Connect with us

Hrvatska

Poluotok – Grad Hotel

Objavljeno

-


Danas, točno u 12 sati održana je u prostorijama zadarskog HNS-a tiskovna konferencija na temu “Što bi sve u Zadru trebalo primijeniti kao turističku novinu”. Na konferenciji su bile prisutne predsjednica zadarskog HNS-a Vesna Sabolić, Silvijana Dražović Kanazir, predsjednica Interesnog odbora za turizam Podružnice HNS-a Zadar, te Vlasta Mišurec, dopredsjednica istog.
– Najavili smo na današnjoj presici nazočnost i gospodina Igora Kolmana, voditelja Ureda za odnose s javnošću Hrvatske narodne stranke iz Zagreb koji zbog prometne nesreće na koju su naletjeli putem nažalost nije mogao stići na vrijeme. On će večeras održati edukacijsko predavanje našim novim vijećnicima i Mjesnim odborima, a najavljena tema današnje tiskovne konferencije je predstavljanje Interesnog odbora za turizam i jednog dijela programa kojeg je naš Interesno odbor za turizam ponudio HNS-u i našim koalicijskim partnerima da ga se uvrsti u predizborne programe s kojima ćemo izaći na izbore, najavila je predsjednica zadarskog HNS-a Vesna Sabolić na današnjoj tiskovnoj konferenciji.
Potom je Silvijana Dražević Kanazir predstavila Interesni odbor za turizam i samu temu o kojoj se razgovaralo.
– Ne zalažem se za masovni turizam jer po nekakvim brojkama naš turizam od milijun i nešto posjetitelja je upola manji u odnosu na Austriju, zoološkom vrtu u Beču, a to meni ništa ne govori jer do transparentnih podataka koliko smo prihodili i koliko smo rashodili, koliko smo uništili prirode, nećemo nigdje naći ni na portalima ni na službenim zahtjevima. Borimo se za manje turista ali bolje platežne moći. Naš projekt je nazvan možda malo bombastično “Grad Hotel”, gdje mi elaboriramo i pilot programom razvijamo tezu da kapacitete koje imamo su tu kao resursi šezdeset posto pokrivaju, a četrdeset posto privatnog smještaja čeka poboljšanje kvalitete za edukaciju, znanje jezika od iznajmljivača i čak da postane recepcija jednog hotela koji je povijesni Poluotok. Gosti se u paketu usluga koji radimo upućuju na polupansion gdje će taj isti gost mijenjati restorane sa markicama, sa vaučerima, kako bi mogao upoznati naše najbolje restorane i da konzumira onu kulturu o kojoj će kolegica nešto više reći. To je jedan projekt, a drugi projekt koji nam je u pripremi i možda će se uskoro raditi na njemu sa Udrugom brodara, mo hoćemo da ovaj grad hotel uskoro ujedini jednu sestricu, a to je brod hotel. Inspirirani smo Amsterdamom. Želimo da stari, onemoćali brodovi postanu u nekakvoj finoj mirnoj urbanoj luci hosteli, sa svom infrastrukturom, a s druge strane bi se otvorilo puno lijepog ambijenta za studente. Treći plan je kućna radinost kao izvor zarade kroz pop-up ambalaže za turističke proizvode naše županije, istaknula je Silvijana Dražević Kanazir.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. hotel

    24. veljače 2011. at 15:30

    o čemu ove gospođe govore?

     
  2. hypo grad

    24. veljače 2011. at 20:37

    hotel
    to pitanje vjerojatno su sebi postavili i hypo-kradezeovci????mislim da im se baš ne uklapaju u projekcije njihovog samorazvoja grada, ali nikad ne znaš, revolucije je počela večeras u zagrebu, a broj sjedišta i letova za pobić je ograničen…

     
  3. bivši

    25. veljače 2011. at 8:45

    u kombinacija sa gradom muzejom i možemo lagano svi počet kupit prnje. nema više pameti na ovom svitu… 🙁

     
  4. trener

    25. veljače 2011. at 16:31

    brod hotel stručno se zove botel…ali da krenemo iz početka. Ovaj naš narod nema dovoljno civiliziranog ponašanja da bi ugostli bolju klijentelu, Jedino ako su mislile da grad ograde žicom a da nas gosti gledaju kao u zološkom vrtu i plaćaju za atrakciju zvana “životinje iz Zadra”. Prvo treba educirat ljude, da normalno komuniciraju, da ne beštimaju, da znaju reći hvala uz osmjeh, a tek onda da znaju očistit smeće, sredit fasade, zakrpat sve rupe po zgradama i cestama, zgrade opiturat, regulirat parkiranje i promet u centru…i još puno drugih malih detalja koji puno znače…i tek onda možemo govorit o selektivnom turizmu. I zaboravio sam još na uređenje gradskih plaža. Ali evo i malo pohvala, barem za Vlastu – još i dalje izgleda magično i privlačno…

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Ovo je zemlja u koju bi Hrvati najradije selili. Analitičar: “To ne čudi. Više je razloga”

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Otkako je 2013. godine primljena u Europsku uniju, iz Hrvatske je iselilo više od 400 tisuća ljudi. Velika većina njih iselila je iz ekonomskih razloga, zbog kvalitentijih i bolje plaćenih poslova te uvjeta rada.

Uz Njemačku i Austriju, zemlje u koje su Hrvati najviše iseljavali i prije ulaska u EU i na europsko tržište rada, privlačnom zemljom za život i rad postala je i Irska.

Trend iseljavanja iz Hrvatske vjerojatno neće jenjavati još neko vrijeme. U međuvremenu je otpočeo i trend useljavanja u Hrvatsku s masovnijim dolaskom ekonomskih migranata iz azijskih zemalja poput Indije, Nepala, Bangladeša, Filipina… Godina 2022. bila je prva u kojoj je zabilježen pozitivan migracijski saldo jer je u Hrvatsku uselilo više ljudi, nego što je iselilo.

Hrvati bi najradije u Austriju

Američki poslovni portal Remitly svojedobno je objavio kartu najpopularnijih zemalja za Europljane koji žele seliti u inozemstvo, a na temelju Googleovih podataka o najčešće unošenim pojmovima prilikom pretraživanja vezanih uz posao i preseljenje.

Prema tim podacima, Hrvati ne bi išli daleko trbuhom za kruhom – najradije bi u Austriju. Austrija je najpoželjnija i Slovencima. Za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sjevernu Makedoniju nema podataka.

Remitly.com

“Tamo možemo i u dnevne migracije”

Komentirajući nam taj podatak, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da pri tom odabiru važnu ulogu igra geografski faktor.

“Austrija, posebno Beč, ali i drugi gradovi, tradicionalno su proglašavani najboljim mjestima za život. U gradovima poput Beča, Salzburga, Klagenfurta i Graza nudi se puno radnih mjesta, a blizu su nam. Austrija omogućava i dnevne migracije jer iz sjevernih dijelova Hrvatske do Austrije treba tek sat-dva vožnje. Osim toga, Austrija je u smislu konkurentnosti i kvalitete života jedna od vodećih zemalja u svijetu, en samo u Europi. Privlačnost Austrije Hrvatima ima, osim geografskih i ekonomskih i svoje kulturološke i povijesne razloge”, smatra Novotny.

Njemačka najpopularnija, sjevernjaci bi na jug

Inače, Njemačka je očekivano najpopularnija zemlja za preseljenje, kao što je i očekivano da je njena popularnost najveća u zemljama istočne Europe i Balkana – Poljskoj, Češkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Albaniji i Turskoj. Doduše, Njemačka je prvi izbor i Švicarcima koji bi, ako baš moraju sići stepenicu niže sa svog životnog standarda, odabrali zemlju koja im je po tome najsličnija. Također, Nijemcima, Austrijancima i Talijanima prvi izbor je Švicarska.

Francuzima, Belgijancima, Ircima i Britancima prvi izbor za preseljenje je bogata prekomorska Kanada. S druge strane, stanovnicima bogatih zemalja hladnog sjevera – Nizozemske, Švedske i Finske prvi izbor je na toplom jugu – Španjolska.

“Kod njih je standard visok pa je njihov izbor uvjetovan klimatskim razlozima”, napominje Novotny.

Velika Britanija nije omiljeno mjesto

Zanimljivo je da niti u jednoj europskoj zemlji prvi izbor za preseljenje nije Ujedinjeno Kraljevstvo, iako ono tradicionalno “usisava” mnogo useljenika. Razlog tomu Novotny dijelom vidi u britanskim posebnostima poput vožnje lijevom stranom i drugačijeg stila života, ali i u klimi koja mnogima ne odgovara.

“Troškovi života vrlo su visoki i čitav je niz razloga zašto Velika Britanija nije baš omiljeno mjesto za život. Mislim da je brexit tek manjim dijelom razlog tomu”, kazao je Novotny.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KLIMATSKE PROMJENE / Temperatura u Hrvatskoj toliko će porasti da ćemo “gubiti” 22 dana godišnje

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

S obzirom na to da za većinu ljudi nije lako dešifrirati utjecaj porasta temperature na njihov svakodnevni život, a teško je zamisliti globalno zagrijavanje od prosječno 1,5 ili 2 stupnja, stručnjaci s američkog MIT-a osmislili su inovativan novi način mjerenja ove promjene u stvarnom životu i predviđanja njezinih dugoročnih učinaka.

Koristeći podatke iz 50 različitih klimatskih modela, stručnjaci s Massachusetts Institute of Technology (MIT) zacrtali su kako će broj “dana na otvorenom” u raznim destinacijama diljem svijeta rasti ili padati do 2100. Ovi ‘dani na otvorenom’ odnose se na razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo zbog posla ili u slobodno vrijeme, prenosi Euronews. To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što znanstvenici smatraju otprilike između 10 i 25 stupnjeva Celzija, te da u njima ekstremnih vremenskih nepogoda, piše tportal.

Internetski alat koji su razvili istraživači s MIT-a također omogućuje ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što misle da je ugodno vrijeme. Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u danima na otvorenom. Najveći udar pretrpjet će Dominikanska Republika koja će do kraja stoljeća izgubiti 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Egipat izgubit će polovicu dana na otvorenom. Istraživači također ističu podjelu između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više unatoč tome što je emitirao manje stakleničkih plinova. Razlike u mjestima poput Bangladeša ili Sudana su zapanjujuće, kažu.

U Europi također postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. Na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer su zime tople, na jugu će ekstremne vrućine tijekom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom. Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerojatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Europi. Albanija će izgubiti 30 dana, Srbija 26 dana, Hrvatska 22 dana, Sjeverna Makedonija 21 dan, Bugarska 17 dana, Kosovo 19 dana, a Rumunjska 12 dana. Malo južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između svibnja i rujna, kaže studija MIT-a.

Pirenejski poluotok također će doživjeti promjene, pa će tako Portugal imati 33 dana manje na otvorenom, a Španjolska 13. Istraživači kažu da se razlika u Europi već osjeća i da ljudi biraju kamo će putovati na temelju sve ekstremnijih vrućina na prethodno popularnim odredištima. Iako će zemlje u sjevernoj Europi vjerojatno dobiti više dana na otvorenom zbog klimatskih promjena, ni to nisu sve dobre vijesti. Francuska, Njemačka i Austrija dobit će između 18 i 52 dana ugodnog vremena do 2100. – uglavnom zbog toplijih zima. Ovo bi mogao biti fatalan udarac za europsku skijašku industriju koja je već neko vrijeme u problemima.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

KTC povlači proizvod, provjerite jeste li ga kupili!

Objavljeno

-

By

KTC je na svojim stranicama objavio da se povlači proizvod PEPITO 1l rum punch.

Proizvod se povlači s tržišta jer je redovitom kontrolom nad proizvodnjom utvrđeno manje odstupanje u pogledu korištenja određenih prehrambenih aditiva.

“Predostrožnosti radi, obavještavamo cijenjene potrošače kako predmetni proizvod povlačimo s tržišta”, poručuju iz KTC-a.

Ako ste predmetni proizvod kupili na prodajnim mjestima KTC-a, javite se na prodajno mjeste. Iz KTC-a navode da se povlačenje odnosi samo na proizvod navedenog LOT broja (LOT BROJ:005 21.12.2023.; LOT BROJ: 001 13.02.2024.) koji se navodi u ovoj obavijesti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu