Connect with us

Hrvatska

"HDZ ne može izgubiti izbore u IX. izbornoj jedinici!"

Objavljeno

-


Predsjednicu Županijske skupštine Zadarske županije i poptredsjednicu HSS-a Zadar, Irenu Devčić Buzov, iz zagrebačkog je Trnja – gdje je rođena – u Zadar dovela ljubav i posao.
– Politika se, moram priznati, slučajno dogodila. Radila sam honorarno kao novinarka na radio Centru i pratila kroz taj posao politiku, sve više. Pratila sam dnevno politička događanja, ali više kao promatrač. Vidjela sam da se politika može događati pored mene ili da ja mogu pokušati biti dio politike, pa jednog dana – ako se stvari poslože – možda mogu nešto učiniti sa idejama ili projektima za koje mislim da su dobri i da bi se mogli realizirati. Kao promatrač koji čita novine ili sluša vijesti teško možete bilo što promijeniti. Ako uđete unutra i uhvatite se s tim u koštac, nije lako, ali možda jednog dana dođete u priliku napraviti nešto. To je bio nekakav poticaj i početak, a početak u HSS-u bio je kroz udrugu žena Hrvatsko srce. Primjetila sam da malo žena ima u politici. Obzirom da sam zainteresirana za uvjetno rečeno ženske teme, premda su to teme svih nas, željela sam podići svijest o tome da smo zaista ravnopravni i da bi trebali ravnopravno razgovarati i ravnopravno donositi odluke i ravnopravno biti zastupljeni u političkim strankama i u javno političkom životu.
* Zašto ste se odlučili baš za HSS?
– HSS mi je po svojim programima zaista bio najbliži, a i struka mi je, obzirom da sam šumar, bila jako bliska. I teme kojima se bavi HSS su mi bile najbliskije od svih ostalih političkih opcija.
* Koje godine ste ušli u HSS?
– 2007. godine. Ovdje u Zadru.
* Dosta se pisalo i govorilo o vašem odlasku sa posljednje sjednice Županijske skupštine. Pisalo se da ste napustili Skupštinu razočarani izborom Mirka Đinđića za ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, također se pisalo da ste otišli iz privatnih razloga… Što je prava istina?
– Prava istina je da sam otišla iz privatnih razloga, bez obzira što se pisalo. Više manje svi i jesu prenijeli točno i svi i jesu prenijeli istinu. I kao što sam rekla, da sam ostala na glasovanju, bila bih suzdržana, što je bio i dogovor klubova vijećnika HSS-a i HSP-a. Zaista sam morala otići i nakon toga sam bila zauzeta par sati iz privatnih razloga koje smatram da zaista nikome ne trebam objašnjavati. To je prava istina.
* Stekao se dojam na toj sjednici da je vaš potpredsjednik u Skupštini, gospodin Grgo Batur, ostao zatečen vašim odlaskom?
– Mislim da nije bio zatečen. Nisam najavila prije da ću morati otići jer se termin poklopio, a ja sam se nadala da ću moći ostati što duže. Međutim, dogodilo se da sam morala otići.
* Jeste li zadovoljni koalicijom sa HDZ-om u Zadru?
– Koalicija kao takva ima puno stranaka, tako da dogovor i komunikacija unutar koalicije je možda malo teža i otežana, što bi navela kao trenutno jedini pravi problem unutar koalicije. Dakle, imamo malo problema sa komunikacijom obzirom da nas je dosta i ja vjerujem da je to iz tehničkih razloga dosta teško dogovoriti i iskontrolirati. Smatram da koalicija dobro funkcionira, koliko može dobro funkcionirati, s time da uvijek može bolje, naravno. No ako bi govorili o problemima – a u svakoj koaliciji problema ima – ovdje bi navela možda komunikaciju.
* Mislite na komunikaciju između pojedinaca, ili?
– Između stranaka. Između ljudi je komunikacija jako dobra. Svi smo mi ili prijatelji ili poznanici. S nekim se volite malo više, s nekim malo manje, ali je ovo baš što se tiče stranaka.
* Što je konkretno Županija napravila otkada joj je Stipe Zrilić na čelu da se poboljša kvaliteta života u Zadarskoj županiji? Ima dosta problema na otocima, ima dosta problema po ruralnim dijelovima županije i tu se stječe dojam da se godinama ništa ne mijenja?
– Ne bih se složila da se ništa ne mijenja. Postavili ste mi pitanje koje biste trebali postaviti županu, ja sam predsjednica Skupštine, koja je predstavnička vlast, a izvršna vlast je župan sa dožupanima i svojim suradnicima. Čisto kao promatrač, ne mogu reći da se nije učinilo ništa ili da se učinilo malo. Mislim da se Zadarska županija može pohvaliti sa dosta projekata, da se može pohvaliti sa dosta stvari koje su učinjene. Da postoji problem razvoja otoka i ruralnih krajeva, to je točno, međutim tu mislim da Zadarska županija nije jedina ili nije izuzetak. To je nešto na čemu se treba dugotrajnije raditi. U Zadarskoj županiji se na tome dosta radi i u svakom slučaju idemo u jednom pravcu gdje možemo postići još dosta toga, od razvoja turizma na otocima do razvoja poljoprivrede u ruralnim krajevima. Imamo sve predispozicije da spojimo i jedno i drugo, i turizam i poljoprivredu, pa da naša županija postane brand u tom pogledu i napravi veliki uspjeh.
* Jeste li zadovoljni sa radom gospodina župana Stipe Zrilića?
– Ja osobno sam zadovoljna. Odnos župana prema meni kao predsjednici Skupštine je zadovoljavajući. Ne mogu ga usporediti ni sa čim drugim jer sam tek postala predsjednica Skupštine, pa ne mogu uspoređivati. Općenito, rad župana bih mogla ocijeniti kao vrlo dobar, tu se uvijek može napraviti više stvari. Ono što se za župana mora reći – voljeli ga ili ne, da je zaista veliki radnik.
* Na jednoj Županijskoj skupštini ste istupili i postavili pitanje županu vezano uz smanjenje plaća dužnosnicima i djelatnicma Županije. Vaši koalicijski partneri iz HDZ-a su ismijali to vaše pitanje. Koliku imate slobodu u koaliciji?
– Kao što ste po tom pitanju mogli vidjeti, imam slobodu. Možemo pitati, možemo postaviti pitanje koje god nam padne na pamet, nešto o čemu promišljamo ili na što bi trebalo skrenuti pažnju. Bili u koaliciji, na vlasti ili u opoziciji, potrebno je kritički promišljati. Ne hvaliti sami sebe, pohvaliti se s onim što je napravljeno dobro. Nitko nije bez mane, ni oni na vlasti, ni oporba. Ni oporba ne bi trebala samo upirati prstom i ukazivati na ono što nije dobro, već i pohvaliti ono što se radi dobro. Naravno da je zadatak oporbe ukazivati na loše stvari, ali ne uvijek samo loše. Ajmo svi zajedno raditi za dobrobit Zadarske županije!
* Kako komentirate aktualno stanje u zemlji? Prosvjede fejsbukovaca, prosvjede branitelja, borbu protiv korupcije i kriminala kojega je previše. Sve je kumuliralo i moglo bi eksplodirati danas, osuđujućom presudom hrvatskim generalima, slažete li se?
– Mislim da ste tu u pravu. Situacija u zemlji nije dobra. Ono što također nije dobro jest taj nekakav negativizam koji se javio kod većeg djela stanovništva u Hrvatskoj. Taj jaki negativizam koji je trenutno prisutan ne može pomoći nikome. Imam dojam da je Hrvatsku zahvatila nekakva “histerija”. Kao što nije dobra pozitivna histerija, tako definitivno nije dobra ni ova negativna. Pitanje je kako će to sve skupa završiti.
* Mislite li da se ljudi s pravom osjećaju izdanima, prevarenima od strane vlasti?
– Mislim da dobrim djelom da, ali i određenim djelom ne. Broj nezaposlenih veliki je problem od kojeg ne možemo bježati, gospodarski rast koji je takav kakav je, vanjski dug koji nam je omča oko vrata. To su sve stvari pred kojima ne možemo zatvarati oči kao da se to događa nekom drugom. To se događa nama! Negativizam i histerija koji su zahvatili Hrvatsku ne mogu iznjedriti ništa dobro.
* Kakvu presudu očekujete za hrvatske generale?
– Naravno, voljela bih da za svu trojicu generala budu oslobađajuće presude.

* Koliko je to realno očekivati?
– Strah me reći. Ne znam, zaista ne znam. Svi se nadamo, očekujemo i molimo se za to da budu oslobađajuće presude za svu trojicu. Zaista se toplo nadam da će biti oslobađajuće.
* Mislite li da je Hrvatska dovoljno napravila na njihovoj obrani? Je li se moglo i moralo napraviti više?
– Mislim da je napravljeno dovoljno. Ovako sa pozicije promatrača mislim da je napravljeno dovoljno.
* Kakve rezultate parlamentarnih izbora očekujete?
– Svakako bih željela da HSS osvoji dva mandata u devetoj izbornoj jedinici. Ali, osvojimo li jedan mandat u devetoj izbornoj jedinici, možemo biti jako zadovoljni.
* Znači li to da ćemo vas gledati u Saboru?
– Ne. Mene sigurno ne.
* Nemate ambicija za Sabor?
– U ovom trenutku nemam.
* Što će se dogoditi ako HDZ izgubi izbore u devetoj izbornoj jedinici?
– Ne može HDZ izgubiti izbore u devetoj izbornoj jedinici! Može osvojiti manje mandata nego 2007., ali izgubiti ne može.
* Postojala je priča o prelasku dožupana Stanka Zrilića u HSS. Znate li što o tome?
– Isto koliko i vi. Samo špekulacije iz medija, ništa drugo.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. miho

    15. travnja 2011. at 9:21

    sto je ovo?ko je ova?zna li ko?

     

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

By

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte kako su glasali Zagreb, Split, Osijek, Slavonski Brod, Rijeka…

Objavljeno

-

By

Neslužbeni rezultati DIP-a nakon obrađenih gotovo svih biračkih mjesta, prema medijskim izračunima, pokazuju da HDZ uvjerljivo pobjeđuje na parlamentarnim izborima i osvaja 61 mandat, a Rijeke pravde okupljene oko SDP-a dobivaju 42 mandata.

Domovinski pokret je treći s osvojenih 14 mandata, Most dobiva 11, a Možemo! 10 mandata.

Po dva mandata osvajaju IDS i Nezavisna platforma Sjever te jedan koalicija Fokus-Republika.

A kako su glasovi pojedini gradovi u Hrvatskoj pogledajte u nastavku:

Zagreb u 1. izbornoj jedinici

DIP

Zagreb u 2. izbornoj jedinici

DIP

Čakovec

DIP

Osijek

DIP

Slavonski Brod

DIP

Zagreb u 6. izbornoj jedinici

DIP

Karlovac

DIP

Rijeka

DIP

Zadar

DIP

Šibenik

DIP

Dubrovnik

DIP

Split

DIP
 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska je izabrala: HDZ u velikoj prednosti u odnosu na ostale stranke

Objavljeno

-

U Hrvatskoj su u srijedu održani parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. HDZ ima veliku prednost u odnosu na ostale stranke.

BROJ MANDATA PREMA PRIVREMENIM REZULTATIMA:

HDZ 61

Rijeke pravde 42

Domovinski pokret 14

Most 11

Možemo 10

IDS 2

Nezavisna platforma sjever 2

Fokus 1

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu