Connect with us

Hrvatska

Stop progonu hrvatskih branitelja

Objavljeno

-


Kako je bilo i najvljeno prije nekoliko dana jutros se u Zadru, na Narodnom trgu održao miran prosvjedni skup kojim su branitelji Zadarske županije pružili podršku hrvatskom branitelju iz Vukovara Tihomiru Purdi i ostalim hrvatskim braniteljim i generalima koje se nepravedno progoni.
Nakon okupljanja ispred zadarske katedrale sv. Stošije stotine branitelja i članova raznih udruga proizašlih iz Domovinskog rata uputili su se prema glavnom gradskom trgu noseći hrvatske barjake i barjake svojih postrojbi koje su obranile Hrvatsku od velikosrpske agresije. Poslije intoniranja hrvatske himne i minute tišine za sve one koji su svoje živote dali da bi mi danas mogli uživati u slobodnoj Hrvatskoj okupljenima se obratio Davor Prtenjača iz organizacijskog odbora Zajednice braniteljskih udruga Zadarske županije. Pozvao je i prozvao hrvatske vlasti zbog njihove loše politike prema hrvatskim branitelja i prema samom Puridi koji je trebao biti obaviješten o tjeralici koju je za njim raspisao Interpol. Prtenjača je također kazao okupljenima kako oni sudjelovali u osvajačkom nego u plemenitom, obrambenom, domovinskom ratu braneći svoju zemlju od agresorske Srbije.
Svi branitelji okupljeni na zadarskom trgu među kojima smo vidjeli istaknute čelnike zadarskih braniteljskih udruga Antu Martinca, Ivicu Arbanasa, Klaudija Vidaića, i tetu hrvatskog generala Ante Gotovine koja je došla čak iz Pakoštana pozvani su da se prodruže svetoj misi koja je u 12 sati počela u zadarskoj katedrali.

-Hrvatski organi proveli su istraživanje prema kojem je Tihomir Purda nevin, te se nadam da će biti pušten iz pritovra, kazao je na današnjem skupu potpore Tihomiru Purdi i ostalim hrvatskim braniteljima ministar Božidar Kalmeta.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. balun

    13. veljače 2011. at 0:50

    Prvo treba viditi tko pa onda sto govori.Gledajuci ove slike lako je uociti ustaska znakovlja na kojima je sahovnica sa prvim bijelim poljem.U nedostatku pametnije posla laprdaju gluposti.Ista takva cetnicka ikonografija sa druge strane nas je nevine ugurala u gradjanski rat.Prestanite trovati mlade i okrenite se buducnosti.Rat je zavrsio prije 20 godina i ako vam se ratuje preko facebooka se dogovorite sa istomisljenicima sa druge strane Drine i udri a nas ostavite na miru da zivimo.
    Zlocine su radili i jedni i drugi.Neki vise neki manje.Srecom neko o tome vodi racuna pa poneki zavrse u prdekanu.

     
  2. Malimarinko

    13. veljače 2011. at 9:53

    sama pojava Kaljmetija na takvom skupu je čisto politikanstvo , čovjeka iz stranke koja je i omogućila i vrlo aktivno radila na progonu i zatvaranju hrv.vojnika i generala, samim time vidi i stvarna namjena takvih okupljana…

     
  3. oi

    13. veljače 2011. at 14:24

    Balun ajde ti lipo prošetaj do svoje portirnice upali neki pornić i izdrkaj se,malo ćeš se smiriti i nećeš toliko srati.
    Čini mi se da imaš disleksiju pa gdje vidiš H čitaš U.
    Ako ti toliko smeta prvo polje idi pa sruši Crkvu Sv.Marka jer je eto tamo isto prvo bilo polje.
    Nepotpuno znanje opasnije je od neznanja!

     
  4. balun

    13. veljače 2011. at 17:49

    Za razliku od gore prikazanih vucibatina ukljucujuci tebe ja radim za svoju placu a dio mog poreza ide za lazne mirovine vecine koji tumaraju po kladionicama i birtijama.Nisu ni gladni ni zedni za razliku od nas koji radimo za minimalnu placu a neki je ni ne primaju.
    Crna boja Hosa je boja zla i ustaske ideologije a to sto tebe podsjeca na djecu cvijeca zao mi je ali imas problem.
    U gore navedenoj ekipi nema visoko obrazovanih.samo dno kojima je vecini upala sjekira u med i u interesu im je siriti propagandu o ugrozenosti istu onoj koju su imali srbi.

     
  5. oi

    13. veljače 2011. at 18:18

    Jako urbano,napredno i civilizirano od tebe zaključivati tako prije rasuda tj s predrasudama ,zaključivanje o boji grba govori sve o tvom obrazovanju.
    Znam da si ljut,frustriran jer su ti ljudi srušili Jugoslaviju u kojoj si živio kao bubreg u loju i vjerojatno primaš jednu od paritzanskih mirovina kojiih je još uvijek više nego braniteljskih pošto je broj korisnika povlaštenih mirovina pet privilegiranih skupina bivšeg režima, prema posljednjim podacima iznosi 71604, više nego što ukupno ima braniteljskih mirovina HV-a i HVO-a. Najviše je partizana, 43557 s prosječnom mirovinom od 2.683,00 kn, udbaša je 16125 s prosječnom mirovinom od 3.925,94 kn, JNA kadrova je 11540 s prosječnom mirovinom od 3.028,84 kn, a komunističkih funkcionera je 382, s prosječnom mirovinom od 2913,53 kn,međutim to ti ne daje za pravo da širiš govor mržnje.
    To što te ne zanima sudbina čovjeka koji je zube,jednjak i kralježnicu izgubio u logoru gdje mu je iznuđen iskaz govori sve o tebi i nemam namjeru više se spuštati tako nisko da bi pridavao pažnju jednom bezosjećajnom frustriranom proleteru.

     
  6. balun

    13. veljače 2011. at 19:59

    On je izgubio zube jednjak i kraljeznicu a neduzni civili koje je ubijao svoj zivot.Taj sigurno nije brao ljubicice.

     
  7. balun

    13. veljače 2011. at 20:43

    Vi se zabavljajte sa proganjanjem i vadite Purdu iz govana a ja idem za mog Hajduka nazdraviti.Zadrani su se jos jednom pokazali ka govna.Cila Dalmacija je gorila jucer uoci rodjendana a vi kroz Kalelargu o proganjanju.
    Pa proganjajte se onda……

     
  8. Ja

    14. veljače 2011. at 8:18

    @balun, ajde ti lipo odseli split.
    Po tvojim komentarima da se zaključiti da si totalno neobrazovan i da nemaš pojma što je starohrvatski grb i koja su polja boje na njemu.
    Vidi se da ti je mozak, kao i većini mandrila, zakržlja na razini pive i nogometa i biti će ti bolje da odeš ruku pod ruku sa svojim mandrilima slaviti ajduka… i BTW govno te obulo jutros i serem ti ajduk!

     
    • balun

      14. veljače 2011. at 14:43

      “JA” pozdravi Purdu i Glavasa i odnesi im spirine u gameli za rucak u corku.Mora da su se Hososvci rukovodili hrvatkom povijescu kada su stavljali prvo bijelo polje na zastave.Malo tko da ima zavrsenu osnovnu skolu.Crna boja uniforme i ustaski pozdrav je njihov zastitni znak ustaske ideologije.
      Moj Hajduk i ovakav kakav je zivi vjecno,a Zadrani i Sibencani dajte jednima drugi ruku i crknite od ljubomore.

       
  9. Malimarinko

    14. veljače 2011. at 10:22

    oi, lipo si nabrojao sve moguće mirovine, samo mi nije jasno zašto si
    prešutio opće poznati podatak o 76500 penzionera iz HV-a sa prosječnom
    mirovinom 5860 kuna, o broju HVO penzionera možemo samo sanjati,to je
    sigurno državna tajna….

     
  10. oi

    15. veljače 2011. at 9:24

    Sveukupno ima 13 povlaštenih skupina, od kojih njih 5 svoje privilegije vuku iz komunističkog režima, dok je skupina političkih zatvorenika direktna posljedica rada tog istog režima, a isto uvjetno može važiti i za tri posljednje skupine o kojima se ovdje raspravlja.
    Prema posljednjim podacima HZMO, povlaštenu mirovinu prima 10 863 bivših pripadnika HV, a u to spadaju djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe, a njihova prosječna mirovina jest 3.525,03 kn. Oko 80% njih prima invalidsku mirovinu koja u prosjeku iznosi 3.147,81 kn, a oko 20% njih prima punu starosnu mirovinu koja u prosjeku iznosi 4.975,38 kn, a također se isplaćuje i 442 obiteljske mirovine (obiteljima umrlih).
    Što se tiče branitelja, mirovinu prima njih 64 494. Od tog broja je 12 236 obiteljskih mirovina (obitelji poginulih i nestalih) koje u prosjeku iznose 7.863,18 kn, a 52 001 mirovina je invalidska, i ona u prosjeku iznosi 5.407,19 kn.
    Treća skupina tzv. “privilegiranih branitelja” su pripadnici HVO. Njih je ukupno 6 174, 5 743 je invalida s prosječnom mirovinom od 2.800,79 kn, a 431 mirovina je obiteljska (obitelji poginulih i nestalih), i ona u prosjeku iznosi 3.607,67 kn.
    Tako ukupno dolazimo do oko 57 tisuća “invalida” za koje se godišnje izdvaja oko 3,5 milijardi kuna uz prosječnu mirovinu od oko 5140 kn, a svekupno se za tzv. “privilegirane braniteljske skupine”, u koje se ubrajaju hrvatski branitelji, pripadnici HVO, invalidi, obitelji poginulih i nestalih, umirovljeni policajci, umirovljeni pripadnici HV itd. godišnje izdvaja oko 5,2 milijarde kuna. U odnosu na ukupan broj umirovljenika tzv. “privilegiranih branitelja” je oko 7%, a u masi mirovina sudjeluju s oko 15%.
    Naravno treba naglasiti kako velik broj osoba sa braniteljskim statusom radi tako da izravno isplačuje svoje umirovljene suborce i ne ovise o vama sitozubima što je i normalno jer je onaj tko ovisi o radu proletera najeba.
    Ajduk-Sparta haha

     
  11. purda

    15. veljače 2011. at 9:31

    ADMINE KAKO TE NIJE SRAM PUŠTATI KOMENTARE U KOJIMA SE PLJUCA HEROJE DOMOVINSKOG RATA,LJUDE KOJI SU ŽIVOTE DALI ZA SLOBODU PISANE RIJEČI DAKLE ZA TO DA TI DANAS IMAŠ KRUH.USPOREĐIVANJE ČOVJEKA KOJI JE ZDRAVLJE IZGUBIO U LOGORU SA SVINJAMA JE U NAJMANJU RUKU NEUMJESNO AKO NE I UTUŽIVO!
    OVI POSTOVI PROSLJEĐENI SU NADLEŽNIM INSTITUCIJAMA ,BRANITELJSKIM PORTALIMA I UDRUGAMA KOJI ĆE BOLJE ZNATI ŠTO UČINITI.
    AKO TI JE POSAO MIO MIĆI TE UVRIJEDE,SVE PA I SLOBODA GOVORA IMA SVOJE GRANICE ,NEMA TOLERANCIJE ZA NETOLERANTNE!

     
  12. balun

    15. veljače 2011. at 17:41

    Nives Celzius:
    “gol, gol, zabij gol, gol, daj mi gol, gol, jer ti možeš, uvijek do gola, da uđeš, i ja sam gola, ti si gol, zabij mi gol, ja sam gola, zabij do bola”.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvatska među zemljama EU-a s najnižim cijenama plina i struje

Objavljeno

-

By

Kućanstva u EU i eurozoni plaćala su u drugoj polovini 2023. godine nešto niže cijene plina i struje nego u prvih šest mjeseci, a Hrvatska je zadržala mjesto u skupini zemalja s najnižim cijenama, znatno nižim od europskog prosjeka, pokazali su u četvrtak podaci Eurostata.

Prosječna cijena struje za kućanstva u EU pala je u drugoj polovini 2023. za 3,7 posto u odnosu na prvih šest mjeseci, kliznuvši na 28,3 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U odnosu na drugu polovinu 2022. godine bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni kućanstva su 100 kilovatsati struje u drugoj polovini prošle godine u prosjeku plaćala 30 eura, za 3,8 posto manje nego u prvih šest mjeseci. U odnosu na isto razdoblje 2022. cijena joj je bila viša za 3,1 posto.

“Troškovi energije, opskrbe i mreža stabilizirali su se u prvoj polovini godine i pokazuju pad u drugoj polovini u odnosu na vrhunac u 2022., ali su još uvijek na visokoj razini”, zaključuju statističari.

Ukinuti mehanizmi pomoći

Prosječna cijena plina za kućanstva u EU bila je pak u razdoblju od srpnja do prosinca manja za pet posto nego u prvoj polovini godine, kliznuvši na 11,3 eura za 100 kilovatsati. U usporedbi s drugom polovinom 2022. bila je gotovo nepromijenjena.

U eurozoni plin je za kućanstva u drugoj polovini prošle godine pojeftinio za 7,6 posto, na 12,2 eura za 100 kilovatsati. U odnosu na drugu polovinu 2022. bio je skuplji za sedam posto.

Niži računi kućanstava za plin i struju nego u prvoj polovini godine odražavaju pad cijena na tržištima, koji je djelomice amoriziralo ukidanje mehanizama državne pomoći, objašnjavaju u Eurostatu.

Jeftina “trojka”

Najnižu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su u drugoj polovini prošle godine kućanstva u Mađarskoj, od 3,3 eura za 100 kilovatsati.

Slijedi Hrvatska sa cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. od 4,6 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, većom za 4,4 posto nego u prvoj polovini godine. Usporedba s istim razdobljem 2022. godine pokazuje upola blaže poskupljenje.

Eurostat napominje da se usporedbe cijena u Hrvatskoj temelje na fiksnom tečaju eura za kunu, podsjetivši da je 1. siječnja prošle godine ušla postala članica eurozone.

U skupinu zemalja s najnižom cijenom plina za kućanstva u drugoj polovini 2023. svrstala se i Rumunjska gdje je stajao 5,6 eura.

Najvišu cijenu plina, izraženu u eurima, plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, od 24,8 eura odnosno 20,7 eura za 100 kilovatsati.

Cipar i Malta ne objavljuju podatke o cijenama plina, a Finska ne objavljuje cijene plina za kućanstva.

Povoljna Mađarska

Kućanstva u Mađarskoj plaćala su i najnižu cijenu struje u drugoj polovini prošle godine, od samo 11,3 eura za 100 kilovatsati. Slijede Bugarska i Malta gdje je stajala 11,9 odnosno 12,8 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su u drugoj polovini prošle godine 14,8 eura za 100 kilovatsati struje, kada se uključe svi nameti. To znači da se njezina cijena nije značajnije promijenila od druge polovine 2022. kada je bila poskupjela za 9,3 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci.

Najviše su pak u drugoj polovini 2023. za struju izdvajala kućanstva u Njemačkoj, gdje je 100 kilovatsati stajalo 40,2 eura. Slijede Irska i Belgija sa cijenom struje za kućanstva od gotovo 38 eura za 100 kilovat sati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu