Hrvatska
SLUČAJ STRPIĆ: Policija nema ni motiv ni sumnjivca!?

Praktički jedino “filmsko” ubojstvo u Zadru koje pamtimo, a koje se dogodilo prije trinaest godina, još uvijek nema svog scenaristu ni redatelja. Riječ je, dakako, o ubojstvu Ive Strpića (66), umirovljenika iz Zadra, a koji je ubijen između 31. siječnja i 7. veljače 1998. godine u Zadru, oštrim predmetom. Odgovor na pitanje – što se zaista s njime dogodilo i zašto, te tko je ubojica, Strpić je odnio sa sobom u grob.
Tog poznatog i imućnog, nagađa se, zadarsog kolekcionara i filantropa policija je pronašla mrtvog u njegovom stanu na Kalelargi 7. veljače 1998. godine. Policiju su pozvali susjedi sa tvrdnjom da ga desetak dana nisu vidjeli. Strpić je na glavi imao više teških ozljeda koje su zadane oštrim predmetom. Prema nalazu obdukcije, uzrok Strpićeve smrti bilo je iskrvarenje od zadobivenih ozljeda.
Strpić je zadobio tri udarca nepoznatim oštrim predmetom. Obzirom na činjenicu da nije bio oženjen i nije imao djece, osim njegove sada već stare sestre, nasljednik Strpićeve imovine je njegov nećak, Petar Strpić, a koji živi u Zagrebu. Do danas, reći će, prošao je Golgotu ne bi li se primakao makar milimetar rješenju ubojstva svog strica.
Petar Strpić ispričao je medijima prije dvije godine kako je vidio neke fotografije s očevida i neke dijelove dosjea koji je navodno ubrzo nekim čudom misteriozno nestao, što u policiji danas oštro demantiraju. Strpića tvrdi i kako je njegov stric imao kolekciju vrijednih zlatnika i zlatnu bankovnu karticu za račune u Švicarskoj, a koja mu nikada nije vraćena. Policija je svojevremeno dala zahtjev Interpolu da im se na uvid stave računi pokojnog Strpića u Švicarskoj, ali je taj njihov zahtjev odbijen.
Petar Strpić dalje tvrdi i kako je njegov pokojni stric Ivo prodao dio svoje kuće u Biogradu za 200 tisuća maraka, ali da po ubojstvu taj novac nikada nije pronađen, iako je trebao biti u stanu jer nije bio na računima, a sam Strpić navodno je živio skromno da bi potrošio toliku količinu novca.
U razgovoru sa djelatnicima Policijske uprave zadarske koji još uvijek rade na tom ubojstvu, reporteri Z NET-a saznaju ovih dana da se ni nakon trinaest godina čak niti ne kalkulira s motivom zbog kojeg je Strpić hladnokrvno ubijen, a nije pronađeno ni oružje kojim je ubojstvo počinjeno…
– Zadnja obrada je bila krajem 2009., a tadašnji podaci o počinitelju ubojstva nisu se pokazali vjerodostojni, kaže nam inspektor Ivica Dučić koji još uvijek radi na slučaju Strpić.
Na predmetu se, kako doznajemo, radi bez prekida, ali trenutno ne postoji sumnja prema bilo kome. Kuću u Biogradu, prema riječima policijskih djelatnika koji rade na slučaju, pokojni Strpić nije prodao, kako tvrdi njegov nećak, već je iznajmljivao kao poslovni prostor. Uz to, dodat će, sve osobe koje su bile povezane sa najmom tog prostora u Biogradu su istražene.

– Obavljeno je preko 800 obavijesnih razgovora nad više od 30 osoba i provedeno je kompletno kriminalističko istraživanje u više od 15 pretraga domova. Dosije Strpić postoji, nije “nestao”, i vodi se u jedanaest registratora, veli nam inspektor Dučić otkrivajući kako predmet kojim je Strpić ubijen nikada nije nađen, a motiv je policiji još uvijek nepoznat.
– Kada bismo znali motiv, imali bi jasan pravac kojim trebamo krenuti. Smatramo da smo imali kvalitetan pristup slučaju od samog početka, naglašavaju zadarski policijski djelatnici. Provalu u Strpićev stan 2003. godine, dakle pet godina nakon njegovog ubojstva, ne dovode u vezu sa ubojstvom.
Protok vremena od ubojstva do danas otežavajući je faktor u rješavanju slučaja. Međutim, u zadarskoj policiji tvrde kako je cijeli tim radio na tom slučaju i propusta – nije bilo.
– Sve što radimo vezano za slučaj u koordinaciji je sa Županijskim državnim odvjetništvom, kažu u policiji i pozivaju građane da prijave bilo kakvu informaciju o slučaju.
Hrvatska
Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik
Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.
Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.
Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.
Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.
Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.
Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.
Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.
Hrvatska
FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime
Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.
Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.
Prosinac
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.
Siječanj
U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.
Veljača
Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.
Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Snježne oborine
Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.
Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.
Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.
Hrvatska
U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.
Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.
Podaci o proizvodu:
- Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
- Zemlja podrijetla: Kina
- Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
-
magazin3 dana prijeFOTOGALERIJA / Gastro turneja po adventskim kućicama u Zadru, 4. dio – đir po Božićnom gramofonu na Pijaci
-
magazin4 dana prijeMJESEČNI HOROSKOP ZA PROSINAC: Jarac ubire plodove svog truda, Vodenjak upoznaje posebnu osobu!
-
ZADAR / ŽUPANIJA2 dana prijeFOTOGALERIJA / Svečani domjenak u OB Zadar za djelatnike koji su otišli u mirovinu
-
Hrvatska4 dana prijeVUKOSAV, PEDIĆ, FRANCIŠKOVIĆ, VUČAK-LONČAR… / Objavljen je godišnji popis: Ovo su najbolji doktori i doktorice u Zadru i u Hrvatskoj…







