Hrvatska
Afrički kontinent puca, magma zbunjuje stručnjake!

Rasjed Afar u Etiopiji obilježen je enormnim napuklinama koje su znak raspada kontinenta i stvaranja novog oceanskog bazena, smatraju znanstvenici.
Velike pukotine jako podsjećaju na središta širenja Zemljine kore na dnu oceana, odnosno na vulkanske rasjede koji označavaju granice među njezinim dijelovima. Duž njih obično ključa lava i stvara se nova kora, a oceanski bazen postupno se širi.
Međutim, u novim istraživanjima stručnjaci su neočekivano otkrili da duboko pod rasjedom Afar u Zemljinom plaštu leži golemi mjehur lave zapremine od oko 500 prostornih kilometara. Budući da vruće tekućine poput lave vole isplivati na površinu, otkriće goleme nakupine je prava zagonetka.
‘Nismo to očekivali jer magma nastoji isplivati poput pluta u vodi’, rekla je Kathy Whaler, geofizičarka na University of Edinburgh u Škotskoj.
Postojeći modeli predviđaju da bi se magma u rasjedima koji se šire trebala nalaziti neposredno ispod napuklina u samoj kori. Tako stvari izgledaju u poznatim podmorskim brazdama poput srednjoatlantske. Međutim, golemi bazen u Afaru nalazi se ekstremno duboko i uglavnom je smješten ispod uspavanog vulkana Badi kilometrima na zapad od mjesta na kojem je 2005. godine zabilježen niz proboja magme. Ove intruzije privukle su veliku pozornost znanstvenika koji još uvijek raspravljaju o tome je li rasjed Afar jedinstven ili je klasičan primjer pucanja kontinenta.
Područje Afar nalazi se na spoju triju tektonskih ploča koje se međusobno razilaze. Zemljina kora tu puca, a plašt ispod nje prilagođava se i rasteže poput otopljene plastike. Stijene plašta podižu se ispod stanjene kore te se u području manjeg tlaka tale i stvaraju magmu.
2005. godine ovo je područje uzdrmao niz od 163 potresa magnitude veće od 3,9 najavivši prodor nove magme u koru. Lava je ušla u 14 napuklina, a najduža intruzija duga 60-ak kilometara i široka osam metara, formirala se u samo 10 dana.
Whaler i njezini suradnici krenuli su u potragu za izvorima vertikalnih proboja magme uz pomoć instrumenata koji mjere promjene u električnim i magnetskim poljima. Naime, lava ima veću električnu vodljivost od stijena jer se kroz nju elektroni lakše kreću.
Tim je otkrio manju komoru u kori širine oko sedam kilometara na dubini od pet do 10 km. Međutim, niže u plaštu na dubini od oko 35 km mjerenja su identificirala golemo područje širine 30 km koje najvjerojatnije nije jedinstven bazen magme već niz povezanih džepova.
Nova otkrića pokazuju da znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti kako se odvijaju konačne faze pucanja u kori kontinenta.
‘Većina ljudi rekla je da je rasjed Afar dobra analogija oceanskih brazdi. Međutim, ovi rezultati pokazuju da postoji jasna razlika između kore i gornjeg dijela plašta ispod potpuno formirane brazde koja se širi i rasjeda Afar’, rekla je Whaler.
Afarska depresija je područje koje se proteže kroz Eritreju, Džibuti i Etiopiju. U njoj, na 155 metara ispod nadmorske visine, nalazi se najniža točka Afrike jezero Asal. Smatra se jednom od kolijevki čovječanstva jer su ondje pronađeni brojni ostaci najstarijeg oruđa i fosili hominida među kojima i slavne Lucy. Ona je uz Island jedno od samo dva mjesta na kojima se na kopnu mogu istraživati brazde karakteristične za oceanska dna. Dijelovi Zemljine kore ondje se razilaze brzinom od oko dva centimetra godišnje i stvaraju napukline koje sežu stotinjak metara u dubinu.
Hrvatska
PROGNOZA / Najteži dani tek stižu: DHMZ upalio upozorenja za cijelu Hrvatsku
Nastavlja se suho i stabilno vrijeme pod utjecajem prostrane anticiklone pa je i utorak svanuo vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 28 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku dana i dalje sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području te unutrašnjosti Istre i Dalmacije mala mogućnost za pokoji pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 29°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. Krške i brže rijeke su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 20 Celzijevih stupnjeva.
I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti slična ili još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se i dalje kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije. Vrućina će vrhunac imati ova tri dana, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje gdje je oko petka moguć i pokoji kraći pljusak. Za vikend bi onda temperatura na kopnu bila bliže 30°C, a na Jadranu će i dalje biti oko 35 Celzijevih stupnjeva. Zasad nema nikakve trajnije promjene vremena ni obilnije kiše na širem području pa se nastavlja suša.
Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Meteoalarm je narančaste i crvene boje za cijelu Hrvatsku. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer.
Hrvatska
Šef DHMZ-a: “Morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”
Toplinski val koji je zahvatio Hrvatsku neće tako brzo završiti. Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler izjavio je u Dnevniku Nove TV da će se temperature između 35 i 40 stupnjeva zadržati barem do kraja tjedna, a vrlo vjerojatno i tijekom sljedećeg.
Prema njegovim riječima, u petak se očekuje tek blago osvježenje, uz mogućnost lokalnih pljuskova i nestabilnosti, no temperature će i dalje ostati iznad prosjeka za ovo doba godine. Zbog toga DHMZ nastavlja izdavati upozorenja, a u dijelu zemlje razina upozorenja mogla bi se krajem tjedna spustiti s crvene na narančastu.
Problem nisu samo dani, nego i tropske noći
Güttler je za Dnevnik Nove TV upozorio da dodatni problem predstavljaju vrlo tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, a ponegdje ni znatno niže. Kao primjer naveo je Senj, gdje se tijekom vikenda temperatura ni noću nije spuštala ispod 30 stupnjeva.
Takvi uvjeti posebno otežavaju oporavak organizma, osobito djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika. Građanima preporučuje dovoljno tekućine i rashlađivanje prostora, čak i tijekom noći.
Niski vodostaji, ali bez ugroze opskrbe strujom
Govoreći o rekordno niskim vodostajima rijeka, ravnatelj DHMZ-a rekao je da Hrvatska zasad nema problema s opskrbom električnom energijom te da su akumulacije vode na planiranim razinama.
Ipak, upozorio je da se u pojedinim susjednim državama već bilježe poteškoće u radu elektrana, osobito nuklearnih, zbog niskih vodostaja i visokih temperatura rijeka koje se koriste za hlađenje.
Jedna kiša neće riješiti problem suše
Prema riječima Güttlera, razine podzemnih voda također su u padu, a jedna obilnija kiša neće biti dovoljna za oporavak.
Bit će potrebno dulje razdoblje s više oborina kako bi se obnovile rijeke, jezera i podzemne zalihe vode.
Dodao je kako su sadašnje temperature čak pet do deset stupnjeva više od prosjeka za ovo doba godine te upozorio da Hrvatska, kao i ostatak svijeta, bilježi dugoročan trend zagrijavanja.
“Ova situacija trenutna, s problemima sa sušom i s niskim razinama vode, ona je ipak prolazna, ona će se stabilizirati kroz nekoliko mjeseci, možda sljedeće godine u ovo doba budemo pak govorili o previsokim razinama rijeka”, rekao je.
Potrebna prilagodba klimatskim promjenama
Güttler smatra da se klimatskim promjenama treba pristupiti na dva načina – smanjenjem emisija kroz zelenu tranziciju i prilagodbom novim klimatskim uvjetima.
To uključuje ulaganja u zaštitu od suša, poplava i požara, ali i drukčije planiranje gradova, koji su posebno izloženi ekstremnim vrućinama.
“Urbana područja su posebno ranjiva; tu imamo dosta asfalta, dosta betona, i morat ćemo početi ponovno graditi u skladu s novom klimom”, rekao je.
Zasad nema najava za veliko nevrijeme
Iako se krajem tjedna očekuje manja promjena vremena uz lokalne pljuskove, Güttler kaže da trenutačno nema naznaka za ozbiljnije oluje ili nevrijeme.
Naglasio je da građani trebaju pratiti službena upozorenja DHMZ-a jer se prognoze mogu mijenjati iz dana u dan, ali zasad nema razloga za dramatiziranje situacije.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže vrhunac toplinskog vala: Temperature i do 40 stupnjeva, evo kada očekujemo promjenu
Prvi ponedjeljak u kolovozu svanuo je vedro i mirno, na kopnu uz temperaturu između 15 i 20°C, u gorskim kotlinama malo nižu, dok se duž obale temperatura držala većinom između 24 i 29 Celzijevih stupnjeva.
U nastavku dana i dalje očekujemo sunčano i jako vruće ljetno vrijeme. Poslijepodne je uglavnom u brdsko-planinskom području mala mogućnost za pokoju pljusak. Puhat će slab, u Slavoniji do umjeren jugoistočni vjetar. Na Jadranu ujutro slaba do bura koja će tijekom dana okrenuti na jugozapadni, a na otvorenom moru i sjeverozapadni vjetar. Temperatura zraka će poslijepodne biti uglavnom od 35 do 40 Celzijevih stupnjeva. Temperatura mora je između 26 i 28°C, a slično se drži i temperatura naših nizinskih rijeka. One krške su ipak nešto hladnije pa se u Zrmanji i Neretvi temperatura vode poslijepodne kreće oko 19 do 20 Celzijevih stupnjeva.
I sljedeća dva dana pretežno sunčano ljetno vrijeme pa će temperatura zraka biti još stupanj-dva viša. Dnevna temperatura će se kretati između 35 i čak 40 Celzijevih stupnjeva. Mala mogućnost za popodnevni pljusak će postojati u gorskom dijelu zemlje i unutrašnjosti Dalmacije.
Zbog vrućine Državni hidrometeorološki zavod objavio je upozorenje na veliku i vrlo veliku opasnost od toplinskog vala. Stoga u narednim danima smanjimo fizičke napore te izbjegavajmo duži boravak na suncu između 10 i 17 sati. Savjetuje se jesti laganiju hranu, uzimati više tekućine i dnevne aktivnosti obavljati ujutro i navečer. Vrućina će vrhunac imati sredinom tjedna, a od petka bi mogla polako popuštati, prije svega u unutrašnjosti zemlje.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 sati prijeFOTOGALERIJA / USUSRET OLUJI: Kajak kup POSKOK 3 startao iz Maslenice
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Nezaboravan koncert klape Intrade u Maslenici
-
magazin7 dana prijeINICIJATIVA DM-A “ZAŠTITI SE… I UŽIVAJ NA SUNCU” / U subotu obavite besplatni dermatološki pregled u Zadru
-
Sport6 dana prijeGradnja Olimpijskog bazena na VIšnjiku ide planiranom dinamikom; završeni radovi iskopa




