Connect with us

Hrvatska

"Bilo je vidljivo da su neiskusni i da nisu obučeni za rad s helikopterom"

Objavljeno

-

Dražen Slavica (foto: Žeminea Čotrić)
Na Županijskom sudu u Zadru nastavljeno je suđenje Draženu Slavici, bivšem zapovjedniku Šibensko-kninske vatrogasne zajednice. Slavicu Državno odvjetništvo tereti za organizacijske propuste pri gašenju požara na Kornatima, kojom prilikom je poginulo dvanaest vatrogasaca.
Svoje iskaze dali su Boženko Poljak i Neven Brozović. Obojica su u inkriminirajuće vrijeme bili piloti helikoptera.
Poljak je bio pilot helikoptera koji je prevezao članove Gorske službe spašavanja iz Splita na mjesto nesreće. Naime, njemu je javljeno kako mora ići na intervenciju na Kornat, ali mu ništa nije bilo precizirano. Istaknuo je kako mu ovo nije bio prvi put da ide u nepoznato.
– Nitko od nas nije znao što se točno dogodilo i što nas tamo čeka. Očekivao sam jednog ili dva vatrogasca sa slomljenom nogom ili nešto slično, posvjedočio je Poljak.
Poljak je riskirao vlastiti život upustivši se u akciju spašavanja budući da meteorološki uvjeti nisu bili niti malo povoljni. On je uočio unesrećene te jednu osobu, za koju se kasnije ispostavilo da je otac od poginulog Klarića. Jedan unesrećeni je bio na stijeni, a Poljak nije mogao reći da li je tko od njih bio živ, a tko mrtav. On je odlučio da će se spustiti, bez obzira što su uvjeti bili kritični, te je u tri ture prevezao unesrećene.
– Što se tiče mog posla i uputa toga dana ja sam mirne duše mogao otići s mjesta nesreće jer su meteorološki uvjeti bili vrlo loši. Da se bilo što dogodilo prilikom mog spašavanja mislim da bi se meni danas sudilo, utvrdio je Poljak i rekao kako je u prvoj turi prevezao četiri unesrećena, pa u drugoj jednog, a u trećoj još dvojicu.
Prva četiri odvezao je policijski gliser, a nakon što ih je predao posadi glisera Poljak je pokušavao dobiti bilo koga da zatraži još helikoptera. Dobio je Plazonića te mu je rekao kako je vidio puno unesrećenih koji su neprepoznatljivi, a i to da će uskoro ostati bez goriva u helikopteru. Nakon treće ture Poljak je krenuo s unesrećenima prema Zadru i htio ih je iskrcati što bliže bolnici, međutim dobio je naredbu da ih iskrca u Zemuniku.
Poljak je upitan o vrpci koja u helikopteru snima komunikaciju, no on o njoj nije ništa znao. Niti da li je bila uključena niti da li je tko preslušavao te je samo prokomentirao:
– Onaj koga zanima će je i slušati.
Pilot Brozović upravljao je helikopterom koji je prevezao vatrogasce na požarište na Kornat. On je oko 11:30 sati dobio zapovijed da krene u vojarnu Knezova Bribirskih gdje će pokupiti vatrogasce. Zanimljivo je to što je JVP Šibenik dojavu o požaru dobila u 11:50, a ovom pilotu je o požaru usmeno dojavljeno već u 11:30. Brozović je naglasio kako je odmah prilikom ukrcaja vatrogasaca bilo vidljivo da oni nisu obučeni za rad s helikopterom.
– Zasmetalo me to što se vidjelo da ljudi ne znaju kako se radi kada je helikpter u pitanju i bilo je očito da nisu prošli obuku te da su neiskusni. Nisu znali postupati s opremom čak su i nakon iskrcaja slikavali helikopter mobitelom, a bilo je opasno da uopće stoje na mjetu gdje su stajali.
Brozović je rekao kako bi za desant vatrogasci trebali imati sa sobom opremu, a da on nije vidio rukavice na njihovim rukama, koje bi poslužile za spuštanje s konopom. On je ostavio vatrogasce na jednom mjestu, a potom je išao ostaviti krušku s vodom. Prilikom ostavljanja kruške guma od helikoptera je zakačila za stijenu te se ispuhala. To su Brozović i tehničari u helikopteru primjetili kada su se vratili po vatrogasce da ih prebace kraj kruške. Međutim, zbog kvara gume nisu ih mogli ostaviti kraj kruške nego nešto dalje. Dok su se vatrogasci ukrcavali vatra je na tom području bila došla i do samog helikoptera. Nakon toga su krenuli ispred čela požara gdje su ostavili vatrogasce. Nakon njihovog iskrcavanja on je odmah krenuo u Divulje kako bi se riješio problem s gumom. Kada je došao tamo podnio je usmeno izviješće, a potom mu je bilo javljeno kako treba prevesti još vatrogasaca. Međutim, pet minuta poslije su mu javili kako ne treba čekati da se guma popravi već da uzme bilo koji raspoloživi helikoter te da ide izvlačiti vatrogasce koji su bili oko kruške. Njemu nije bilo rečeno da ima unesrećenih niti da se nešto tragično dogodilo.
– Kada smo došli tamo preletjeli smo područje i ja sam uočio sedam vatrogasaca od koji je jedan stajao, a drugi su ili sijedili ili ležali s opeklinama. Pokušao sam sletjeti blizu njih no nismo imali ni opremu ni ljude za spašavanje. Nazvao sam ekipu GSS-a da se pripreme za izvlačenje. Mislio sam i otići po njih no javili su mi da je GSS već krenuo, a da ja idem na Lošinj po vatrogasce. Nisam znao ni gdje njih trebam ostaviti nakon što sam ih prevezao do Kornata pa sam ih ostavio u blizini uvale Vrulje. Potom sam otišao natrag u Divulje i tamo pokupio još članova GSS-a te ih prebacio na Kornat.
Kada je iz Divulja pokupio članove GSS-a s njima je krenuo u akciju spašavanj i oni su izvukli, prema njegovim riječima, posljednja dva unesrećena koja su iskrcali u uvali Šipnat te ih je dalje prevezao brod. Brozović je naglasio kako na mjestu gdje je iskrcao vatrgasce nije bilo vegetacija, a na mjestu gdje ih je pronašao izgorene vegetacija je bila slaba. Isto tako iz njegovog helikopetra je curio benzin što su otkrili tehničari jer su osjetili miris.
Brozović je rekao kako je rekonstrukcija događaja bila polovicom 12. mjescea te da se nije odvijala na mjestu gdje se nesreća zapravo dogodila.
Danas su trebala svejdočiti i dva tehničara iz helikoptera međutim oni su na vojnoj dužnosti van Hrvatske. Suđenje se nastavlja sutra.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu