Connect with us

Hrvatska

"Za Hypo sumnjičimo 60 moćnika iz cijele Europe"

Objavljeno

-

Hypo banka (Foto: Žeminea Čotrić)
U povodu početka suđenja Wolfgangu Kultereru, bivšem šefu Uprave Hypo banke, intervju za austrijski dnevnik Der Standard dao je predsjednik Istražnog povjerenstva koruškog parlamenta o aferi Hypo, Rolf Holub. Jedna od tema kojih se dotaknuo jest i svjedočenje bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera

Rolf Holub, predstavnik Zelenih u koruškom pokrajinskom parlamentu, došao je na čelo istražnog povjerenstva o propasti Hypo banke prije godinu dana, najavljujući da će povjerenstvo rezultate svojeg rada predstaviti javnosti do kraja 2010. godine.
U međuvremenu smo u trećem mjesecu 2011, a Holub objašnjava zašto rad povjerenstva tako dugo traje: ‘Nitko tada nije zapravo razumio koje su dimenzije afere Hypo, koja se ispostavila kao europski kriminalni slučaj.Tada nitko nije pomišljao da će biti šezdeset osumnjičenih i da su razne europske države upetljane u sve.’

Holub se ponovno požalio da nema nikakve suradnje između njegovog povjerenstva i istraga koje provode pravosudne institucije o propasti Hypo Ale Adria grupe, što objašnjava na sljedeći način:
– Riječ je o tome da ne postoji jedan konkretni zajednički interes, nego se svatko bavi onime što ga zanima. Od Državnog odvjetništva i ministarstava ne dobivamo nikakve papire, ništa. Najbolje od svega je funkcioniralo saslušanje Ive Sanadera, bivšeg hrvatskog premijera. Možda i zbog toga što je pobudilo veliki interes medija. Vrlo sam zahvalan što smo to tako brzo mogli obaviti.
Holub dalje napominje da mnoge informacije koruško povjerenstvo dobiva od kolega iz Bavarske, kojima tamošnje pravosudne instance dostavljaju relevantne informacije o aferi Hypo. Kada je riječ o suđenjuWolfgangu Kultereru, bivšem predsjedniku uprave Hypo banke, Holub smatra da je državno odvjetništvo podignulo optužnicu za stvari za koje je najsigurnije da ih može dokazati, iako nije riječ o velikim novčanim iznosima u odnosu na sveukupni krah Hypo banke, koji je koštao milijarde eura. S obzirom na umiješanost politike u aferu Hypo, i to ne samo u Austriji, nego i u Bavarskoj i Hrvatskoj, Holub zaključuje da su ‘političari nažalost marionete poslovnjaka’.
Poslovanje Hypo banke opisuje kao ‘piramidu u kojoj se u krug plasirao novac koji uopće nije postojao’ te zaključuje da je svjetska financijska kriza samo ogolila takav način rada, a ne direktno izazvala propast Hypo Alpe Adria grupe.
Za kraj intervjua Rolf Holub najavljuje da će istražno povjerenstvo svoj izvještaj o Hypo banci prezentirati do jeseni ove godine.
– S obzirom na to da Državno odvjetništvo ne može kažnjavati i glupost, mi ćemo u svom izvještaju staviti naglasak na sistemske pogreške i političku odgovornost, zaključuje predsjednik koruškog istražnog povjerenstva.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. kooolllliko nas ima, kooliikkoo nas ima

    3. ožujka 2011. at 1:57

    ajmo hypo-kradice lovu, zemljišta, investicije, pozajmice, šuplje-prazne posle, fore i fazone na SUNCE—–Tko se nije skrio magarac…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Zračne luke u Hrvatskoj zabilježile porast prometa u ožujku

Objavljeno

-

U svim hrvatskim zračnim lukama u ožujku je bilo 397 tisuća putnika ili 6.3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je na razini prva tri mjeseca s 985 tisuća putnika ostvaren porast od 9.6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i da je tereta u tim lukama u ožujku bilo više nego lani.

Uz ukupan porast broja putnika, u ožujku 2024. na zračnim lukama je bilo i 1 posto više operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja) nego u ožujku 2023. ili nešto više od 5.600.

Među zračnim lukama u ožujku 2024. najviše putnika bilo je na zračnoj luci Zagreb, 299 tisuća, što je gotovo 14 posto više nego u ožujku 2023., a druga je zračna luka Split s 48 tisuća putnika ili 2.3 posto manje.

Neke luke u minusu

Kako ljetni red letenja, kada je na hrvatskim zračnim lukama znatno veći promet, počinje tek od kraj ožujka, i u drugim je lukama na Jadranu bio manji promet u ožujku, pa je tako i zračna luka Dubrovnik imala minus u prometu putnika, od 15 posto, s njih 42.500.

Zračna luka Zadar s oko 4100 putnika u minusu je od gotovo 50 posto u odnosu na ožujak 2023., a pad broja putnika imala je i zračna luka Pula, od 25.7 posto, s njih oko 1700, dok je zračna luka Osijek s 1200 putnika u plusu od 25,7 posto.

Veliki porast na razini ožujka zabilježila je zračna luka Rijeka od 237 posto, s 529 putnika, kao i zračna luka Brač od 33.3 posto, ali na maloj bazi, s 12 putnika.

Zračno pristanište Mali Lošinj s 8 putnika u minusu je od 75 posto u odnosu na lanjski ožujak.

Teretni promet u zračnim lukama u ožujku bio je, kao i putnički, ukupno veći nego u istom lanjskom mjesecu, za 31 posto, s 1.057 tona.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Puljkovi bili na izletu, on se poskliznuo i ozlijedio nogu. Operirali su ga

Objavljeno

-

Marijana Puljak objavila je na Facebooku kako se njezin suprug Ivica Puljak ozlijedio prilikom izleta u prirodi te da je zadobio rupturu mišića, nakon čega je operiran u splitskoj bolnici.

“Nije šetnja u prirodi uvijek bezopasna. Jučer smo bili na izletu u prirodi, Ivica se nezgodno poskliznuo i ozlijedio nogu. Na hitnoj u Splitu su mu dijagnosticirali rupturu mišića i odmah ga operirali kasno sinoć. Operacija je prošla dobro, nadam se da će uskoro doma.Hvala dežurnoj ekipi hitnog prijema, medicinskom osoblju i liječnicima KBC-a Split na predanosti i brizi”, napisala je Puljak.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Šef Hanfe: Osiguravatelji previše ulažu u nekretnine, postoji rizik od pada cijena

Objavljeno

-

Hrvatska osiguravajuća društva u portfeljima imaju znatno veći udio nekretnina u usporedbi s prosjekom EU-a, pa bi zbog umanjenja rizika moguće korekcije cijena nekretnina trebala preispitati strategije ulaganja i razmotriti diversifikaciju, poručio je danas čelnik Hanfe Ante Žigman.

Žigman je to rekao na Hrvatskim danima osiguranja, koji se održavaju u Opatiji u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), a okupljaju više od četiri stotine stručnjaka.

Kazao je da svjetsko tržište dionica raste, investitori se lako upuštaju u rizičnija ulaganja, dok gospodarski rast usporava i ne prati taj burzovni optimizam. Istodobno, visoka inflacija i dalje sprječava monetarno popuštanje i pad kamatnih stopa, unatoč očekivanjima da će se to uskoro dogoditi. 

“U takvom okruženju osiguratelji posebno moraju brinuti o potencijalnim tržišnim rizicima i pronaći načine kako umanjiti utjecaj eventualnog pada cijena i vrijednosti portfelja”, upozorio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u izjavi koja se prenosi u odvojenim priopćenjima HUO-a i Hanfe.

Naime, usporavanje prodaje poslovnih i stambenih nekretnina tijekom prošle godine sugerira da bi europsko, a time i domaće tržište nekretnina, moglo doživjeti promjene. To je prema Žigmanovim riječima važan signal za hrvatska osiguravajuća društva, jer imaju znatno veći udio nekretnina u svom portfelju u usporedbi s prosjekom EU-a.

“Tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, ali…”

Pritom je iznio podatak da nekretnine u prosjeku iznose oko četvrtine ukupne imovine, dok kod nekih društava ta brojka doseže gotovo 60 posto. To naglašava potrebu, poručio je Žigman, da domaća društva za osiguranje preispitaju svoju strategiju ulaganja, razmotre diversifikaciju kako bi umanjila rizik moguće korekcije cijena nekretnina te osigurala dovoljnu likvidnost.

Iako Hanfina testiranja pokazuju da i u slučaju značajnijeg pada cijena tržište osiguranja kao cjelina ima dovoljno kapitalnih rezervi, Žigman upozorava da osiguravatelji trebaju pažljivo procijeniti rizike povezane s ulaganjem u nekretnine.

Rekao je da se, iako izravno ulaganje u nekretnine ima neke prednosti, ne smiju zanemariti rizici koje takva ulaganja nose. Osim što su sklone velikim fluktuacijama cijena, nekretnine su teže unovčive i ne osiguravaju brzu likvidnost kao neka druga ulaganja.

Za razliku od izravnog ulaganja u nekretnine, osiguravatelji na razini EU-a obično razmjerno raspoređuju svoja ulaganja među nekretninskim fondovima, dionicama i korporativnim obveznicama nekretninskih poduzeća, naveo je Žigman, naglasivši važnost očuvanja stabilnosti financijskog sustava, posebno tržišta osiguranja, koje čini gotovo 20 posto ukupne imovine hrvatskog sektora nebankarskih financijskih usluga.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu