijeko sigurno za piće?

Virusne čestice otkrivene su u komercijalnom mlijeku u SAD-u, ali to ne znači da nije sigurno za piće. Pasterizacija je učinkovita u ubijanju gripe i američke su vlasti izjavile da nema dokaza da čestice RNA otkrivene u mlijeku mogu nekoga zaraziti.

Američke savezne agencije (USDA, USFDA, CDC) poručile su da je “komercijalna opskrba mlijekom sigurna”.

Također tvrde da će pasterizacija “vjerojatno” deaktivirati virus ptičje gripe u mlijeku, ali priznaju da “nijedna studija o učincima pasterizacije na viruse (kao što je H5N1) u goveđem mlijeku još nije dovršena”.

Otkrivanje RNK virusa u američkom mlijeku ne bi trebalo brinuti Europljane. Uvoz mlijeka iz SAD-a u EU je vrlo blizu nule i statistički je beznačajan u smislu trgovine, rekao je jedan od dužnosnika EU-a za Politico.

Koliko je novi soj opasan za ljude?

Za sada je rizik za ljude ograničen, ali ima mnogo toga što ne znamo jer je soj novi. Zabilježen je najmanje jedan slučaj zaraze kod ljudi, ali nema dokaza o prijenosu s čovjeka na čovjeka, ključnom pokazatelju prijetnje od nove pandemije.

Opasnost je u tome što virus stalno mutira i može razviti sposobnost da lakše zarazi ljude. Što je virus rašireniji među životinjama, to je veća opasnost za čovjeka.

Je li novi soj otkriven u Europi?

“Infekcije mliječnih goveda sojem H5N1 nisu otkrivene u Europi. Pomno pratimo situaciju i njezin mogući razvoj”, rekao je glasnogovornik Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Dodao je da je “prijetnja ljudskom zdravlju i dalje niska”.

EFSA je savjetovala zemljama članicama pojačan nadzor sisavaca, posebno onih u blizini peradarskih objekata zaraženih ptičjom gripom.

Imamo li cjepiva protiv ptičje gripe?

Postoje cjepiva koja bi mogla djelovati protiv ptičje gripe, ali još uvijek nije jasno koliko bi bila učinkovita u odnosu na određeni soj i koliko bi brzo tvrtke mogle povećati proizvodnju.

Glasnogovornik GSK rekao je da tvrtka ima ugovor s Uredom za pripravnost i odgovor na hitne zdravstvene situacije EU-a za proizvodnju 85 milijuna doza svog cjepiva Adjupanrix za pripravnost na pandemiju ako to bude potrebno. Adjupanrix je mock-up cjepivo, ono koje se može prilagoditi bilo kojem soju gripe.

Europska komisija potvrdila je da ima ugovor s tvrtkama GSK i CSL Seqirus za isporuku prilagođenih cjepiva protiv gripe u slučaju pandemije.

Andrew Fenwick, glasnogovornik CSL Seqirusa, rekao je za Politico da bi cjepivo protiv zoonotske gripe te tvrtke trebalo biti učinkovito protiv soja koji trenutno kruži SAD-om.

Europska agencija za lijekove također je odobrila AstraZenecino cjepivo protiv pandemijske gripe, a testirano je pomoću soja H5N1.

Američki State Department priopćio je da je zakon koji je usvojio irački parlament, kojim se kriminaliziraju istospolne veze, prijetnja ljudskim pravima i slobodama te da će oslabiti sposobnost Iraka da diverzificira svoje gospodarstvo i privuče strana ulaganja.

“Ovaj amandman prijeti onima koji su u najvećem riziku u iračkom društvu. Može se koristiti za ometanje slobode govora i izražavanja te za sprječavanje rada nevladinih organizacija diljem Iraka”, stoji u priopćenju State Departmenta.

Irački parlament usvojio je u subotu zakon kojim se istospolne veze kriminaliziraju uz maksimalnu zatvorsku kaznu od 15 godina, rekavši da je cilj poduprijeti vjerske vrijednosti. Zagovornici prava osudili su zakon kao najnoviji napad na LGBT zajednicu u Iraku.

U Španjolskoj je otkrivena banda krivotvoritelja kovanica eura. Osumnjičeni, redom Kinezi, puštali su kovanice u optjecaj diljem Europe. Evo kako prepoznati krivotvorene kovanice eura.

Novac kojim plaćamo samo je tiskani papir ili reljefni prešani metal. Ako plaćamo elektronski, što je sve češće, novac nije više od elektronskog podatka.

Prava vrijednost novca leži u povjerenju koje mu se ukazuje: svaka bi se osoba trebala moći pouzdati u činjenicu da papir ili metal koji drži u rukama ima točno onu vrijednost koja je na njemu otisnuta ili utisnuta.

Krivotvorenje sredstava plaćanja nanosi sveukupnu ekonomsku štetu koja pogađa sve.

Pogođeni su i oni koji su slučajno platili lažnim novcem ili ga dobiju kao sitniš: jer lažni novac se oduzima i nemate pravo na novčanu naknadu.

Država je vrlo ozbiljna kada je u pitanju krivotvorenje novca: krivotvorenje nije bagatelni prekršaj.

Velik uspjeh policije

Ovog tjedna novinske agencije su prenijele vijest kako je španjolska Policía Nacional razbila bandu krivotvoritelja za koje se tvrdi da su krivotvorene kovanice od dva eura stavljale u optjecaj diljem Europe, piše Deutsche Welle.

Uz pomoć nadnacionalne policijske organizacije EuropoI, uspjelo je razotkriti krivotvoriteljsku radionicu u glavnom gradu pokrajine Castilla-La Mancha Toledu, koja je, prema tvrdnjama policije, “najvažnije otkriće takve vrste u Europi u posljednjih deset godina”.

Banda je na europsko tržište pustila gotovo 500.000 krivotvorenih kovanica “visoke kvalitete”. Uhićeno je deset osoba, za koje se navodi da su svi kineski državljani.

Španjolska policija je priopćila kako ovaj slučaj istražuje već šest godina. Istraga je, kako navodi dpa, “bila iznimno teška i dugotrajna, ne samo zbog tajnosti unutar organizacije i zbog praktički nemogućeg praćenja krivotvorenog novca što je karakteristično za krivotvorene kovanice”.

Iako ekonomska šteta u ovom konkretnom slučaju možda i nije bila velika (pola milijuna krivotvorenih kovanica od dva eura ima samo protuvrijednost od oko milijun eura), uspjeh policije ne treba podcijeniti.

Svatko tko uspješno pušta krivotvorene kovanice u optjecaj kroz duže vremensko razdoblje, neometano, širi svoju djelatnost. Ovdje je prije svega važan psihološki aspekt mogućnosti uvjeravanja građana da je njihov novac siguran i da zadržava svoju vrijednost.

Kovanice su također relativno sigurne

Krivotvorene novčanice relativno je lako uočiti. Sigurnosne mjere koje su središnje banke poduzele su sofisticirane i one su relativno dobro poznate kako korisnicima tako i potencijalnim krivotvoriteljima.

Gotovo svi znaju za njihove “sigurnosne značajke” – sigurnosnu nit, integrirane holograme, pozadine koje se teško kopiraju, kvalitetu papira.

Ili barem misli da zna. Neki će sigurno precijeniti svoje sposobnosti. Stvari su drugačije s kovanicama jer nemaju holograme niti sigurnosne niti.

No postoje i detalji sa “sitnišem” koji krivotvoritelju često ne polazi za rukom i na koje vrijedi obratiti pozornost.

Kako prepoznati krivotvorene kovanice?

U Njemačkoj je Bundesbank odgovorna za njemačke kovanice eura. Na svojoj internetskoj stranici “Vodič za kovanice” pruža informacije o sigurnosti „sitnog novca”.

“Ne morate biti stručnjak za kovanice da biste mogli razlikovati krivotvorine od pravih kovanica”, navodi se.

Savezni bankari daju konkretne informacije o tome kako procijeniti kovanice. Za profesionalce to nije problem, jer postoji jedinstveni test za validatore kovanica u cijeloj Europi.

Naravno, laicima to ne pomaže, bankari preporučuju da se obrati pozornost na “prvi dojam”. Obično se slika novčića jasno ističe od ostatka površine novčića. Sve konture su jasno prepoznatljive.

Budite oprezni ako to nije slučaj: kod krivotvorina, slika novčića često se čini mutnom i mekom. Površina je rupičasta i ima točkice, linije ili udubljenja.

Postoji još jedna okolnost na koju svakako treba obratiti pozornost: zbog sigurnosti, ali i lakšeg prepoznavanja kovanica za slijepe osobe, rub kovanice je karakteristično zarezan.

Za razliku od krivotvorenih kovanica, na kojima je rubni natpis često samo nejasno utisnut i prekriven žljebovima na rubu kovanice, rubni natpis na pravim kovanicama od dva eura je jasno vidljiv.

Udaljenosti između pojedinačnih simbola i riječi se također razlikuju na krivotvorenim kovanicama često se razlikuju od onih na pravim kovanicama.

Trik s magnetom

No izgleda da u sjedištu Središnje banke polaze od toga da svatko sa sobom nosi magnet. Ako ste jedan od onih koji nose magnet u džepu, evo rješenja za provjeru kovanica.

Zbog posebnog sigurnosnog materijala središnji dio kovanica od jednog i dva eura je blago magnetičan, što znači da se kovanice malo privlače magnetom i padaju s magneta kada se lagano protresu.

Ali: “Vanjski prsten pravih kovanica od jednog i dva eura kao i pravih kovanica od 10, 20 i 50 centi nije magnetski”, kažu stručnjaci i dodaju: “Prave kovanice od jednog, dva i pet centi izrađene su od bakrom obloženog čelika i vrlo su magnetične.” No osim magneta, treba staviti i papirić na koji ćete zapisati sve fizikalne parametre. Tada nećete biti prevareni jer “krivotvorene kovanice od jednog i dva eura ili nisu magnetne ili su jako magnetne. Materijal prstena za kovanice često je također magnetičan”, poručuju u objašnjenju na stranici Njemačke središnje banke.