Europska komisija pozvala je građane da rade od kuće, manje voze i lete te da države članice hitno ubrzaju razvoj obnovljivih izvora energije, upozoravajući na dugotrajnu energetsku krizu uzrokovanu sukobom u Zaljevu.

U govoru koji podsjeća na početak pandemije koronavirusa, europski povjerenik za energiju Dan Jørgensen izjavio je da se Europa suočava s “vrlo ozbiljnom situacijom” bez jasnog kraja, javlja Politico.

“Čak i ako mir nastupi već sutra, u dogledno vrijeme nećemo se vratiti u normalu“, rekao je nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 država članica EU-a.

“Što više možete učiniti da uštedite nafti, posebno dizelu i zrakoplovnom gorivu, to bolje“, dodao je, potvrđujući da Bruxelles želi potaknuti građane na smanjenje putovanja.

Rad od kuće, par-nepar vožnja,…

Pozvao je države članice da slijede preporuke Međunarodne agencije za energiju, koje uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat, poticanje korištenja javnog prijevoza, izmjenično korištenje osobnih vozila, povećanje dijeljenja prijevoza te učinkovitiju vožnju.

Dugoročno, pozvao je države EU-a da snažnije ulažu u obnovljive izvore energije, naglasivši da je „ovo trenutak da konačno preokrenemo situaciju i postanemo energetski neovisni“.

Razgovori ministara završili su bez konkretnih mjera, no Jørgensen je najavio da će Europska komisija uskoro predstaviti paket mjera na razini EU-a.

Naftni šok

Njegove izjave dolaze u trenutku rastućih strahova od velike energetske krize, potencijalno ozbiljnije od naftnog šoka iz 1970-ih, s mogućim globalnim ekonomskim posljedicama sličnim onima tijekom pandemije.

Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije više od mjesec dana, cijene nafte i plina porasle su i do 70 posto, dok je oko petine svjetske opskrbe naftom i ukapljenim prirodnim plinom ostalo blokirano u Perzijskom zaljevu.

Na sastanku se raspravljalo o državnim potporama, povećanju udjela obnovljivih izvora i nuklearne energije radi jačanja energetske sigurnosti, kao i o prijedlogu Komisije za povećanje uporabe biogoriva. Nordijske zemlje istaknule su potrebu zaštite energetske infrastrukture.

Prema diplomatskim izvorima, očekivanja od sastanka bila su skromna, a glavni cilj bio je koordinacija djelovanja među državama članicama.

Nakon stabilnog i neuobičajeno toplog proljetnog vremena u mnogim dijelovima Europe, sprema se oštar podsjetnik da zima još nije gotova. Kako navodi Severe Weather Europe, u tijeku je velika promjena koja donosi hladnoću, snijeg i potencijalno štetni mraz u mnoge dijelove europskog kontinenta.

Nakon konačnog kolapsa polarnog vrtloga, očekuje se oštar pad temperature od 15 do 20 °C u dva dana. Promjena vremena počinje već danas, kada se visoki tlak uspostavlja iznad Sjevernog Atlantika. Za središnju Europu i Balkan prognozira se obilni snijeg kojeg bi na nekim područjima moglo napadati i više od 50 centimetara. Također, snijega bi moglo biti i u dijelovima Ujedinjenog Kraljevstva, Beneluxa, Njemačke, Francuske, Češke, Slovačke i Poljske. Severe Weather Europe objavio je i graf koji prikazuje oštru promjenu temperature i dugotrajnost hladnog bazena u Zagrebu.

Vremenska situacija, koja se formira u posljednjim danima ožujka, predstavlja klasičan kasnosezonski arktički upad u Europu. Nakon stratosferskog zagrijavanja početkom ovog mjeseca, došlo je do konačnog poremećaja i kolapsa polarnog vrtloga te pomicanja arktičkog zraka. On, potom, donosi produljeno razdoblje dinamičnijeg vremena sa zimskim uvjetima, snijegom i jakim mrazovima.

Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zadržati hladniji zrak u polarnim regijama, sprečavajući njegovo kretanje. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih područja srednje širine. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično nastaje zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja. Kada se pak polarni vrtlog poremeti ili uruši, više ne može u potpunosti zadržati hladni zrak te on bježi iz polarnih regija u srednje širine, prenosi Večernji list.

Sredinom ovoga tjedna, točnije nakon utorka te kroz srijedu i četvrtak, očekuje se kako će raširene oborine prelaziti iz kiše u snijeg. Naime, sustav povezan s niskim tlakom iznad sjeverne Europe napreduje jugoistočno preko zapadne Europe, donoseći značajan pad temperature. Do srijede hladni val doseže alpsku regiju, a do četvrtka dolazi i do razvoja niskog tlaka preko Italije prema Jadranskom moru. Obilne oborine sudarit će se s arktičkom zračnom masom te pretvoriti u snijeg, a očekuje se kako će nad Balkanom razviti uvjeti mećave.

Kako polarna fronta donosi značajnu hladnoću daleko na jug, snijega bi moglo biti od Ujedinjenog Kraljevstva do Francuske, no značajno više preko središnje Europe, Alpa i Balkana. Lokalno se očekuje 20 do 40 centimetara te značajno više u planinama. Primjerice, dio sjevernih Alpa mogao bi imati 75 do 100 centimetara novog snijega do nedjelje.

Najhladnija zračna masa bit će nad zapadnom Europom u srijedu i četvrtak, s jutarnjim minimumima do -2 °C nad Engleskom, sjevernom Engleskom, Walesom i Irskom. Više hladnoće razvit će se nad Francuskom i Beneluxom u četvrtak, s temperaturama koje padaju na -2 do -6 °C u mnogim regijama. Ta hladnoća trajat će u petak i subotu kada će krenuti slabjeti. Što se tiče središnje Europe, hladne temperature proširit će se preko Njemačke, alpske regije i Češke do četvrtka i petka, s lokalnim jutarnjim minimumima ispod -5 °C. Slični uvjeti vjerojatni su i nad sjevernim Balkanom, s nekoliko stupnjeva ispod nule oba dana. Uvjeti će ostati slični tijekom vikenda, s velikim hladnim bazenom koji stagnira nad Balkanom barem do nedjelje.

Novo istraživanje pratilo je uporabu ilegalnih droga analizom otpadnih voda u 115 europskih gradova iz 25 zemalja. Od 2024. do 2025. količina tragova MDMA u otpadnim vodama smanjila se za 16%, dok je ketamin porastao za 41%.

Potrošnja MDMA-a, poznatog i kao ecstasy, u padu je u Europi, dok su ketamin i kokain u porastu.

U 2025. godini tragovi MDMA-a u europskim otpadnim vodama smanjili su se za gotovo 16% u odnosu na prethodnu godinu, prema projektu provedenom u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA), koji je analizirao uzorke otpadnih voda u 115 europskih gradova, javlja Euronews.

„Rekao bih da je nagli pad MDMA-a najveće iznenađenje koje smo ove godine vidjeli u Europi“, rekao je João Matias, znanstveni analitičar za uporabu droga pri EUDA-i, za Euronews.

Jedan od razloga mogao bi biti pad uporabe MDMA-a među mlađom populacijom.

„U dobnoj skupini od 15 do 24 godine vidimo da se preferencije korisnika pomiču prema drugim supstancama poput ketamina, ali i sintetskih katinona, što bi moglo objasniti pad koji bilježimo“, rekao je Matias.

Dodao je da takav pad nije zabilježen tijekom pandemije covida-19, iako su noćni izlasci i zabavni sadržaji tada bili zatvoreni.

Rast kokaina i ketamina

Za razliku od toga, od 2024. do 2025. količina metabolita kokaina u europskim otpadnim vodama porasla je za 22%.

„Što se tiče uporabe kokaina, već tri do četiri godine bilježimo stalan rast. To prati i veću dostupnost kokaina na europskom tržištu, ali i globalno, pa nas to ne iznenađuje“, objasnio je Matias.

U istom razdoblju detekcija ketamina u otpadnim vodama porasla je za 41%, djelomično zbog veće dostupnosti na ilegalnom tržištu i rastuće popularnosti među mladima.

„Kod mlađih korisnika koji se odluče na konzumaciju droga vidimo da je ketamin jedan od njihovih izbora, ponajviše zbog njegovih učinaka“, rekao je Matias.

Geografske razlike

Istraživanje pokazuje različite obrasce konzumacije droga diljem Europe.

Najveće količine MDMA-a zabilježene su u gradovima u Belgiji, Španjolskoj i Nizozemskoj, dok su najviše razine ketamina u otpadnim vodama zabilježene u Belgiji, Njemačkoj i Nizozemskoj.

Kanabis ostaje najčešće korištena ilegalna droga u Europi, s procijenjenih 24 milijuna korisnika prošle godine. Oko 8,4% odraslih Europljana izjavljuje da je koristilo kanabis u posljednjih godinu dana, prema nacionalnim istraživanjima. Najviše je detektiran u Nizozemskoj, Njemačkoj i Sloveniji, a razine su ostale stabilne u odnosu na prethodnu godinu.

Amfetamin je češći u sjevernoj Europi, dok se metamfetamin više konzumira u Češkoj i Slovačkoj.

Tradicionalno visoka uporaba metamfetamina u te dvije zemlje „povezana je s domaćom proizvodnjom te supstance u toj regiji“, objasnio je analitičar.

Podaci iz otpadnih voda pokazuju da je uporaba kokaina i dalje veća u zapadnoj i južnoj Europi, primjerice u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj.

Iako su te zemlje ulazne točke za kokain u Europi, Matias kaže da ne bi izravno povezivao uvoz kokaina s razinom njegove uporabe.

Razlike su uočene i među gradovima unutar iste države, što se djelomično može objasniti prisutnošću sveučilišta, noćnog života i dobnom strukturom stanovništva.

Zanimljivo, analiza otpadnih voda pokazala je više razine kokaina i MDMA-a tijekom vikenda, dok su razine kanabisa, amfetamina i metamfetamina ravnomjernije raspoređene tijekom tjedna.