Hrvatska
Tica: “Vi ste navukli zlu slutnju!”

U tvrtci Odlagalište Sirovina čiji je vlasnik jučer uhićeni zadarski poduzetnik Miho Zrnić Marinović, a prema riječima tamošnjeg poslovođe Drage Kolića Tice, nisu očekivali direktorovo uhićenje. Razgovor sa poslovođom Zrnićeve tvrtke prenosimo u cijelosti…
Z NET: Dobar dan, zovemo vezano uz uhićenje gospodina Mihe Zrnića Marinovića. Jeste li vi u firmi iznenađeni razvojem situacije?
Drago Kolić Tica: Da, nije se očekivalo da će ga uhapsiti.
Z NET: Kako je s poslovanjem tvrtke? Radi li se nesmetano?
Drago Kolić Tica: Naravno da radi. Odakle vi zovete?
Z NET: Sa zadarskog portala Z NET.
Drago Kolić Tica: To je onaj portal što je s..o i kenjao protiv mog direktora prije dva miseca?
Z NET: Nešto smo pogrešno napisali?
Drago Kolić Tica: Dobro vi znate što ste pisali. Zatvarali ste nedužnog čovika.
Z NET: Pisali smo da je pod istragom, a ne da je uhapšen.
Drago Kolić Tica: Navukli ste zlu slutnju.
Z NET: Mislite, dakle, da Zrnić nije kriv?
Drago Kolić Tica: Naravno da mislim da nije kriv. Svi u firmi mislimo da nije kriv.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin5 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
magazin4 dana prije(VIDEO) “OD BOŽIĆA DO NOVE GODINE ” / Grupa Forum ima novu božićnu pjesmu! Poslušajte…








Stanarac
22. siječnja 2011. at 0:11
Ne nije kriv za UVIJETNO već je kriv za 5 GODINICA LEPICE. A profil radnika u Sirovini na sanaciji Obrovacke lužne , njih 100-injak ima cca 300 godina szaža zatvora.Lipa ekipa se skupila.Katasrofa , koji lopovski šljam u ovoj “našoj” državi.Pozdrav Zadranima.
Marko
22. siječnja 2011. at 9:00
ZADAR: SVJEDOCI O PLJAČKI 2,5 MILIJUNA KUNA
IZ VOZILA DALMATINSKE BANKE
Gliser iz Foše vozio muškarac s crnom kovrčavom kosom
Dragan Kolić, poznatiji kao Tica, tog je jutra u 8 sati u Foši vidio gliser s vozačem koji ga nije asocirao na Zlatka Lisicu, kojega inače poznaje – Baka Meri Lisice potvrdila da je Meri na dan pljačke bila kod nje
Piše: Lada KALMETA
——————————————————————————–
ZADAR — Saslušavanjem svjedoka u utorak je na zadarskom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Zlatku i Meri Lisici, te Denisu Paraću, Tomislavu Jurišiću, Ozrenu Katačiću i Romanu Nikpalju, optuženima za pljačku 2,5 milijuna kuna iz dostavnog vozila Dalmatinske banke u svibnju ove godine. Policajac Tomislav Ivandić, koji se zatekao u Foši u vrijeme razbojstva i o pljački obavijestio policiju, rekao je da je dostavljač Dalmatinske banke Davor Šišeta u panici vikao: “Ljudi, opljačkali su nas, imali su puške.”
— Odjurio sam za razbojnicima koji su pobjegli u golfu Dalmatinske banke. Kod Fontane u Arbanasima našao sam otvoreni golf, a trojica pljačkaša odjurila su gliserom koji ih je tu čekao — kazao je Ivandić, koji je u policiji radio s optuženikom Tomislavom Jurišićem. Za Jurišića je kazao da je bio tih, povučen i pristojan, te da ne zna za njegov sukob s načelnikom krim-policije Edijem Rogićem. Štoviše, Rogić je od mene tražio mišljenje za Jurišićevo unapređenje, istaknuo je Ivandić. Svjedočio je i djelatnik Pomorske policije Enver Paleka, koji je za vrijeme patroliranja tog jutra pronašao u Bibinjama gliser koji su koristili pljačkaši.
— Gliser je bio u plićaku, nasukan, na šljunkovitom dnu, udaljen desetak metara od obale, kod lanterne na ulazu u marinu Bibinje-Sukošan. Motor mu je bio još upaljen i mi smo osiguravali gliser i tražili novce. Ukradeni novac nismo pronašli, već samo jednu plavu tutu i jednu patiku — naveo je Paleka. Očevidac je bio i Dragan Kolić, poznatiji kao Tica, koji u Foši drži veliki brod. On je tog jutra u 8 sati u Foši vidio gliser i vozača s crnom ricastom kosom i crnim naočalama. Vozač ga, kaže, nije asocirao na Zlatka Lisicu, kojega inače poznaje. Nakon nekoliko minuta gliser je otišao u pravcu Bibinja, ali polagano, rekao je Kolić, dodavši da drugi put “neće vidjeti ništa”, jer je ovo suđenje za njega maltretiranje.
Svjedočila je i Anka Torbarina, baka drugooptužene Meri Lisice, koju optužnica tereti da je pljačkaše čekala u Bibinjama, nešto poslije osam sati ujutro, u BMW-u. Njezina je baka, međutim, kazala da je Meri došla kod nje u Sukošan toga dana prije osam sati i pila s njom kavu pola sata.
Svjedokinja Rozana Skroče, svjedokinja o nasilničkom ponašanju Denisa Paraća prema njezinoj djeci Bernardu i Gordani, uznemirena je rekla da o tome više ne želi govoriti, da ne želi nikakve sukobe i da joj je najvažnije da se Parać više ne dira u njezinu djecu.
U sudnici je svjedočio i djelatnik HV-a Joso Šarlija, kojemu je u svibnju 1999. ukraden golf, za što se terete Denis Parać i Tomislav Pestić. On je naglasio da je u policiji doživio neugodnosti, jer da su mu govorili kako on dobro zna tko mu je ukrao automobil.