Connect with us

Hrvatska

“Imamo puno duhovnih mrtvaca i tjelesnih supermana!”

Objavljeno

-


Kao i svake godine, i ove je groznica konzumerističkog obilježavanja Božića opsjela Hrvatsku. Prave, iskrene vrednote zbog kojih je poseban ovaj blagdan zamijenjene su plastičnim kesicama “modernih crkvi”, trgovačkih centara. O tome smo popričali sa najpoznatijim kritičarem, svećenikom i socijologom, don Ivanom Grubišićem.
* Slave li Hrvati uistinu Božić radi Krista i vjere, ili slave Božić radi hiperkonzumerizma kojem se prepuštaju svake godine ?
– Za Božić prevladavaju običaji, s jedne strane, a s druge strane groznica blještavila i potrošnje. Tu mjesta za evanđeoske vrijednosti, pa i za Isusov rođendan, nema.
* Kakva je socijalna premisa ovogodišnjeg Božića?
– Otužna je socijalna i društvena slika ovoga Božića u Hrvatskoj; sve više je nezaposlenih s neizvjesnom budućnošću, socijalnih slučajeva bez potrebne skrbi, upropaštenih mladih života koji se prepuštaju primitivnom „uživanju“ droge, alkohola, nikotina itd. Ono što se radi, više su vatrogasne mjere jednom na godinu, nego istinsko i sustavno rješavanje nagomilanih problema.
* Je li se više držalo do starih božićnih običaja u bivšoj državi ili u današnjoj, kada Božić slave gotovo svi? Koje su razlike i u čemu?
– Prije su prevladavale tzv. borbene polnoćke, radi represivnosti sustava, a ne toliko očitovanje vjere i prepoznatljivog čovjekoljublja.
* Što prosječan Hrvat danas smatra pod pojmom “slaviti Božić”?
– U pristupu i slavljenju Božića imamo cijelu jednu lepezu različitih sadržaja i stavova. Uočavamo samo neke fenomene. Prosječan Hrvat, može se reći, doživljava Božić kroz bogat stol, misu polnoćku i izmjenu darova te obnavljanje nekih tradicijskih i religijskih običaja.
* Slaveći Božić pretjeranom kupnjom, prejedanjem, odlaskom u crkvu samo da bi bili viđeni… nismo li skrenuli sa Kristovog puta? Ako jesmo, kojim putem danas idemo?
– Zaboravili smo bitne poruke Božića, među kojima su: čovjekoljublje, skromnost i djelotvornu ljubav. S pravog puta – Kristova davno smo skrenuli na naše stranputice i „nizbrdice“!
* Koliko je Crkva kriva za način na koji se danas kod nas obilježava blagdan Božjeg rođenja, dakle neumjerenost u svemu?
– Crkva nije prepoznatljiva iznimka u ovom kaotičnom stanju i moralnom „brlogu“. Dapače, i u crkvama se vidi raskoš nakita, zlatnog i pozlaćenog posuđa, raskošnog odjevanja i svečanih domjenaka za predstavnike političkih i društvenih institucija, ali ne i za siromahe. “Ne smrdi samo riba od glave!“ Gdje zataji čovjekoljublje i savjest, i čovjek počne „zaudarati“ od glave. Mnogi su dotukli savjest, umrtvili je! Tako, možemo reći, imamo mnogo duhovnih mrtvaca, a tjelesnih supermana!
* Postoji li krivnja Crkve za trenutno stanje u Hrvatskoj?
– Postoji i moja i Vaša krivnja. Naime, da sam ja bolji čovjek i kršćanin, onda bi i crkvena i društvena zajednica za jednog člana bile zdravije i moralnije. Posebno smo zatajili svojom šutnjom i pasivnošću prema brojnim izazovima suvremenosti.
* Što vas osobno veseli, a što žalosti uoči ovogodišnjeg Božića?
– Veseli me svaka kap dobrote, otvorenosti i solidarnosti, čovjekoljublja, pa onda domoljublja i rodoljublja. Žalosti me sve što je ovim vrijednostima suprotno i u raskoraku!
* Gdje je nestao Bog iz naših života?
– Ako se Božić ne živi svaki dan, onda je godišnja proslava puka formalnost bez izazova i sadržaja. „Gdje je ljubav, solidarnost, čovjekoljublje i prihvaćenost tu je i Bog!“ Bog kao izvor, svrha i cilj življenja davno je izbačen iz života i više služi kao parola nego vrhovni autoritet i osoba naše ljubavi.
* Zašto se Boga sjetimo samo onda kad mi trebamo njega, a nikada kad on treba nas?
– Tu su mješavine praznovjerja, prirodne religioznosti i običaja te obreda, koji su izgubili kršćanske vrednote. Pitanje je: „Tko koga više treba?!“ Mi Boga ili Bog nas! U kršćanstvu su Bog i čovjek partneri, potrebni za bilo koji učinkovit pomak.
* Nije li klanjanje crkvenim svecima optočenim zlatom i sjajem zapravo opet klanjanje “zlatnom teletu”?
– Čovjek se „klanja“ samo Bogu! „Bogu se svom klanjaj i njemu jedinom služi!“ Sam Isus nije želio vidjeti čovjeka na koljenima pred sobom! Za sebe nije tražio nikakvu čast i slavu, nije sam slavio svoje rođendane niti je to tražio od svojih učenika. Posebno nije trpio oslovljavanja osim bratstva i prijateljstva među ljudima! Sve što mi radimo navodno za Isusa radimo radi naših prohtjeva i želja, tradicije!
* Gdje počinje, a gdje bi trebao završiti dodir Crkve i politike?
– Crkva je u društvu, a ne izvan društva. Ona mora biti socijalno i društveno angažirana a stranačko politički pasivna. Pod nas je sve to obratno okrenuto. Podržavaju se određene stranke, a zaboravljena je briga za opće dobro, što bi trebala biti politika u izvornom značenju riječi.
* Kako komentirate činjenicu da su u predbožićno vrijeme trgovački centri posjećeniji nego crkve?
– Činjenica je da su trgovački centri postali suvremena okupljališta građana, a da su nam crkve sve praznije mladih i srednje životne dobi. Te trendove teško je zaustaviti! Sekularizacija je jako agresivna i sveprisutna kao neko suvremeno božanstvo.
* Je li katolicizam danas u Hrvatskoj izbor ili obaveza?
– Kod nas je oseka vjere, a plima folklornog katolicizma i prirodne religioznosti. Pitanje je koliko je naš katolicizam evanđeoski, a koliko sinonim za moćnu i snažnu, te utjecajnu Crkvu instituciju?!
* Mislite li da bi predsjednik vjernik bio bolji za Hrvatsku od predsjednika agnostika ili ateista?
– Imali smo premijera katolika, pa vidimo kako je završio! Nadam se da tako neće završiti mandat Predsjednika agnostika. Pitanje je izgrađenosti osobe, a ne kozmetičko i formalno busanje u prsa: Hrvat – katolik!
* Kako komentirate Sanaderov Božić u salzburškoj kaznionici?
– Žao mi je Sanadera kao čovjeka, supruga i oca koji ovaj Božić neće provesti u društvu svojih najbližih, nego u zatvoru iza rešetaka! Osuđujem, ako mu se dokaže zlo koje je učinio i zbog toga neka bude primjerena kazna. Naime, treba dobro razlikovati ljudsku osobu koju uvijek treba poštivati od zla koje ta osoba učini u svom životu. Zlo treba osuditi, a osobu uvijek poštivati. To je kršćanski stav!
* Jesu li Hrvati zaslužili sve ovo što im se događa, sve ove silne afere, hapšenja, krizu…?
– Dobrim odlukama kažu da je popločan i pakao. Samo su djela vjerodostojna, a ne same riječi. Treba raditi na sebi više nego što radimo! Želio bih da se iz naših života i ponašanja prepozna naše kršćanstvo kroz čovjekoljublje, socijalnu solidarnost i prihvaćenost drugoga i drukčijega. U tom vidu svim čitateljima Vašega portala želim – Sretno!

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

0 Comments

  1. Danka

    23. prosinca 2010. at 3:33

    savršen intervju

     
  2. anarh

    23. prosinca 2010. at 7:36

    Svaka čast don Grubišiću na ovim riječima i mislima.
    Meni je samo žao što je on izuzetak od pravila i što debela većina ljudi ne zna razmišljati u ovom pravcu…zapravo, debela većina ljudi uopće ne zna razmišljati.

     
  3. Jaca

    23. prosinca 2010. at 8:31

    Svaka čast Don Grubišiću na odgovorima i Dunatovu na dobro postavljenim pitanjima. Vidi se da je intervju po PS-u.

     

Ostavite komentar

Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Pogledajte koliko su plaće rasle u državnom, a koliko u privatnom sektoru

Objavljeno

-

By

Najnoviji statistički podaci pokazuju ubrzanje trenda rasta neto plaća pod snažnim utjecajem povišica u javnom i državnom sektoru.

Prosječna neto plaća isplaćena u travnju za ožujak iznosila je 1326 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 17,3 posto, a realno za 12,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U ožujku su na snagu stupila dogovorena povećanja plaća u državnom i javnom sektoru pa je zabilježen snažan skok na mjesečnoj razini. Prosječna plaća je u odnosu na veljaču ojačala 6,3 posto nominalno, odnosno 5,4 posto realno.

U početku godine značajan utjecaj na snažan rast prosječnih plaća imao je rekordan skok minimalne plaće, koja je najzastupljenija u industriji i osobnim uslugama, a novo ubrzanje rasta potaknuto je povišicama u državnom i javnom sektoru, prenosi tportal.

Nakon što je Vlada uoči izbora odobrila najveće povećanje plaća u povijesti, vrijedno 1,63 milijarde eura, djelatnosti u kojima prevladava država bilježe nekoliko puta veću godišnju stopu rasta u odnosu na djelatnosti u kojima dominira privatni sektor.

Najveći skok dogodio se u zdravstvu i socijalnoj skrbi, gdje je prosječna plaća korigirana za inflaciju uzletjela 33,9 posto, dosegnuvši 1771 euro. Za usporedbu, realne plaće u prerađivačkoj industriji i trgovini, djelatnostima koje zapošljavaju najviše ljudi, porasle su 7,2 posto (na 1175 eura), odnosno 9,1 posto (na 1164 eura).

S godišnjim realnim rastom od 28,8 posto, prosječna plaća u javnoj upravi i obrani popela se na 1682 eura. U obrazovanju je zabilježena nešto niža stopa rasta (23,1 posto), uz prosjek od 1492 eura.

Ako izdvojimo dobrostojeće branše financija i ICT industrije, veći dio privatnog sektora sada znatno zaostaje u primanjima u odnosu na nacionalni prosjek. U većini djelatnosti u kojima prevladavaju privatne tvrtke prosjek plaća kreće se između 1000 i 1200 eura.

Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1086 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Popodne nas očekuje grmljavinsko nevrijeme. DHMZ izdao upozorenja, oglasila se i Civilna zaštita

Objavljeno

-

By

Nestabilno s kišom i vjetrom, a ponegdje i olujno nevrijeme s tučom, tako bi se najbolje moglo opisati vrijeme kakvo će u utorak biti u Hrvatskoj.

DHMZ je za zagrebačku regiju i za istok zemlje objavio narančasto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena, a i ostatak zemlje vjerojatno će biti izložen pljuskovima i grmljavini.

Upozorenje je stiglo i iz Ravnateljstva Civilne zaštite.

Pljuskove, grmljavinu i vjetar prognozirao je i meteorolog Bojan Lipovšćak.

“Glavnina nestabilne zračne mase nalazi se nad Istrom i sjevernim Jadranom. Prema mjerenjima mreže postaja pljusak.com od jutra je u Istri i na Kvarneru palo od 20 do 30 litara kiše na četvorni metar. Nad sjevernim Jadranom je pojačana grmljavinska aktivnost, linija nestabilnosti proteže se od Istre do obale Italije i premješta se prema srednjoj Dalmaciji, brzina premještanja je oko 45 km/h. Prema Slavoniji i Baranji premješta se oblačni sustav koji se brzo razvija nad planinama Bosne i Hercegovine. Grmljavinske aktivnosti bez značajnijih oborina ima i u Podravini”, kaže naš meteorolog Bojan Lipovšćak.

Što se tiče vremena u srijedu, DHMZ prognozira da će u većini krajeva biti djelomice sunčano, ali i dalje ne posve stabilno. Mjestimice malo kiše i pljuskovi s grmljavinom, osobito poslijepodne u unutrašnjosti, a navečer i na sjevernom Jadranu. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i zapadni. Najniža jutarnja temperatura od 11 do 16, na obali i otocima između 15 i 19 °C. Najviša dnevna većinom između 20 i 25 °C.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Još imate kune? Evo gdje ih možete zamijeniti za eure

Objavljeno

-

By

Mnoštvo građana odlučilo si je sačuvati nekoliko kovanica i novčanica kune za uspomenu, no ako ste među onima koji su ih zametnuli ili ih nisu odnijeli na vrijeme, još imate priliku.

Svoje kune možete osobno donijeti u Hrvatsku narodnu banku na adresi Jurišićeva 17, Zagreb, od ponedjeljka do petka u vremenu od 8.30 do 15.30 sati. Novčanice možete zamijeniti bez vremenskog ograničenja, a kovanice sve do 31. prosinca 2025.

Iznos do 14.999,99 kuna moguće je na vlastitu odgovornost dostaviti i putem poštanskih usluga na adresu Hrvatska narodna banka, Direkcija za pohranu, obradu i opskrbu gotovim novcem, Trg hrvatskih velikana 3, 10000 Zagreb, uz informaciju o željenom načinu preuzimanja gotovog novca eura (u Hrvatskoj narodnoj banci ili dostava putem poštanskih usluga na adresu donositelja), ističu na službenim stranicama Banke.

Također, ako imate oštećene eure, možete ih zamijeniti za ispravne novčanice ili kovanice u HNB-u, prenosi 24sata.hr.

Hrvatska narodna banka prima na zamjenu euronovčanice čija površina iznosi 50% ili manje od 50% površine autentične originalne novčanice, euronovčanice obojene elektrokemijskom zaštitom, iznimno oštećene euronovčanice te neprikladne eurokovanice koje su prepoznatljive s lica ili naličja, uz uvjet da su dostavljene uz pripadajući obrazac zahtjeva s potrebnim prilozima, ističu.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu