Hrvatska
Šeks se ispričao novinarima

“Medijski linč unatrag mjesec dana u kojem me se optužuje za najgora zlodjela i ratne zločine rezultirao je jednim neljudskim pritiskom – jednostavno sam puknuo i neprimjereno reagirao”, kazao je Šeks gostujući u središnjem Dnevniku.
Na pitanje je li mu žao nakon svega, Šeks kaže kako mu nije svejedno.
“Mene se na ljudskom nivou pokušava poniziti. Zašto HND ne pogleda tekstove novinara koji mi bez suda sude za najteža kaznena djela”, pita Šeks tražeći razumijevanje od javnosti. Ispričao se zatim novinarima koje je nazvao hijenama, psima i piranama.
“Ispričavam se svim novinarima što sam reagirao na neprimjeren način, ali molim isto tako da želim zamoliti novinare da govore istinu i ne uništavaju tuđe živote”. Posebno je istaknuo kako je njegova reakcija njegova osobna odluka koja se ne tiče ni stranke ni njezine predsjednice.
Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks ponovno je danas i u Saboru objašnjavao što je točno mislio kada je novinare nazvao hijenama, psima i piranama. Prvo, kaže, Šeks, nije mislio na sve novinare već samo na jedan dio novinara. Točno je, kaže, utvrdio u intervjuu koji su to predstavnici medija koji protiv njega vode specijalni medijski rat u kojem ga određeni pojedinci razapinju, optužuju ga i osuđuju za najteže oblike zločina bez ikakvih dokaza.
“Umjesto pravosudnih tijela i sudova oni me na javnoj sceni čereče, ponizuju, vrijeđaju, kleveću protivno svim pravilima novinarske etike”, kazao je Šeks u Saboru pojasnivši kako se to odnosi na one koji imaju 30 priloga o njemu u jednom danu gdje ga “na najbestijalniji način razvlače i udaraju po njemu”.
Nastavlja kako je njegov odgovor bio oštar i slikovit odgovor na takvo ponašanje novinara, “koji su nažalost novinari”. “Formalno su novinari, ali su ustvari najgori klevetnici i politički agitatori”, kaže Šeks. Komentirajući izjavu potpredsjednika Hrvatskog novinarskog društva Luka Braile da je Šeks nervoza, potpredsjednik Sabora tvrdi da to uopće nije istina.
“To je klasičan klišej da se to tako komentira da je netko nervozan. To nije nervoza, samo vam savjetujem da pogledate što su pojedinci, na koji se način odnose prema novinarskoj profesiji i ugledu, časti i dostojanstvu pojedinca. To nije kritičko novinarstvo, nego bjesomučni napadi kojima se mene nastoji prikazati kako počinitelja najgnjusnijih i najbesramnijih kaznenih djela, izrod ljudskog roda. U nekim člancima izravno se poziva na moju likvidaciju, da me treba sravniti s lica zemlje. To nije novinarstvo, to je linč, kampanja, haranga”, kaže Šeks.
Potpredsjednik Sabora ima objašnjenje i zašto mu to neki rade – “jer su upregnuti u neke interesne krugove i rade po njihovoj naredbi gdje mene kao personifikaciju jednih blistavih trenutaka novije hrvatske povijesti trebaju strovaliti u blato i detronizirati me”. A s njegovom detronizacijom, kaže on, žele diskreditirati i temelje hrvatske povijesti.
Drugi razlog njegova “čerečenja” jest taj da se određeni pojedinci prema nalogu svojim medijskih gazda i patrona kao puki izvršitelji izvršavaju nečasne zadatke. Oni, kaže Šeks, dobro znaju da on u nekim razdobljima za koja ga se optužuje nije bio u Osijeku i Vukovaru, ali mu u napisima svejedno to imputiraju i pozivaju na njegovu odgovornost. na njegov progon, na njegovo uhićenje i na njegovu ljudsku, građansku i političku eliminaciju.
Na Šeksov ispad reagiralo je Hrvatsko novinarsko društvo koje je “oštro osudilo bestijalne izjave koje je jedan od najmoćnijih političara u Hrvatskoj javno izrekao na račun novinara i medija”. Predsjednik HND-a Zdenko Duka pozvao je Jadranku Kosor da se javno ogradi od Šeksovog istupa “inače će biti jasno da Kosor i HDZ stoje iza Šeksovih izjava koje nedvojbeno ugrožavaju ustavom zajamčene slobode javne riječi”.
“Šeks bi poslije ove svoje nervozne eskapade, vjerojatno izazvane nekim mrljama na savjesti, trebao biti smijenjen”, kaže Duka i dodaje kako se čak i u Hrvatskoj rijetko mogu čuti slične uvrede upućene novinarima kakve je “izrekao ovaj najtrajniji HDZ-ov političar i nažalost rodonačelnik hrvatskog zakonodavstva i hrvatskog pravosuđa, koji se tog očinstva tek u posljednjem razdoblju uspješno oslobađaju”.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







