Tech
Zemlju bi od udara asteroida mogla spasiti nuklearna bomba

Novo istraživanje ukazuje kako bi nas u slučaju ogromnog asteroida koji juri prema Zemlji, baš kao u filmovima, mogla spasiti dobro postavljena nuklearna bomba.
Kako bi napravili model učinkovitosti nuklearne bombe protiv asteroida, znanstvenici iz Los Alamos National Laboratoryja, postrojenja u New Mexicu, su koristili superračunalo, piše MSNBC.com.
3D simulaciju na super računalu vrtjele 32 tisuće procesora
U računalnoj simulaciji “napali” su 500-metarsku svemirsku stijenu bombom snage od jednog megatona, što je oko 50 puta snažnije od bombi koje su Amerikanci u 2. svjetskom ratu bacili na Hirošimu i Nagasaki. Rezultati su bili ohrabrujući.
U 3D simulaciji, koju su omogućile 32 tisuće procesora u super računalu Cielo, bomba je detonirana na površini asteroida, pokazujući tako da se moćna nuklearna eksplozivna naprava ne bi trebala postavljati duboko u unutrašnjost prijeteće svemirske gromade, kao što je to učinjeno u filmu “Armagedon”.
Atomska bomba služila bi samo kao posljednje moguće sredstvo u slučaju prijetnje iz svemira
“Megatonska bomba naposljetku bi razbila sve komade u nakupini asteroida, a kada bi se takav asteroid uistinu približavao Zemlji, detonacija bi u potpunosti umanjila opasnost koju bi nam on predstavljao”, govori znanstvenik Bob Weaver u videu koji je nedavno objavio laboratorij u Los Alamosu.
No, Weaver je naglasio kako bi se atomska bomba najvjerojatnije koristila kao posljednje sredstvo za izlazak iz prijeteće situacije i kada bi nam udar prijetio u vremenskom okviru od samo nekoliko mjeseci.
Njegovi pak kolege upozoravaju i kako bi nuklearna detonacija mogla imati negativne posljedice, poput hrpe manjih asteroida koji jure prema nama, umjesto jednog velikog.
Više mogućih strategija za obranu, jedna od njih je i slanje sonde koja bi služila kao “gravitacijski tegljač”
U scenariju da čovječanstvo ima više vremena za pripremu na moguću katastrofu, postoji nekoliko mogućih strategija obrane od asteroida.
Jedna od njih bila bi slanje robotske sonde koja bi se “vozila” uz potencijalno opasni asteroid. Umjerena gravitacija letjelice tako bi za vrijeme zajedničkog “krstarenja” kroz svemir služila kao “tegljač” te bi nakon nekoliko mjeseci ili godina takva metoda “gravitacijskog tegljača” asteroid bi skrenula na drugačiju, benigniju orbitu.
Ljudi imaju znanje za izvođenje takve misije. Mnoge sonde već su se u svemirskim dubinama sastajale sa asteroidima, uključujući i NASA-inu letjelicu Dawn koja trenutno orbitira oko velikog asteroida Veste. 2005. godine japanska sonda Hayabusa uzela je nekoliko uzoraka s asteroida Itokawe i vratila ih na Zemlju radi analize.
Također, mogli bi jednostavno izvesti da se sonda zabije u asteroid, i za pomicanje s kursa umjesto nježne gravitacijske sile jednostavno iskoristiti čistu silu takvog udara.
Takva tehnika udara možda ne bi bila precizna poput one gravitacijskog tegljača, no pod određenim bi okolnostima mogla izvesti predviđeni zadatak.
U prošlosti smo demonstrirali i sposobnost izvođenja takve agresivnije metode, pa je tako NASA 2005. godine poslala “udarač” na komet Tempel 1, i to kako bi utvrdila sastav ledenog objekta.
Rasprave o skretanju asteroida nisu samo akademske vježbe. Veliki su udari dio Zemljine prošlosti, jedan je prije 65 milijuna godina s lica našeg planeta izbrisao dinosaure, a samo je pitanje vremena kada će se neka svemirska stijena naći na kursu prema Zemlji, tvrde astronomi.
Tech
Dolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju
Ne još dugo — barem u astronomskim razmjerima — i planet Zemlja uronit će u tamu na dugih šest minuta, kada će Mjesec zakloniti Sunce tijekom najdulje pomrčine Sunca stoljeća.
Rekordnih šest minuta i 23 sekunde potpune tame
Odbrojavanje je počelo za 2. kolovoza 2027., kada će Mjesec zakloniti Sunce na više od šest minuta, što je rekord 21. stoljeća. Egipat će pritom biti idealno mjesto za promatranje.
Bit će to, točnije, šest minuta i 23 sekunde potpune tame, gotovo nestvaran vremenski interval — osobito ako se uzme u obzir da većina potpunih pomrčina ne traje dulje od tri, najviše četiri minute. Savršeno poravnanje će oduševiti astronome i zaljubljenike u svemir, a opisuje se kao jedinstven događaj u 21. stoljeću, javlja RAI.
Zašto će trajati tako dugo?
Potpune pomrčine Sunca događaju se kada se mladi Mjesec točno poravna između Zemlje i Sunca. No zašto trajanje potpune tame toliko varira od jednog događaja do drugog?
Prema Kraljevskom astronomskom društvu (Royal Astronomical Society), posebnost pomrčine 2027. godine rezultat je kombinacije povoljnih astronomskih čimbenika.
Blizina Mjeseca Zemlji
Mladi Mjesec mora biti dovoljno blizu Zemlji kako bi omogućio produljeno trajanje potpune pomrčine, navodi ugledna britanska institucija.
NASA, koja s velikom preciznošću izračunava putanje i vremenske okvire, oslanja se na podatke institucija poput Američkog pomorskog opservatorija (US Naval Observatory) i Ureda HM Nautical Almanac. Ti podaci omogućuju točno određivanje položaja Mjeseca na nebu i njegove udaljenosti od Zemlje u svakom trenutku.
Rotacija Zemlje
Presudnu ulogu ima i rotacija Zemlje, koja nije potpuno ujednačena: male varijacije mogu blago promijeniti putanju Mjesečeve sjene. U slučaju pomrčine 2027. godine, astronomi potvrđuju da su položaj, vremena i zone vidljivosti već poznati s vrlo visokom preciznošću.
Nezaboravnih 15.000 kilometara tame
Astronomi procjenjuju da će se pojas u kojem će Sunce biti potpuno zaklonjeno protezati na više od 15.000 kilometara, prelazeći južnu Španjolsku, Maroko, Alžir, Tunis, Libiju, Egipat, Saudijsku Arabiju i Jemen, gdje će se moći svjedočiti doista rijetkom astronomskom spektaklu.
Najdulje će trajati u blizini Luksora u Egiptu — šest minuta i 23 sekunde.
Tech
OBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
NASA je objavila kada će se dogoditi najduže potpuno pomračenje Sunca u ovom stoljeću – i nećete morati dugo čekati
Trajanje potpune pomrčine Sunca uvijek varira. U travnju 2024. pomrčina koja je prešla preko Sjeverne Amerike trajala je 4 minute i 28 sekundi. Suprotno tome, pomrčina koja će zahvatiti Španjolsku u kolovozu 2026. trajat će samo minutu i 43 sekunde.
Prema NASA-inom kalendaru pomrčina Sunca, najduža pomrčina u posljednjih 100 godina dogodit će se 2. kolovoza 2027. Njena totalna faza trajat će 6 minuta i 23 sekunde. Tijekom tog vremena dijelovi Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka bit će pod Mjesečevom sjenom.
Prema NASA-inoj karti, pomrčina će započeti u Maroku i južnoj Španjolskoj. Zatim će prijeći preko Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Saudijske Arabije, da bi završila u Jemenu i na obali Somalije. Najduže trajanje bit će zabilježeno u Egiptu, posebno u Luksoru i Asuanu, poznatima po svojim pogrebnim hramovima.
Unatoč čestim teorijama zavjere koje prate gotovo svaku pomrčinu Sunca, ono ne utječe na zdravlje i nema nikakav fizički utjecaj na planet. To je prirodna i predvidljiva astronomska pojava, rezultat poravnanja Sunca, Mjeseca i Zemlje. Štoviše, pomrčina Sunca nije jedinstvena za naš planet – događa se i na Marsu i na Mjesecu, što smo nedavno imali priliku vidjeti.
Postoje i druge potpune pomrčine Sunca koje će imati slično dugo trajanje, ali na njih će trebati čekati desetljećima. Prema izračunima NASA-e, ovo su sljedeće pomrčine s dugim trajanjem:
kolovoz 2045.: 6 minuta i 6 sekundi
travanj 2060.: 5 minuta i 12 sekundi
kolovoz 2063.: 5 minuta i 49 sekundi
svibanj 2078.: 5 minuta i 40 sekundi
rujan 2081.: 5 minuta i 33 sekunde
svibanj 2096.: 6 minuta i 6 sekundi
Tech
Uništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
Telefoni nove generacije dovoljno su „pametni“ da prekinu punjenje čim dosegnu 100 posto, pa ostavljanje iPhonea ili Androida na punjaču preko noći neće uništiti bateriju. Ali to što je nešto sigurno ne znači da je ujedno i najbolje za životni vijek telefona.
Tehnički ne možete „prepuniti“ bateriju; stalno držanje litij-ionske ćelije na 100 posto stvara visok napon, a toplina koja se generira dok je uređaj na punjaču pravi je tihi neprijatelj dugovječnosti baterije.
Ne radi se o trenutačnom oštećenju, nego o tome koliko brzo baterija stari. Razumijevanje razlike između onoga što neće pokvariti telefon i onoga što će mu stvarno produljiti život ključno je za ispravne navike punjenja.
Nelson Aguilar za „CNET“ kontaktirao je Apple, Samsung i Google kako bi provjerio je li punjenje telefona tijekom noći dok spavamo zapravo loše za bateriju i telefon, piše Nova.rs.
Znanost iza trošenja baterije
Zdravlje baterije ne ovisi samo o tome koliko je često punite. Važni su i upravljanje naponom, temperatura i način održavanja. Litij-ionske baterije najbrže stare kada su izložene ekstremnim razinama napunjenosti: blizu 0 i blizu 100 posto.
Držanje baterije na visokoj razini napunjenosti kroz dulje razdoblje stvara dodatni napon i opterećenje na katodi i elektrolitu. Zato mnogi uređaji koriste „trickle charging“ ili privremeno pauziraju punjenje na 100 posto, dopunjavajući samo po potrebi.
Ipak, najveća prijetnja nije prepunjavanje, nego toplina. Kada je telefon priključen na punjač i istodobno pokreće zahtjevne aplikacije, stvara toplinu koja ubrzava kemijsko propadanje baterije. Ako igrate igre, streamate video ili punite telefon tijekom vrućih dana, dodatna toplina oštećuje bateriju mnogo više nego samo ostavljanje kabela preko noći.
Što kaže Apple
Apple u svojim smjernicama opisuje litij-ionske baterije kao „potrošne komponente“ koje prirodno gube kapacitet s vremenom. Kako bi usporio taj proces, iPhone koristi funkciju Optimized Battery Charging, koja uči vašu svakodnevnu rutinu i pauzira punjenje na oko 80 posto dok ne dođe trenutak kada obično isključujete punjač, smanjujući vrijeme koje baterija provodi na visokom naponu.
Apple u odgovoru na pitanje Nelsona Aguilara savjetuje da uređaj držite u temperaturnom rasponu od 0 do 35 stupnjeva Celzija te da skinete određene maskice tijekom punjenja kako bi se smanjilo zagrijavanje.
Samsung (i drugi Android brendovi)
Samsung nudi sličnu funkciju pod nazivom Battery Protect u postavkama Battery and Device Care. Kada je uključena, punjenje se ograničava na 85 posto, čime se smanjuje stres tijekom dugih sesija punjenja.
Google, OnePlus, Xiaomi i drugi proizvođači nude slične opcije, često pod nazivima Adaptive Charging, Optimized Charging ili Battery Care, koje dinamički usporavaju punjenje ili ograničavaju maksimalnu razinu napunjenosti na temelju vaših navika. Te funkcije omogućuju da je sigurno ostaviti telefon na punjaču dulje vrijeme bez straha od oštećenja.
Kada stalno punjenje ipak može štetiti
Čak i uz sve ove zaštitne mehanizme, određeni uvjeti mogu ubrzati trošenje baterije. Kao što je već spomenuto, toplina je najčešći krivac. Čak i kratkotrajno punjenje telefona na izravnom suncu, u automobilu ili ispod jastuka može podići temperaturu na opasnu razinu.
Intenzivna uporaba tijekom punjenja, poput igranja igara ili montaže 4K videa, također može izazvati nagli porast temperature i ubrzati propadanje baterije. Jeftini, nekvalitetni kabeli i punjači mogu isporučivati nestabilnu struju, što također šteti bateriji. Ako je baterija već stara nekoliko godina, još je osjetljivija na ovakva opterećenja.
Kako puniti pametnije
Ne morate drastično mijenjati navike, ali nekoliko manjih koraka može produljiti život baterije.
Uključite ugrađene funkcije optimizacije: Optimized Battery Charging na iPhoneu, Battery Protect na Samsungu i Adaptive Charging na Pixel uređajima. Ti sustavi uče vašu rutinu i prilagođavaju brzinu punjenja kako telefon ne bi proveo cijelu noć na 100 posto.
Održavajte telefon hladnim tijekom punjenja. Prema Appleu, baterije najbolje rade na temperaturi između 16 i 22 stupnja Celzija. Ako se telefon zagrije, skinite maskicu ili ga premjestite na bolje prozračeno mjesto. Ne stavljajte ga pod jastuk i izbjegavajte bežične punjače koji zadržavaju toplinu tijekom noći.
Koristite kvalitetne punjače i kabele, po mogućnosti originalne ili od renomiranih proizvođača. Jeftini „brzi punjači“ često isporučuju nestabilan napon i dugoročno stvaraju probleme.
Na kraju, nemojte se previše opterećivati postocima. Sasvim je u redu kratko dopuniti telefon tijekom dana. Litij-ionske baterije zapravo bolje podnose česta, plitka punjenja nego duboke cikluse pražnjenja i punjenja. Nije nužno stalno držati bateriju između 20 i 80 posto, ali izbjegavanje ekstrema svakako pomaže.
-
Tech4 dana prijeUništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
-
Sport4 dana prijeDjevojčica (12) iz SAD-a dvije godine štedjela da gleda Modrića na SP-u
-
Svijet4 dana prijeČini se da se Louvre raspada
-
Svijet4 dana prijeAustralija postala prva zemlja u svijetu koja je djeci zabranila društvene mreže







