Connect with us

Hrvatska

Popisivač odbio upisati "pravoslavac" te sugerirao da se upiše "grkokatolik"

Objavljeno

-


Poposivač stanovništva u mjestu Smilčiću kod Benkovca suspendiran je nakon što je jučer popodne jednom građaninu srpske nacionalnosti odbio upisati “pravoslavac” pod vjersko opredjeljenje. Popisivač je, kako je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u 13 sati kazao Milorad Pupovac, inzistirao da se umjesto toga upiše “grkokatolik”.
“Jučer poslijepodne primio sam nekoliko dojava od građana srpske nacionalnosti i nepravilnostima u popisivanju stanovništva. Zabilježene su u Viškovu kod Rijeke, Smilčiću i Borovu Naselju”, dodao je predsjednik Srpskog narodnog vijeća.
U SNV-u kažu da je popisivač u Viškovu sugerirao građanima da se mogu deklarirati samo kao rimotolici, grkokatolici ili pod kategorijom “ostali”, dok se u Borovom naselju građanima srpske nacionalnosti rečeno da se uopće ne trebaju izjašnjavati po pitanju vjerske i nacionalne pripadnosti.
Pupovac je naglasio da odlično surađuje s Državnim zavodom za statistiku koji je nadležan za pravilno popisivanje te je na tri sporne lokacije odmah poslao svoje kontrolore. Osim suspendiranog popisivača iz Smilčića, očekuje se da će istu sankciju dobiti i popisivači iz Borovog naselja i Viškova, jer se radi o sličnim prekršajima.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. marinela

    3. travnja 2011. at 18:24

    koliko ja znam mi katolici smo rimokatolici, a ljudi pravoslavne vjeroispovijesti su grkokatolici. ne razumijem u čemu je onda fora? u zarezu?

     
  2. marinela

    4. travnja 2011. at 14:46

    provjerila, grkokatolici priznaju papu za razliku od ovih drugih…eto…mea culpa…

     
  3. sijuks

    18. prosinca 2012. at 17:49

    Radi se o nekoliko slučajeva. Ajmo ih pridodati u kupnoj broju popisani Srba pa neka Pupovac bude zadovoljan.
    Pa zamislite molim vas, Srbima iz Borovo naselja potrebno sugerirati kako će se izjasniti po pitanju nacionalnosti i vjeroispovjesti, kao oni ne znaju jadni.
    Kako Srbima ne idu brojke baš najbolje, pogotovo kad su u pitanju prebrojavanja srpskih žrtava i izbjeglih, predlažem Pupovcu za se malo dogovori s izvjesnim Rajkom Ležajićem. Naime, on tvrdi, na obilježavanje godišnjice “SAO Krajine”, da je izgnano iz Hrvatske preko 800 000 Srba tijekom akcije Oluja.
    Očekivati je da će se naći bar na pola puta.
    Tako nekako nastao je mit o Kosovu i Kosovskoj bitci.

     
  4. carla

    18. prosinca 2012. at 18:43

    pupovac, zaprepašteno u saboru novi zakon o boravištu naziva produženom rukom etničkog čišćenja. Znači nakon pravomoćne presude suda u hagu i neutvrđenom etničkom tkz “čišćenju” srba iz hrvatske javlaja se “trećestepeni” konačni muftija, da omalovaži hrvatsku, njezine građane i da im u hrvatskom Saboru, spočitava zločin i genocid. Isti, još uvijek, se nije udostojio odati počast vukovarskoj tragediji, mučki ubijenom gradu i ljudima, nevinim žrtvama, ženama, djeci, starcima, nemoćnim, a šta mi radimo, naravno civiliziran i kulturan narod, nismo skloni, u većini, na vulgarnosti i prostote, mi jednostavno svaki mjesec punimo njegov takuin.

     
  5. sijuks

    18. prosinca 2012. at 19:42

    Miloradu Pupovcu nije cilj dokazati nedostatak 150000 Srba po zadnjem popisu, što uopće nije točno, jer i sam se poziva na nekoliko izdvojenih slučajeva prilikom popisa.
    On želi dokazati permanentnu hrvatsku državnu genocidnost prema srpskom narodu, pa tko to bio na vlasti u Hrvatskoj.
    Ponavljajući i preuveličavajući brojke, bilo da se radi nestalima, izbjeglima, nastradalima, broju popaljenih i srušenih kuća, stvara mit, kao što ga je bivša komunistička vlast stvorila od 8000 000 žrtava Jasenovca.
    Ne pada mu na pamet to što u Saboru ima zastupnika koliko sve druge manjine zajedno. Shodno broju zastupnika srpske nacionalnosti i postotka istih Hrvatski sabor bi trebao imati oko 600 zastupnika.

     
  6. sijuks

    18. prosinca 2012. at 19:44

    Ispravak: ne 150 000 nego 15 000.
    Moja isprika.

     
  7. carla

    18. prosinca 2012. at 22:35

    @sijuks, bivša država , na stranu kakva je i čija je bila, nije se upuštala u mitomaniju žrtvenih propuha, neposradno poslje 2. sv. rata izvršena su dva službena popisa žrtava a zadnji pred pregovore sa njemačkom o reparaciajama 1964, svi ti popisi, da se referiram samo na jasenovac nisu utvrdili više od 50.ooo stradalih u tom konc. logoru
    Žerjavić, hrvatsk stručnjak i vrčević srpski došli su do sličnog rezultata.
    Jasno, da i jedan ubijeni čovjek je cijeli svijet, ali mitomanski optužujući, lažno predstavljajući, činjenmice mogu poslužiti samo onima koji ne poštuju žrtve nego ih instrumentaliziraju, za agresivne planove i aspiraciju, za neke nove granice, koje,eto, i današnji predsjednik srbije, sam kaže, još uvijek sanja.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Analitičar izradio prognozu EU izbora. “Ovoga puta SDP mora paziti na crnog labuda”

Objavljeno

-

By

Na izborima za hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu, koji će biti održani 9. lipnja, sudjeluje 25 lista – 21 stranačka te po dvije koalicijske i nezavisne.

Ovo će biti četvrti izbori za Europski parlament koji se održavaju otkako je Hrvatska punopravna članica EU-a. Oni 2013. bili su vanredno održani kod nas kako bi Hrvatska kao novoprimljena članica bila zastupljena u Europskom parlamentu do redovnih izbora 2014. godine. Tada se natjecalo 28 lista, a tri su osvojile mandate. Koalicija oko HDZ-a osvojila je šest madata, koalicija oko SDP-a pet, a Hrvatski laburisti jedan.

Sljedeće godine na izborima je sudjelovalo 25 lista, a opet su izabrani kandidati s tri liste. HDZ je u koaliciji s još pet stranaka opet osvojio šest mandata (oba puta među izabranima bio je Andrej Plenković), SDP u koaliciji s tri stranke osvojio je četiri mandata, a jedno mjesto dobila je stranka ORaH. Na prošlim izborima kandidirane su čak 33 liste. HDZ i SDP osvojili su po četiri mjesta, a po jedno Hrast, Živi zid, IDS i Nezavisna lista Mislava Kolakušića.

HDZ-u pet, SDP-u četiri mandata?

Sva tri puta izlaznost na europske izbore bila je niska. Na onima 2013. bila je 20,83 posto, 2014. je izašlo 25,24 posto birača, a 2019. godine 29,85 posto.

Politički analitičar Krešimir Macan smatra da bi upravo izlaznost mogla odrediti rezultate europskih izbora, kao i događaji u pregovorima nakon parlamentarnih izbora.

“Zapravo imamo najbolje istraživanje uoči europskih izbora, a to su rezultati onih parlamentarnih”, kaže.

Macan je izradio i na stranici Manjgura.hr objavio prognozu rezultata EU izbora modeliravši je prema rezultatima parlamentarnih izbora. Preslikavanjem rezultata tih izbora uz korištenje D’Hondtove metode, Macan predviđa da će na europskim izborima HDZ osvojiti pet mandata, SDP četiri, a Domovinski pokret, Možemo! i Most po jedan.

Manjgura.hr

“Neće biti dovoljno preći prag od 5 posto”

“Prag za preskakanje 12. mandata je visokih 6,48 posto. Dakle, neće biti dovoljno prijeći izborni prag od 5 posto, već osvojiti barem navedeni postotak. Ako se radi o izlaznosti od 29,85 posto kakva je bila na zadnjim EU izborima, tada za 12. granični mandat treba oko 67.350 glasova, što daje šanse i nekim drugim listama poput one koju su složili IDS i manjine okupljene oko EU parlamentarca Valtera Flege i tada taj mandat gubi SDP”, napisao je Macan u objašnjenju svoje prognoze.

Macan nam napominje da je ipak riječ o modeliranju rezultata prema rezultatima nedavnih parlamentarnih izbora te da će događaji u gotovo mjesec i pol dana dugoj kampanji utjecati na konačne rezultate.

HDZ i DP u pobjedničkom modu, Most u problemima

Uostalom, kaže, već smo ovih dana svjedočili događajima koji mogu utjecati na odluku birača.

“Vidimo već po CRObarometru da Možemo! može čak ići prema dva mandata, a da bi Most nakon ovih raskola mogao izgubiti mandat. HDZ je sada u borbenom pobjedničkom modu , svježi su i uigrani i samo će morati ponoviti vježbu s parlamentarnih izbora. Prošli puta bili su neorganizirani pa im se dogodio onaj “crni labud”. SDP mora motivirati birače i izvući ih jer bi se ovoga puta njima mogao dogoditi crni labud. Mislim da i DP ima siguran jedan mandat. I oni su u pobjedničkom modu za razliku od Mosta kojem su otišli Raspudići i nije to više isti Most kao na parlamenatarnim izborima”, ustvrdio je Macan.

Iako je birače već pripremila nedavna kampanja za parlamentarne izbore, Macan napominje da će na europskim izborima ipak puno ovisiti o tome koliko će stranke uspjeti motivirati birače za izbore koji se ne smatraju važnima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Veliki broj Hrvata svakodnevno jede meso, pogledajte koje vrste najviše

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Istraživanje o konzumaciji mesa, mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda koje su tijekom ožujka proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal, pokazalo je da 25 posto hrvatskih građana meso jede svakodnevno, a najpopularnija je piletina.

Učestalost konzumacije pokazuje rast onih koji svakodnevno jedu meso ove godine, za pet posto u odnosu na istraživanje iz 2022., odnosno ima ih 25 posto, što znači da svaki četvrti Hrvat meso jede svakodnevno.

Ipak, najviše je onih koji meso konzumiraju nekoliko puta tjedno, ukupno ih je 64 posto, dok ih je prije dvije godine bilo pet posto više.

Razmjerno manji udjeli odnose se i na manje učestale konzumacije pa je tako ove godine šest posto onih koji meso jedu nekoliko puta mjesečno, a dva posto ispitanika kaže da meso jede rijetko.

Meso ne jede tri posto građana

Da ne jede meso istaknulo je tri posto ispitanih građana.

Istraživanje je pokazalo da je piletina uvjerljivo najpopularnija vrsta mesa koju najčešće konzumira 53 posto građana, što je dva posto manje nego u 2022. godini. Na drugom je mjestu svinjetina s 36 posto udjela uz četiri posto rasta, dok su ostale vrste mesa značajno manje popularne.

Tako se za teletinu najčešće odlučuje sedam posto građana, puretinu bira tri posto, a janjetinu svega jedan posto konzumenata mesa u Hrvatskoj.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesa najviše vole, dobiveni rezultati su podosta drugačiji od onoga što se najčešće konzumira, navode iz JaTrgovca.

Naime, iako su piletina s 38 posto (pad od jedan posto u odnosu na 2022.) te svinjetina s 26 posto (rast od pet posto) i ovdje na vrhu poretka omiljenih vrsta mesa, ipak su njihovi udjeli značajno manji.

Da teletinu s 18 posto (rast od jedan posto) i janjetinu s 12 posto (pad od tri posto) kombinirano preferira gotovo trećina građana, odnosno njih 30 posto.

Podatak da teletinu i janjetinu najčešće konzumira svega osam posto ispitanika, govori u prilog tome da si te skuplje vrste mesa značajan broj građana ne može priuštiti.

Od suhomesnatih proizvoda najčešće se konzumira slanina

Kod kategorije mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda hrvatski građani najčešće konzumiraju slaninu te ih je ove godine šest posto više, odnosno ukupno 39 posto. To znači da četiri od 10 konzumenata kategorije najčešće jede špek, a dvostruko manji udio pripao je kobasicama koje najčešće jede 19 posto građana ili za jedan posto manje nego prije dvije godine.

Odmah iza dolazi šunka sa 17 posto udjela u oba istraživanja, dok su u 2024. godini manju popularnost imali pršut s osam posto, parizer sa šest posto, kulen s četiri posto i vratina s dva posto.

Kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda najviše vole onda je i tu na vrhu slanina s 29 posto udjela u oba istraživanja, ali odmah iza je s 28 posto udjela pršut.

Kulen je rastao za tri posto i sada ima 15 posto udjela, a šunka je na 13 posto u obje promatrane godine. Slijede kobasice s osam posto, dok su vratina i parizer ostvarili po dva posto preferencija.

I ovdje se može na primjeru pršuta i kulena vidjeti da ih najčešće kupuje 12 posto građana, a preferira višestruko veći udio od 43 posto, navodi se u priopćenju.

Istraživanje su tijekom ožujka ove godine proveli Ja Trgovac magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Slovenci uputili neobičan zahtjev zbog brojnih turista koji će ići prema Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama upozorila je tamošnje Ministarstvo uprave da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Predlaže da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane rade od kuće.

DARS, slovenska državna tvrtka za upravljanje autocestama, u dopisu je predložila tamošnjem Ministarstvu uprave da zaposlenici u javnoj upravi najprometnije dane u svibnju rade od kuće.

Na taj način pokušali bi rasteretiti promet tijekom najkritičnijih dana kad je riječ o gužvama na cestama. Prvi je to takav DARS-ov apel.

DARS je upozorio Ministarstvo da će s prvosvibanjskim praznicima početi gužve na slovenskim cestama. Navode da će se dnevnim putnicima do radnih mjesta pridružiti i turisti, a upravo je to razlog apela.

Istaknuli su da je prometno najkritičnije područje Ljubljane. Na temelju dosadašnjih iskustava, uvjereni su da bi rad od kuće u javnoj upravi doprinio boljoj protočnosti prometa u glavnom gradu.

Ministarstvo je dobilo niz datuma kada će stanje na cestama biti najgore. Slovenski N1 navodi da prema neslužbenim informacijama Ministarstvo ne planira poslušati DARS te da bi takvu odluku trebala donijeti Vlada.

“Tijekom prvosvibanjskih praznika očekujemo pojačan promet iz unutrašnjosti Slovenije prema turističkim središtima u slovenskoj Istri kao i dalje prema Hrvatskoj. Isti, ali u suprotnom smjeru, pojačan promet, uključujući i gužve, možemo očekivati ​​na kraju prvosvibanjskih praznika prema unutrašnjosti Slovenije”, kažu u PU Koper.

Prema iskustvu, već sada se mogu očekivati ​​gužve na autocesti, posebice na područjima gdje se izvode građevinski radovi.

Dakako, gužve se mogu očekivati ​​i na područjima gdje su redovite gužve zbog prometne infrastrukture, odnosno na dionici između Izole i Lucije, na Šmarskoj cesti te ispred bivših graničnih prijelaza s Hrvatskom, dodaju.

Odmah nakon praznika rada na ljubljanskoj obilaznici doći će do velikih prometnih gužvi zbog vjerskih blagdana, slobodnih dana i godišnjih odmora u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Hrvatskoj.

Stoga očekuje se kako će se velik broj turista iz zapadne Europe uputiti u Hrvatsku.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu