Hrvatska

"HDZ ne može izgubiti izbore u IX. izbornoj jedinici!"

Objavljeno

14 godina prije

15. travnja 2011.

Z NET

Predsjednicu Županijske skupštine Zadarske županije i poptredsjednicu HSS-a Zadar, Irenu Devčić Buzov, iz zagrebačkog je Trnja – gdje je rođena – u Zadar dovela ljubav i posao.
– Politika se, moram priznati, slučajno dogodila. Radila sam honorarno kao novinarka na radio Centru i pratila kroz taj posao politiku, sve više. Pratila sam dnevno politička događanja, ali više kao promatrač. Vidjela sam da se politika može događati pored mene ili da ja mogu pokušati biti dio politike, pa jednog dana – ako se stvari poslože – možda mogu nešto učiniti sa idejama ili projektima za koje mislim da su dobri i da bi se mogli realizirati. Kao promatrač koji čita novine ili sluša vijesti teško možete bilo što promijeniti. Ako uđete unutra i uhvatite se s tim u koštac, nije lako, ali možda jednog dana dođete u priliku napraviti nešto. To je bio nekakav poticaj i početak, a početak u HSS-u bio je kroz udrugu žena Hrvatsko srce. Primjetila sam da malo žena ima u politici. Obzirom da sam zainteresirana za uvjetno rečeno ženske teme, premda su to teme svih nas, željela sam podići svijest o tome da smo zaista ravnopravni i da bi trebali ravnopravno razgovarati i ravnopravno donositi odluke i ravnopravno biti zastupljeni u političkim strankama i u javno političkom životu.
* Zašto ste se odlučili baš za HSS?
– HSS mi je po svojim programima zaista bio najbliži, a i struka mi je, obzirom da sam šumar, bila jako bliska. I teme kojima se bavi HSS su mi bile najbliskije od svih ostalih političkih opcija.
* Koje godine ste ušli u HSS?
– 2007. godine. Ovdje u Zadru.
* Dosta se pisalo i govorilo o vašem odlasku sa posljednje sjednice Županijske skupštine. Pisalo se da ste napustili Skupštinu razočarani izborom Mirka Đinđića za ravnatelja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, također se pisalo da ste otišli iz privatnih razloga… Što je prava istina?
– Prava istina je da sam otišla iz privatnih razloga, bez obzira što se pisalo. Više manje svi i jesu prenijeli točno i svi i jesu prenijeli istinu. I kao što sam rekla, da sam ostala na glasovanju, bila bih suzdržana, što je bio i dogovor klubova vijećnika HSS-a i HSP-a. Zaista sam morala otići i nakon toga sam bila zauzeta par sati iz privatnih razloga koje smatram da zaista nikome ne trebam objašnjavati. To je prava istina.
* Stekao se dojam na toj sjednici da je vaš potpredsjednik u Skupštini, gospodin Grgo Batur, ostao zatečen vašim odlaskom?
– Mislim da nije bio zatečen. Nisam najavila prije da ću morati otići jer se termin poklopio, a ja sam se nadala da ću moći ostati što duže. Međutim, dogodilo se da sam morala otići.
* Jeste li zadovoljni koalicijom sa HDZ-om u Zadru?
– Koalicija kao takva ima puno stranaka, tako da dogovor i komunikacija unutar koalicije je možda malo teža i otežana, što bi navela kao trenutno jedini pravi problem unutar koalicije. Dakle, imamo malo problema sa komunikacijom obzirom da nas je dosta i ja vjerujem da je to iz tehničkih razloga dosta teško dogovoriti i iskontrolirati. Smatram da koalicija dobro funkcionira, koliko može dobro funkcionirati, s time da uvijek može bolje, naravno. No ako bi govorili o problemima – a u svakoj koaliciji problema ima – ovdje bi navela možda komunikaciju.
* Mislite na komunikaciju između pojedinaca, ili?
– Između stranaka. Između ljudi je komunikacija jako dobra. Svi smo mi ili prijatelji ili poznanici. S nekim se volite malo više, s nekim malo manje, ali je ovo baš što se tiče stranaka.
* Što je konkretno Županija napravila otkada joj je Stipe Zrilić na čelu da se poboljša kvaliteta života u Zadarskoj županiji? Ima dosta problema na otocima, ima dosta problema po ruralnim dijelovima županije i tu se stječe dojam da se godinama ništa ne mijenja?
– Ne bih se složila da se ništa ne mijenja. Postavili ste mi pitanje koje biste trebali postaviti županu, ja sam predsjednica Skupštine, koja je predstavnička vlast, a izvršna vlast je župan sa dožupanima i svojim suradnicima. Čisto kao promatrač, ne mogu reći da se nije učinilo ništa ili da se učinilo malo. Mislim da se Zadarska županija može pohvaliti sa dosta projekata, da se može pohvaliti sa dosta stvari koje su učinjene. Da postoji problem razvoja otoka i ruralnih krajeva, to je točno, međutim tu mislim da Zadarska županija nije jedina ili nije izuzetak. To je nešto na čemu se treba dugotrajnije raditi. U Zadarskoj županiji se na tome dosta radi i u svakom slučaju idemo u jednom pravcu gdje možemo postići još dosta toga, od razvoja turizma na otocima do razvoja poljoprivrede u ruralnim krajevima. Imamo sve predispozicije da spojimo i jedno i drugo, i turizam i poljoprivredu, pa da naša županija postane brand u tom pogledu i napravi veliki uspjeh.
* Jeste li zadovoljni sa radom gospodina župana Stipe Zrilića?
– Ja osobno sam zadovoljna. Odnos župana prema meni kao predsjednici Skupštine je zadovoljavajući. Ne mogu ga usporediti ni sa čim drugim jer sam tek postala predsjednica Skupštine, pa ne mogu uspoređivati. Općenito, rad župana bih mogla ocijeniti kao vrlo dobar, tu se uvijek može napraviti više stvari. Ono što se za župana mora reći – voljeli ga ili ne, da je zaista veliki radnik.
* Na jednoj Županijskoj skupštini ste istupili i postavili pitanje županu vezano uz smanjenje plaća dužnosnicima i djelatnicma Županije. Vaši koalicijski partneri iz HDZ-a su ismijali to vaše pitanje. Koliku imate slobodu u koaliciji?
– Kao što ste po tom pitanju mogli vidjeti, imam slobodu. Možemo pitati, možemo postaviti pitanje koje god nam padne na pamet, nešto o čemu promišljamo ili na što bi trebalo skrenuti pažnju. Bili u koaliciji, na vlasti ili u opoziciji, potrebno je kritički promišljati. Ne hvaliti sami sebe, pohvaliti se s onim što je napravljeno dobro. Nitko nije bez mane, ni oni na vlasti, ni oporba. Ni oporba ne bi trebala samo upirati prstom i ukazivati na ono što nije dobro, već i pohvaliti ono što se radi dobro. Naravno da je zadatak oporbe ukazivati na loše stvari, ali ne uvijek samo loše. Ajmo svi zajedno raditi za dobrobit Zadarske županije!
* Kako komentirate aktualno stanje u zemlji? Prosvjede fejsbukovaca, prosvjede branitelja, borbu protiv korupcije i kriminala kojega je previše. Sve je kumuliralo i moglo bi eksplodirati danas, osuđujućom presudom hrvatskim generalima, slažete li se?
– Mislim da ste tu u pravu. Situacija u zemlji nije dobra. Ono što također nije dobro jest taj nekakav negativizam koji se javio kod većeg djela stanovništva u Hrvatskoj. Taj jaki negativizam koji je trenutno prisutan ne može pomoći nikome. Imam dojam da je Hrvatsku zahvatila nekakva “histerija”. Kao što nije dobra pozitivna histerija, tako definitivno nije dobra ni ova negativna. Pitanje je kako će to sve skupa završiti.
* Mislite li da se ljudi s pravom osjećaju izdanima, prevarenima od strane vlasti?
– Mislim da dobrim djelom da, ali i određenim djelom ne. Broj nezaposlenih veliki je problem od kojeg ne možemo bježati, gospodarski rast koji je takav kakav je, vanjski dug koji nam je omča oko vrata. To su sve stvari pred kojima ne možemo zatvarati oči kao da se to događa nekom drugom. To se događa nama! Negativizam i histerija koji su zahvatili Hrvatsku ne mogu iznjedriti ništa dobro.
* Kakvu presudu očekujete za hrvatske generale?
– Naravno, voljela bih da za svu trojicu generala budu oslobađajuće presude.

* Koliko je to realno očekivati?
– Strah me reći. Ne znam, zaista ne znam. Svi se nadamo, očekujemo i molimo se za to da budu oslobađajuće presude za svu trojicu. Zaista se toplo nadam da će biti oslobađajuće.
* Mislite li da je Hrvatska dovoljno napravila na njihovoj obrani? Je li se moglo i moralo napraviti više?
– Mislim da je napravljeno dovoljno. Ovako sa pozicije promatrača mislim da je napravljeno dovoljno.
* Kakve rezultate parlamentarnih izbora očekujete?
– Svakako bih željela da HSS osvoji dva mandata u devetoj izbornoj jedinici. Ali, osvojimo li jedan mandat u devetoj izbornoj jedinici, možemo biti jako zadovoljni.
* Znači li to da ćemo vas gledati u Saboru?
– Ne. Mene sigurno ne.
* Nemate ambicija za Sabor?
– U ovom trenutku nemam.
* Što će se dogoditi ako HDZ izgubi izbore u devetoj izbornoj jedinici?
– Ne može HDZ izgubiti izbore u devetoj izbornoj jedinici! Može osvojiti manje mandata nego 2007., ali izgubiti ne može.
* Postojala je priča o prelasku dožupana Stanka Zrilića u HSS. Znate li što o tome?
– Isto koliko i vi. Samo špekulacije iz medija, ništa drugo.

Up Next

Z NET u Pakoštanima – čekamo presudu…

Ne propustite

"Generale čekamo zapovijed!"

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

miho

15. travnja 2011. at 9:21

sto je ovo?ko je ova?zna li ko?

Odgovori

Hrvatska

Hladan zrak s Atlantika donosi promjenu vremena, bit će obilne kiše, ali i snijega

Objavljeno

16 sati prije

15. ožujka 2025.

foto: Saša Čuka

Pročitajte vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Hladan nestabilan zraka s Atlantika prodro je nad zapadnu i središnju Europu i kao hladna fronta prelazi ili zaobilazi Alpe. Nad Sredozemljem se zadržava topao vlažan zrak, a na mjestu sukoba zračnih masa obilni su pljuskovi kiše, a u višim planinskim krajevima snijega. Ciklona nad Baltikom i Skandinavijom stacionira, a nad Europom raste prizemni tlak zbog pritjecanja hladnog zraka.

U idućem razdoblju imat ćemo dva različita tipa vremena. Danas i sutra u nedjelju te veći dio ponedjeljka pretežno oblačno s povremenom kišom. Zahlađenje će se sutra proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti i na jugu Dalmacije. Od utorka stabilno sa sunčanim razdobljima, sjevernim vjetrom, a na Jadranu jakom i olujnom burom i hladnije. U nedjelju navečer i ponedjeljak ujutro snježna granica će se spustiti na oko 800 metara tako da u višim planinskim predjelima kiša može prelaziti u snijeg.

Danas pretežno oblačno s povremenom kišom koja će se uz pad temperature proširiti i na istočne krajeve unutrašnjosti. Na srednjem i južnom Jadranu mjestimice obilne oborine uz grmljavinske pljuskove i jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 15, na Jadranu oko 17.

U nedjelju promjenjivo oblačno, na Jadranu s dužim sunčanim razdobljima. Puhat će sjeverozapadnjak, jutarnje temperature u unutrašnjosti oko 4, na Jadranu i uz Jadran oko 12. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 8 do 12, na Jadranu oko 16. U noći na ponedjeljak i u ponedjeljak tijekom dana prolaz hladne fronte uz pojačan sjeverni vjetar i osjetno zahlađenje. Na Jadranu će se jaka, mjestimice i olujna bura brzo širiti sa sjevernog prema srednjem i južnom. Temperature zraka u padu najviše dnevne u unutrašnjosti oko 6, na Jadranu oko 12.

Od utorka nakon prolaza hladne fronte pa do kraja tjedna stabilizacija vremena i jačanje anticiklone nad središnjom i zapadnom Europom. Uz greben anticiklone vjetar će skrenuti na sjeverac i sjeveroistočnjak te donijeti suh zrak uz zahlađenje. Prognoziramo pad temperature zraka tako da će maksimalne dnevne temperature biti oko 6C. Ujutro mraz i magla mjestimice. Noćne temperature će se krajem tjedna spustiti ispod 0, prognoziram minimalne vrijednosti do -2C.

Nastavi čitati

Hrvatska

Premijer Plenković sinoć operiran u KBC-u Rebro

Objavljeno

17 sati prije

15. ožujka 2025.

Premijer Andrej Plenković liječen je u petak navečer u KBC-u Zagreb zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera, zahvat je ranije planiran i protekao je u najboljem redu, priopćeno je u subotu iz Vlade.

“Obavještavamo vas da je predsjednik Vlade jučer u večernjim satima u Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb liječen zbog povremenog poremećaja srčanog ritma benignog karaktera. Zahvat je ranije planiran te je protekao u najboljem redu”, izvijestio je glasnogovornik Vlade Marko Milić u priopćenju dostavljenom Hini.

Hina neslužbeno doznaje da je predviđena hospitalizacija 24 sata te da bi premijer Plenković danas trebao biti pušten kući.

Nastavi čitati

Hrvatska

HUP protiv ukidanja bankarskih naknada: “Banke nisu povećale dobit na račun građana”

Objavljeno

1 dan prije

14. ožujka 2025.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je poručila da će najavljeno uklanjanje mogućnosti naplate širokog spektra bankarskih usluga dugoročno bankama otežati pokrivanje stvarnih troškova te ukinuti kapacitet za ulaganja u inovacije, ocijenivši i da država time narušava slobodu poslovanja i slabi tržišne mehanizme. Kako je istaknuto u petak u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna, koju je napisao glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić, prihodi od naknada za banke nisu samo dobit već se iz tih prihoda financiraju značajna ulaganja u mrežu bankomata, razvoj internetskog i mobilnog bankarstva, digitalizaciju, održavanje infrastrukture i sigurnost, što je posebno važno u svjetlu rastućih kibernetičkih prijetnji na globalnoj razini.

Iz HUP-a napominju da klijenti banaka upravo na tim područjima očekuju konstantni rast kvalitete usluge obzirom na to da im je stabilnost, predvidljivost i podrška u svakodnevnim financijskim transakcijama i poslovanju od presudne važnosti.

Poručuju i da je pravo na određivanje cijene i spektra usluga osnova tržišne ekonomije i tržišne utakmice te je jedan od ključnih poluga za jačanje konkurencije i borbe za potrošače. Nakon određivanja cijena energenata, prehrambenih proizvoda i bankarskih usluga postavlja se pitanje koje će sektore u narednom razdoblju država odlučiti regulirati – cijene kave u ugostiteljskim objektima, usluge pripreme i posluživanja hrane, telekomunikacije, oprema za kućanstvo? Hoće li potom, ako se tržišni akteri povuku, država postati i glavni dobavljač ‘esencijalnih’ proizvoda i usluga?, pitaju se iz HUP-a.

Naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a
Kažu i da sve relevantne analize pokazuju kako su naknade hrvatskih banaka niže nego u većini zemalja članica EU-a, a kamatne stope su izjednačene s prosjecima europskih država.

S druge strane, tvrde iz HUP-a, ni u jednoj državi Unije ne postoji praksa u kojoj se širok spektar usluga nekog sektora zakonski uređuje kao besplatan za sve korisnike bez jasnih kriterija. Naime, kažu, u većini zemalja EU-a uobičajena je praksa da se osnovni račun za socijalno osjetljive skupine ne naplaćuje, što je model koji već postoji u Hrvatskoj.

“Banke se ne protive uvođenju besplatnog računa, već se protive prijedlogu koji ne sadrži socijalne kriterije i jasna ograničenja takvih besplatnih usluga. Socijalno osjetljive skupine trebale bi i dalje imati pristup širokom spektru bankarskih usluga bez naknade”, poručuju.

Iznose i da je neto prihod domaćih banaka od provizija i naknada za poduzeća i stanovništvo u 2024. iznosio oko 270 milijuna eura, od čega se oko 40 posto odnosi na kućanstva.

“Suprotno popularnim narativima o visokim bankarskim naknadama, podaci pokazuju smanjenje ukupnih neto prihoda banaka od naknada i provizija u posljednje dvije godine s 1,07 na 0,75 posto BDP-a, čime su razine ovih troškovnih opterećenja postale usporedive s onima u susjednoj Sloveniji”, navodi se u publikaciji.

Kaže se i da je udio neto prihoda od naknada i provizija u ukupnim neto prihodima hrvatskih banaka niži nego u usporedivim članicama europodručja. Tako je tijekom dužeg razdoblja ovaj udio u Hrvatskoj bio stabilan između 22 i 26 posto, uz blagi rast u 2021. i 2022. godini, dok je u istom razdoblju u europodručju bio na razini od 27 i 34 posto.

Zašto riskiramo destabilizaciju banaka?
Poslodavci poručuju da dodatnu nervozu stvara donošenje ovakvih zakonskih rješenja za jedan od najvažnijih sektora ekonomije po hitnom postupku, bez adekvatnog vremena za analizu svih mogućih učinaka.

“Naknade osiguravaju bankama stabilne prihode čak i kad kamatne stope padaju ili potražnja za kreditima ‘kopni’. Ovaj oblik prihoda omogućava bankama prilagodbu promjenjivim tržišnim uvjetima i financijsku stabilnost”, dodaju. Kažu i da je stabilan i dobro kapitaliziran bankarski sustav ključan za nastavak rasta BDP-a, stabilno poslovno okruženje, ukupnu ekonomsku stabilnost i prosperitet. Pritom poručuju i da je “potpuno nejasno zašto riskiramo” destabilizaciju banaka zbog prosječnog godišnjeg troška po osnovi naknada po tekućem računu od 24 eura.

Napominju i da bankarske usluge u Hrvatskoj mogu pružati i banke sa sjedištem u drugim državama EU-a pa se pitaju na koji način će se regulirati njihovo poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, s obzirom da bi se moglo pokazati da bi pružatelji usluga koji u Hrvatskoj nemaju zaposlenike, poslovnice, bankomate i ne plaćaju poreze u Hrvatskoj mogli dobiti prednost na tržištu.

“Rast dobiti banaka nije ostvaren na teret stanovništva”
Iz HUP-a kažu i kako rast dobiti banaka nije ostvaren “na teret” stanovništva, već je, navode, posljedica ulaska Hrvatske u europodručje. Naime, time se iz HUP-a referiraju na kamatne prihode od prekonoćnih depozita pohranjenih kod HNB-a, pri čemu visinu kamata određuje Europska središnja banka (ESB), a koje su u dijelu 2023. i do oko polovine prošle godine bile na razini od četiri posto, a trenutno su na 2,5 posto. Takva ECB-ova politika je “antiinflacijska” te smjera na povlačenje “viškova likvidnosti” s tržišta, pri čemu je HNB u 2023. godini hrvatskim bankama na ime kamata za prekonoćne depozite isplatio 478,9 milijuna eura, dok je za 2024. to iznosilo 532,2 milijuna eura.

Osvrćući se na “navodne rekordne profite”, iz HUP-a navode i da profitabilnost hrvatskih banaka mjerena omjerom dobiti u odnosu na uloženi kapital (ROE) u prosjeku ne prelazi 8,5 posto posljednjih šest godina, što je znatno ispod prosjeka regije srednje i istočne Europe od 12,5 posto te ispod razina u primjerice Sloveniji (11,9 posto) i Austriji (10,1 posto).

Podsjetimo, Ministarstvo financija je krajem veljače u javno savjetovanje uputilo izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada, kojima je cilj građanima osigurati besplatan račun za redovna primanja.

Usluge koje će biti dostupne na takvom računu, za koje kreditna institucija neće smjeti naplatiti naknadu, uključuju uslugu otvaranja, vođenja i zatvaranja takvog računa za plaćanje, zatim internetsko ili mobilno bankarstvo, što znači da će jedna od tih usluga morati biti besplatna, zatim tu je usluga koja omogućuje polaganje novčanih sredstva na takav račun za plaćanje, izuzev obrade kovanog novca, priljev nacionalnih i prekograničnih platnih transakcija u eurima, zatim usluga izdavanja i korištenja debitne kartice, kao i izvršenja plaćanja debitnom karticom,

Također, prema prijedlogu zakona upućenog u javno savjetovanje, besplatno bi bilo i pet transakcija u smislu podizanja sredstava na bankomatu druge banke, kao i besplatno podizanje gotovog novca na šalteru ili na bankomatu, dakle jedna od opcija.

Nedugo nakon se oglasila i Hrvatska udruga banaka (HUB) po kojoj predložene zakonske izmjene mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja.

Nastavi čitati