Connect with us

Nekategorizirano

Pismo Braji

Objavljeno

-


Dragi moj Brajo,
evo rekoh, da i ja tebi poklonim nekoliko redaka svoje pažnje iako je ne zaslužuješ. Proljeće je počelo u našem kraju i prvi su se cvjetovi istine već rascvali po stablima. Istina je, znaš, oštar nož na koji se možeš porezati ako se njime pravilno ne služiš. Ali pametan si ti moj Brajo, ne trebam te ja tome učiti, zar ne?
Davno bješe kada je naša istina bila samo naša. Danas je ona svačija i ničija. A ti najbolje to znaš, Brajo moj. Trebaš se čuvati onog nenapisanog, a ne boj se onoga što je napisano. Jer ono što je napisano se saznalo, ali ono nenapisano tek treba biti otkriveno. A onda, kom obojci tom opanci.
Kojim ćeš tada sapunom ruke oprati i kojom vodom lice umiti? Posvećenom, blagoslovljenom? Teško Brajo moj. Teško. Jer kako naši stari vole reći, Onaj s neba sve vidi, a tebe vide i sa zemlje. Oprosti mi molim te, ako možeš, dodao bi Tadijanović, što primjećujem da si nekako nezadovoljan i tuga ti se lomi u očima, a oči su, to znaš, ogledalo duše.
Kakva ti je Brajo onda duša? Jesi li je kao i mnogi drugi danas prodao za Judine škude? Ili tek vlastito dostojanstvo pohranjuješ svako jutro kada ustaneš u svoj novčanik. Možda? Ludost, reći će oni koji misle da te poznaju. A znaju li te uistinu? Znaju li oni tvoju istinu? Znaju li pečat tvoje oholosti kojim si htio velike koristi za sebe pribaviti u ime Njegovo. A On? Bojiš li ga se? Što će Brajo On na to reći? Znaš da mene i prostodušnu raju uvijek možeš lagati i muljati, jer mi smo krotki, naivni. Ali hoćeš li imati za platiti Njegov račun? Kako? I čime? Znaš kako kažu Brajo, da je put u pakao popločan dobrim namjerama. A iz tvojih namjera vrišti dobrota. Bojiš li se pakla?!
Bio sam kod tebe i tražio istinu, tražio čovjeka. Ali istine nisam našao, a ni čovjeka nisam vidio. Premda sam se zbilja trudio, Bog mi je svjedok, usudio bi se reći veliki katolik Antun Vrdoljak, naći čovjeka u tebi. Mnogi danas otimaju i grabe za sebe, u ime Njegovo, pa se lažima kao mačem brane. Nisi jedini. Ali dobro znaš, da tko se mača laća, od mača i umire Brajo moj. I Bog je velik koliko god ga ti svojim rabotama u Njegovo ime nastojao skratiti. Da je Stepinac takav bio ne bi danas bio među blaženima već među jadnima. Ali ti gledaš sebe, a ne Stepinca, jer on bi kako si mi rekao, bolje prošao da je bio malo pametniji za sebe. Ne shvaćaš da ne mogu svi biti “pametni” kao ti i laž krstiti istinom gledajući istovremeno, bez stida, Boga i čovjeka u oči.
Vidiš, nisam zaboravio ni da si me ručkom počastio, kao Juda poljupcem Krista. Znamo što je poslije bilo. Svejedno hvala. Nisam ti htio od usta uzimati, ali kada si već inzistirao da ostanem počastio sam te svojim prisustvom i pokušao ti objasniti, da ako lažeš, sebe lažeš. Ako kradeš, da sebe kradeš. Jer ja svoju plaću pošteno zaradim svaki mjesec. A ti Brajo moj? Ovisiš o milostinji dobrih ljudi i donacijama kojekakvih tajkunčića koji novcem što ti ga daju pokušavaju vlastitu dušu oprati.
Nije bilo lako, ljudski to priznajem, spustiti se na tvoju razinu razmišljanja, ali i to sam pokušao, sve, kako bih te bolje shvatio. A onda sam zaključio da si ti u biti taj koji ne shvaća. Ja, imam obitelj. Ženu, sutra djecu. A ti Brajo? Niti znaš s kim živiš, niti kako živiš. Na sramotu i sebi i Njemu. Žalosno je to. Ludost? Ne znam više. Možda. Tanka je crta između dobrog pastira i lošeg sluge, a ti si je davno već prekoračio nesmiljeno kročeći u vlastitu propast. Istina, Brajo, istina. Za njom vapi ovaj svijet. Ali čini mi se najviše tvoja duša, raspeta na križu materijalizma i laži kojima pokušavaš sagraditi svoje vile i palace da bi pobjegao u njih od sebe sama.
Pozdrav Brajo moj i neka te Bog čuva, ako već nije digao ruke od tebe.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. ivan

    2. travnja 2011. at 10:56

    Je li ovaj Marko normalan?

     
  2. znatizeljan

    2. travnja 2011. at 12:38

    Ima nekih koji konstantno pljuju po katoličkoj crkvi i svečenicima ne birajući sredstva? zašto je to? baština djedova za koje bog nije postojao ? volio bih znati

     
  3. Advocatus diaboli

    2. travnja 2011. at 17:05

    Tko li si ti Marko novinaru da sebi umišljaš da si u 2-3 sata koja si proveo s don Borisom upoznao stanje njegove duše?
    Ne želim secirati tebe ni tvoj život, a sigurno ga mnogi poznaju bolje nego li ti don Borisov. Ti zaradiš svoju plaću, na koji način, pišući i blateći druge, iznoseći uglavnom neistine ili poluistine, tj. manipulirajući činjenicama da bi zaradio svoju plaću i prehranio sebe i ženu a možda danas sutra i djecu. Pomisli malo baš na svoju djecu. Da li je don Boris pitao tebe novce? Svećenička plaća su milodari vjernika, koje su oni slobodni dati ili ne dati, od tih milodara se pokrivaju svi troškovi župe… Pođi u Škabrnju na misu pa pogledaj koliki su ti nedjeljni milodari. Otkud ti znaš što don Boris želi i namjerava, pa sve da te namjere i nisu sasvim u skladu s crkvenim zakonima što to tebe briga. Probaj svoju plaću zarađivati ovako na nekom drugom, lako ti je na don Borisu koji će i ovo otrpjeti, probaj na nekom tajkunu ili nekomu koji će ti znati uzvratiti… Ti se pozivaš na Njega, ti???? Nije li te stid. Tko si ti da don Borisa proglašavaš nečovjekom? U tvom tekstu ima dovoljno materijala da don Boris protiv tebe podigne optužbu i traži milijunsku odšetetu, što mu preporučam, iako nam je sudstvo u kurcu, vjerujem da će dobiti, ako ne ovdje onda na međunarodnom sudu. To tebi treba, jer ti ne poznaješ drugačiji jezik, naivni don Boris je mislio da s tobom može razgovarati ljudski. Dirni se tako u lopove i mafiješe zadarske županije i pokušaj otkrivajući istinu o njima zarađivati “pošteno svoj kruh”, pa ćeš vidjet do kada ćeš ga jesti… Stid te bilo…

     
  4. karlo

    2. travnja 2011. at 17:51

    e Marko,svaka ti čast! evola ti za ovaj tekst!!

     
  5. prijatelj

    2. travnja 2011. at 19:21

    Upravo tako, istina Brajo,istina i samo ISTINA!

     
  6. pravednica

    2. travnja 2011. at 20:35

    ti si Mako obično smećeto.smeće da prevedem vlajima.koliko ti je dala ona koja te je poslala ili što ti je dala?!!!!s ovim dokazuješ koliki si katolik i jš bolji vjernik!! sram te bilo kako blatiš jednog svećenika koji je napravio više dobara od kada je tu nego svi svećenici u povijesti Škabrnje.povukao si me smeće jedno za jezik vidim upoznat si vrlo dobro misliš?sva halabuka se diže na njihov rad i rad glupane jedan zavist i ljubomora!!!!ti o Škabrnji želiš pisati ko si ti smeće jedno komunističko?ti znaš kakav je život u Škabrnji i kako živimo blago tebi sveznajući ili ti se ego spustio kad ti je don Boris vratio sa dobrom namjerom a ti si kod njega došao sa već naručenom namjerom.jesi li ispitivao i druge svećenike o njihovom radu i djelovanju u Škabrnji jesmo li vidjeli njihova djela što pismena iliti usmena kad si tako hrabar!????pa pitaj ih pa mi reci jel ja za njih ne znam a živim i radim u ŠKABRNJI”’.javi mi kad saznaš?

     
  7. jjj

    2. travnja 2011. at 20:49

    ja mislim da je ova pravednica prije njuferica ako bore nije što šteko

     
  8. pravednica

    2. travnja 2011. at 21:04

    a ti si glupača nastrana koja o tome razmišlja a meni ne pada na pamet takv gluparije imam ja svog “njufera bolesnice Škabrnjska”i ti nisi dala odgovaor na moje pitanje o svećenicima u župi naše prošlosti ili ti je netko srcu bio mijo meni su svi svećenici isti ako ćemo o radu i čestitosti onda je to zna se a vama očito nije mijo.pa ako se sjetiš dobrih djela npr.bilo što javi a nemoj o nastranosti!!vjernica dobra dobrog duha i tijela sretno udana majka i što bi još htjeli zlobnici pokvareni BAŠ SI JJJ.neću više gubit vrijeme s glupanima ako netko zna odgovor na moje pitanje slobodno se javite????

     
  9. soraja

    2. travnja 2011. at 21:27

    bogme se napalila ova “pravednica”na don Borisa!!! ohhoohho:o

     
  10. tiha voda

    2. travnja 2011. at 22:20

    gospodine Marko za poznivati čovjeka i donositi sud treba puno više od jednog ručka.Suditi o njegovu životu, a pogotovo svećeniku treba puno puno više.Jedan sam od mali skromnih ljudi i vjernika pa nebih ulazio u teološke polemike.Ovakve bljuzgotine i ćakule što bi reka naš narod ne dolaze samo prema svećenicima već je to blago rečeno mržnja prema katoličkoj crkvi.Zato moj bodule Marko razmisli tko si ti da sudiš,nadam se da znaš čije su to riječi.Zato don Borise (nebojtse) kao što reče naš Papa koji će za misec dana postati BLAŽENI.

     
  11. Tina

    2. travnja 2011. at 22:22

    Bravo Marko, neka se netko napokon usudi pisati o njegovim glupostima..imaš pravo..zaista treba puno napora uložiti kako bi se čovjek mogao spustiti na njegovu razinu i pokušati ga razumjeti..ali on samo mulja li ga mulja..već i vrijeđa njegovo ponašanje prema župljanima..zar on stvarno misli da su svi tako glupi i nemogu razmišljati svojom glavom….
    ps. pravednica ima problem..

     
  12. tiha voda

    2. travnja 2011. at 22:40

    gospođo ili gospon Tina izgleda da vi imate veliki problem.Molio bih vas da ne govorite u ime župljana jeri ja sam župljanin župe Škabrnja.Ja vas nisam ovlastio da govorite u moje ime ,a mislim da niste nikog drugog ni pitali.Nadam se da i ti razmišljaaš svojom glavom da nepodliježeš mišljenju kafića, izdigni se i reci što nije dobro.Znam nije popularno, ali dugoročno će biti prepoznato.

     
  13. mate

    3. travnja 2011. at 2:20

    Sramite se zajedno sa Markom korizma je , a vi iskušavate Boga i zagovarate raspelo.Otiđite na križni put i obnovite vjeru , a vi Marko pitajte se gdje će vam duša.Oprosti im Oče jer ne znaju što čine

     
  14. angel

    3. travnja 2011. at 15:03

    Marko pohvalno je da pišeš istinu koja odgovara činjenicma, ako je to tako. Međutim ne vidim što je to sporno u don Borisovom slučaju, da ima tri quasi redovnice i da s njima živi? Pa koliki svećenici žive s pravim redovnicama koje ništa ne rade, a iz ovoga što čitam se čini da te don Borisove barem nešto rade i pomažu mu u župi. Na župi u kojoj ja živim prave časne sestre žive sa svećenikom u istoj kući, ali te osim ćakula, ništa ne rade. Što je onda sporno kod don Borisa. Mislim da si htio napraviti priču ni iz čega. Što se nisi uhvatio pravih problema u zadarskoj biskupiji, npr. župnika na Boriku koji je htio posredovati u prodaji-kupnji jednog stana, i žena koja ga je htjela kupiti uplatila je cjelokupnu svotu za stan na župni račun i novci su nestali, sva ušteđevina te žene, to su znali i biskup i njegovi suradnici i nikom ništa, što o tome ne pišeš. Ili o svećeniku visokopozicioniranom u Zadru koji je na crkvenom sudu radi seksualnog iskorištavanja mlade redovnice… Ili što ne pišeš o provizijama koje uzimaju oni koji dogovaraju gradnju novih crkava, ili o povratu crkvene imovine u Zadru i tko najviše od toga ima koristi… Ili što ne pišeš o kaotičnoj situaciji u zadarskoj nadbiskupiji otkad je umro pokojni nadbiskup Prenđa, a novi niti zna niti može uvesti reda, jer je radi nereda u Dubrovniku i premješten… Eto Marko mislim da si se uhvatio naivnoga don Borisa, koji je možda intelekutalno ograničen ali nimalo zloban, umjesto da se uhvatiš ovih tema koje ti nabrojih, a vjeruj mi ima ih i još… No najlakše je tući po onima za koje znaš da ti neće uzvratiti i iza kojih ne stoji nijedna vlast, sretno ti bilo u istraživanju istine…

     
  15. lola

    3. travnja 2011. at 17:34

    sto je vama ljudi uvatite se polja ,druzite se a ne ovako po čoviku . Sramite se di će vam duša

     
  16. exvjernik

    3. travnja 2011. at 19:24

    Bravo Angel, o tome treba pisati, o takvim tipovima koji drugima zlo čine, a ne o tom jadnom braji koji je htio samo na legalan način imati ženske uz sebe, moram priznati tri su ipak previše, ali ako može zašto ne. No ti si angel iznio samo mali dio onoga što je trulo u zadarskoj biskupiji. Kad će uskok njih pročešljati i kontrolirati njihove račune, neka ispita koliko PDV-a nisu platili i na koji način ga izbjegavaju, tobože preko donacija, s njima sam poslovao, znam što i kako rade, spreman sam svjedočiti o tome, no morao sam pristati na to ako sam želio raditi i zaraditi. Nije im dosta što dobivaju od države pa je još kradu, a nas uče da trebamo ljubiti domovinu, koju? Koju kradu oni kao i hdz-e (kradeze). A gdje je sve drugo o čemu bi trebalo pisati, ne o svećenicima koji ševe, pa nek ševe, nego o njihovoj upravi koja sebi grabi i krade. Pisalo se ovih dana o zgradi biskupske konferencije, a tko je izgradio biskupsku zgradu u Zadru, koji luksuz, lift… samo za jednog čovjeka, a u cijeloj Hrvatskoj su takve zgrade u kojima živi samo jedan biskup, i možda s njima kao i s Brajom 2-3 časne sestre. Čemu to? Sreća što spadam u exvjernike, vi koji sebe još uvijek smatrate vjernicima sretno vam u takvoj vjeri.

     
  17. ateist

    3. travnja 2011. at 19:35

    A ne bi loše bilo pisati i o slučaju mlade časne sestre koja je napustila svoj red i otišla u njemačku, a služila je u benkovcu, zato što je trudna, a otac je jedan pop iz zadra, nadam se da nije brajo jer to bi zbilja bilo previše za jadnog braju.

     
  18. monogamija

    3. travnja 2011. at 19:44

    Ljudi pa što katolička crkva ne podržava monogamiju, pa kako to sad da svi ti popovi žive s časnim sestrama, koliko shvaćam ovdje je problem samo što su ove tri pa iz toga novog reda nema za druge pope ništa nego samo za don Borisa.
    A kod nas na otoku postoji u Kalima župnik živi sa 2-3 muškarca u kući i to nikomu nije čudno, kakva je to zajednica, pa ovo sve ide nizbrdo, poočinjem vjerovati u skori smak svijeta…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Nekategorizirano

Je li Trump prijetnja euru?

Objavljeno

-

By

Dok se američki predsjednički izbori približavaju, financijska tržišta diljem svijeta pozorno prate razvoj situacije. Jedna od najvažnijih tema je utjecaj mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću na globalne ekonomije, a posebno na vrijednost eura. Prema upozorenju investicijske banke Goldman Sachs, pobjeda Donald Trumpa mogla bi uzrokovati značajan pad eura, potencijalno ga dovodeći ispod pariteta s dolarom – što znači da bi jedan euro vrijedio manje od jednog dolara, prenosi tportal.

Trumpova protekcionistička politika i prijetnja euru
Donald Trump je već tijekom svog prvog mandata u Bijeloj kući bio poznat po svojoj protekcionističkoj ekonomskoj politici. Njegovi planovi za novi mandat uključuju uvođenje globalnih carina od 10 do 20 posto na uvoz u SAD, s posebnim fokusom na kineske proizvode koji bi mogli biti oporezovani carinama do 60 posto. Cilj ove politike je poticanje proizvodnje unutar SAD-a, kako bi strani proizvođači, poput onih u automobilskoj industriji, morali proizvoditi svoje proizvode unutar američkih granica. Ova strategija mogla bi dovesti do značajnog pritiska na euro. Goldman Sachs upozorava da bi europska valuta, koja se trenutno kreće oko 1,083 dolara, mogla pasti ispod pariteta, prema razini ispod jednog dolara. Analitičar Goldman Sachsa, Michael Cahill, smatra da bi ovakav protekcionistički pristup u trgovinskoj politici mogao oslabiti euro jer bi europska gospodarstva, posebno ona s velikim trgovinskim suficitima, poput Njemačke, bila direktno pogođena višim carinama.

Njemački trgovinski suficit i Trumpova meta
Njemačka je tijekom Trumpovog prvog mandata često bila na meti njegovih kritika zbog svog golemog trgovinskog suficita s SAD-om. Od 2017. godine, Njemačka bilježi najveće izvozne viškove upravo s američkim tržištem. Samo u 2023. godini, njemački izvoz u SAD premašio je uvoz za čak 63,4 milijarde dolara, što je rekordan iznos. Takvi brojevi predstavljaju snažan argument za Trumpa da uvede nove, strože carine na njemačke proizvode, što bi dodatno oslabilo europsku valutu, piše njemački Tagesschau.

Osim Njemačke, i druge europske zemlje mogle bi se naći pod pritiskom Trumpove politike. Njegova retorika o ‘America First’ (Amerika na prvom mjestu) usmjerena je na smanjenje američkog trgovinskog deficita i oživljavanje domaće proizvodnje, a europski izvoznici vjerojatno bi pretrpjeli značajne gubitke u takvom scenariju.

Inflacija i jačanje dolara: Što predviđaju stručnjaci?
Osim carinskih planova, Donald Trump zagovara i porezne olakšice te smanjenje imigracije, što bi prema mnogim analitičarima moglo dovesti do povećanja inflacije u SAD-u. Viša inflacija obično potiče središnje banke na podizanje kamatnih stopa, što bi moglo dodatno ojačati američki dolar. Goldman Sachs nije jedina institucija koja predviđa ovaj scenarij. Slične prognoze iznijele su i druge velike banke, uključujući Morgan Stanley i Deutsche Bank. No, unatoč očekivanjima o jačanju dolara pod Trumpom, neki analitičari su skeptični. Trump je tijekom svoje prve administracije bio izrazito kritičan prema jakom dolaru, tvrdeći da on šteti američkom izvozu i potiče trgovinski deficit. Redovito je optuživao zemlje poput Kine i Japana za manipulaciju njihovim valutama kako bi smanjile vrijednost svojih valuta u odnosu na dolar.

Trumpova ambivalencija prema jakom dolaru
Zbog Trumpovih stavova o jakom dolaru, neki stručnjaci smatraju da bi se očekivanja o jačanju dolara pod njegovom administracijom mogla pokazati preuranjenima. Christian Apelt, analitičar deviza iz Helabe, ističe da Trump nije zagovornik politike jakog dolara. Čak i Trumpov zamjenik J.D. Vance otvoreno poziva na devalvaciju dolara i kritičan je prema njegovoj ulozi kao svjetske rezervne valute.

Povijesni podaci također pokazuju da američki dolar obično slabi pod republikanskim predsjednicima. U prosjeku, dolar indeks raste za tri do četiri posto pod demokratima, dok pod republikancima gubi sličan postotak vrijednosti. Tijekom Trumpovog prvog mandata, američka valuta izgubila je oko četiri posto svoje vrijednosti, dok je pod njegovim nasljednikom, Joeom Bidenom, dolar ponovno značajno ojačao.

Europska središnja banka i odgovor na Trumpovu politiku
Ako Donald Trump doista uvede carine i njegova ekonomska politika počne stvarati pritisak na europske izvoznike, Europska središnja banka (ECB) mogla bi se naći pod pritiskom da reagira. U tom slučaju, ECB bi vjerojatno posegnula za smanjenjem kamatnih stopa kako bi potaknula gospodarstvo eurozone. No, smanjenje kamatnih stopa obično dovodi do pada vrijednosti valute, pa bi investitori počeli napuštati euro u korist dolara, što bi dodatno oslabilo euro na globalnim deviznim tržištima.

S druge strane, slabljenje eura moglo bi imati pozitivan učinak na njemački izvoz, jer bi proizvodi iz Njemačke postali jeftiniji na američkom tržištu. To bi moglo umanjiti Trumpov cilj da potakne domaću proizvodnju jer bi povećana potražnja za jeftinijim njemačkim proizvodima mogla djelomično poništiti učinke njegovih carinskih politika.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

VIDEO / Periska možda ne odlazi u povijesti? Hrvatski znanstvenici imaju sjajne vijesti

Objavljeno

-

By

Prvi pokušaji razmnožavanja periski u kontroliranim uvjetima počeli su tek nedavno, otkako je ta školjka kritično ugrožena.

Odlične vijesti za Jadransko more i bioraznolikost u Hrvatskoj dolaze iz Aquariuma Pula gdje su ovog tjedna uspješno oplođene jajne stanice periski. Radi se o značajnom postignuću ako se u obzir uzme činjenica da plemenite periske nisu nikada uzgajane, pa se o njihovom životnom ciklusu ne zna mnogo.

Tri od šest odraslih jedinki po prvi su put ispustile veliku količinu jajašaca veličine 40 do 50 mikrona u četvrtak 19. rujna. Jajašca su zatim premještena u bazene u kojima se nalaze druge periske kako bi se potaknulo ispuštanje muških gameta. Već dan kasnije, zaposlenici akvarija uočili su oplođene jajne stanice, čiji će razvoj pažljivo pratiti.

Iz Aquariuma objašnjavaju da su plemenite periske dvospolci koji dosežu spolnu zrelost između prve i druge godine života, to jest kada dosegnu duljinu od otprilike 10 cm. U prirodi se počinju mrijestiti u kasno proljeće kada se more zagrije. U pulskom akvariju zato su kontrolirano počeli povisivati temperaturu u intervalima od 1 stupnja Celzijevog tjedno. Ispuštanje gameta zabilježeno je na temperaturi od 24 °C.

 
Nastavi čitati

Nekategorizirano

18. FESTIVAL TOLERANCIJE U ZADRU: Premijerni filmovi, edukacije za djecu i mlade, Tolerance Talk rasprave, Festival Market… 

Objavljeno

-

By

Usmjereni ka zajedničkom razvitku tolerantnijeg društva i otvorenom pogledu na različitosti, Festival tolerancije svoju punoljetnost dočekat će u Zadru.

18. Festival tolerancije održat će se od 26. do 29. rujna na čak 3 zadarske lokacije, u II PALAČE – Providurovoj i Kneževoj te u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zadru. Bogat filmski program sastavljen je od gotovo 30 dugometražnih i kratkometražnih filmova, nagrađivanih i prikazanih na prestižnim svjetskim filmskim festivalima.

Svi izabrani filmovi svojim temama promiču uvažavanje, humanost, razumijevanje drugih i drugačijih, prihvaćanje drugih kultura i vjerskih opredjeljenja. Filmovi koje smo izabrali vrlo su dojmljivi i emotivno nas angažiraju izazivajući empatiju za svoje junake i protagoniste” – istaknula je selektorica filmskog programa Snježana Tribuson.

 Uz premijerne filmove, najavljene su edukacije za djecu i mlade, kao i Tolerance Talk rasprave nakon filmova s relevantnim stručnjacima. Na 18. izdanju vraća se Festival Market,  platforma koja povezuje filmsku industriju i zajednicu, a kao novitet najavljena je nagrada publike za najbolji film festivala.

Svečano otvorenje Festivala održat će se u HNK Zadar, a otvorit će ga u četvrtak 26. rujna gradonačelnik grada Zadra, dr. Branko Dukić.

“Ponosan sam što je Grad Zadar postao trajni domaćin Festivala tolerancije, a koji već 18. godinu promiče međukulturalni dijalog, kroz filmove, izložbe i različite edukativne sadržaje te potiče razvoj lokalne zajednice kroz prizmu ljudskih prava.

Upravo su pitanja koje aktualizira Festival dio naše svakodnevice, a osobito držim važnim da se ova tematika aktualizira kod zadarske djece i mladih. Efekt izvannastavne edukacije za tu dobnu skupinu je ključan te vjerujem da će ova manifestacija imati snažan doprinos za Zadar. Za održavanje ovakve manifestacije osigurali smo reprezentativnu obnovljenu infrastrukturu unutar II Palače, Kneževe i Providurove, te se veselim što ćemo svjedočiti bogatom programu. Ne mogu izostaviti velikog zadarskog prijatelja, pokojnog Branka Lustiga…Dovoljno je tek ponoviti njegovu misao kako putem ovog festivala gradimo spomenik toleranciji, educiramo o nužnosti razumijevanja različitog, govorimo o ljubavi i zalažemo se za bolje sutra!” – istaknuo je gradonačelnik Dukić.

Od filmskog programa koji će posjetitelji imati priliku besplatno pogledati u II PALAČE,  u staroj jezgri Zadra, potrebno je izdvojiti dugometražni norveški film Ljubavi (Loveable), film koji će biti prikazan na otvorenju i koji je na Međunardnom filmskom festivalu u Karlovym Varyma osvojio čak tri nagrade. Redateljica Lilje Ingolfsdottir ovim filmom želi ukazati koliko je teško održati ravnotežu između roditeljstva, braka i zahtjevne karijere te na strah od napuštanja uslijed razvoda. Memoari jednog puža (Memoir of a Snail), Oscarovca Adama Elliota animirani je tragikomični film premijerno prikazan u lipnju ove godine na Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju. Glasove u filmu posuđuju, među ostalim, jedinstveni Nick Cave, Eric Bana i Jackie Weaver, a radnja se vrti oko života blizanaca koji, nakon što ostanu bez roditelja, završavaju u udomiteljskim domovima stotinama milja udaljeni jedan od drugog. Djevojčica seli kod svingerskog para, dok dječaka šalju u obitelj vjerskih fundamentalista u Zapadnoj Australiji. Među preporukama izdvaja se svakako film poznatog redatelja Todda Haynesa Proljeće, jesen (May December) u kojoj briljiraju dvije oskarovke, Natalie Portman i Julianne Moore. Kao miljenika publike s brojnih festivala, prema količini nagrada koje je osvojio ističe se film Moja najdraža torta (My favorite cake), koji prikazuje 70-godišnju Iranku Mahin koja živi sama otkad joj je umro muž, a kći odselila iz Teherana u Europu. Kada je prijateljice potaknu da prekine svoju višegodišnju samačku rutinu upušta se u novu i neočekivanu romansu.

Favorit među dokumentarcima, film je Šećerna trska (Sugarcane), nominiran i za Oscara. Film govori o otpornosti starosjedilačkog indijanskog stanovništva i njihovom načinu života u trenutku međunarodnog obračuna. Film osnažuje sudionike da prekinu cikluse međugeneracijske traume putem svjedočanstva o bolnim, predugo zanemarivanim istinama.

Selektori filmskog programa i ove su godine Snježana Tribuson i Boško Picula uz umjetničku savjetnicu Dinu Pokrajac. 

“Želja nam je film i umjetnost, kao i misiju Festivala tolerancije povezati sa značajnom povijesnom arhitekturom Zadra, koja je sigurna sam, jedna od najinspirativnijih podloga za rast i razvoj svih nas. Kako će Zadar i Zadrani oplemeniti Festival, tako se iskreno nadam da će i Festival tolerancije oplemeniti zajednicu i stvoriti nove zajedničke snage. Učimo jedni od drugih i koristimo umjetnost, posebno filmsku, za otvaranje dijaloga i zajedničkog puta” – istaknula je Nataša Popović, osnivačica Festivala tolerancije.

Festival tolerancije posljednjih 17 godina održava se kao angažirana kulturno-edukativna platforma, koja primarno kroz umjetnost promiče ideje tolerancije, suživota, otvorenosti i dijaloga. Festival u Zadru organiziraju udruga Festival suvremenog židovskog filma iz Zagreba i Centar nezavisne kulture (Kino Zona) iz Zadra. Andrej Fric kao predstavnik suorganizatora iz Zadra istaknuo je:

“Iznimno smo sretni i uzbuđeni što ćemo kroz četiri filmska dana Zadar pretvoriti u središte međukulturalnog, međuvjerskog i međunacionalnog dijaloga. Značajno će se tako skrenuti pozornost na, nažalost, i dalje aktualne teme izbjeglištva, međuvršnjačkog nasilja, rodne neravnopravnosti, genocida te dehumanizacije suvremenog načina života. Nadam se kako će nas druženje, razmjena iskustava i mišljenja te svjedočanstva ipak napuniti nadom i optimizmom kako je do boljeg svijeta moguće doći.”

Svi programi besplatni su za posjetitelje te pozivamo publiku da nam se pridruži od svečanog otvorenja Festivala u HNK, preko projekcija filmova pa do predstavljanja drugih festivala u sklopu programa Festival Market, u II Palače.

Sve detalje o programu možete pronaći na mrežnoj stranici Festivala tolerancije i na društvenim mrežama

Generalni pokrovitelj festivala je Grad Zadar, a programje sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), UNHCR Hrvatska, TZ Zadar, Zadarske županije i drugih partnera.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu